Pristupanje sadržaju
1
Broj: Kmp-1/17-18.
Broj: Kmp-1/17-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, kao sud prvoga stupnja, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca toga suda: Gorana Miličevića, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Kristina Ozdanovac i Marko Miškulin (sudci porotnici za mladež), sa zapisničarom Melitom Tandara, u kaznenom predmetu protiv optuženika M. Š., zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – silovanje, opisano po čl. 153. st. 1. u svezi čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 153. st. 1. Kaznenog zakona (NN, broj: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15– nastavno: KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj: KMP-DO-5/15 od 20. siječnja 2016. godine, nakon provedene i zaključene nejavne rasprave, na dan 10. listopada 2017. godine, te donesene i objavljene presude u prisutnosti zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru, Suzane Čučković, optuženika M. Š., branitelja optuženika odvjetnika M. D. , opunomoćenice oštećene odvjetnice B. T. , na dan 10. listopada 2017. godine,
p r e s u d i o j e
optuženi M. Š. , zvanog, OIB: ... , sina L. i S. rođene S. , rođenog .. u V. , s prebivalištem u V..., , državljanina Republike Hrvatske, pismenog sa završenom SSS, pekara, neoženjenog, oca jednog djeteta, bez imovine, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivanog, brani se sa slobode,
k r i v je
što je:
dana 21. srpnja 2015. oko 00,30 sati u V., ispred kbr. 15, na prostoru udruge, sjedio za stolom sa J. R. i pio pivo, a potom je, u nakani da je seksualno iskoristi, ustao, uhvatio je i bacio na stol, pri čemu je govorila da je pusti, a zatim joj skinuo hlače i gaćice do koljena i digao joj noge na ramena i pored toga što ga je odgurivala od sebe i tražila da je pusti, više puta joj ugurao svoj spolni organ u njen spolni organ, da bi potom, tražio od nje da stavi njegov spolni organ u usta, što je odbila učiniti, te ju držeći rukom za vrat, spustio joj glavu, prisilivši ju da stavi njegov spolni organ u usta,
dakle, s drugom osobom uporabom sile bez njezinog pristanka izvršio spolni odnošaj,
čime je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – silovanje, opisano u čl. 153. st. 1. u svezi s čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – nastavno: Kazneni zakon/11), a kažnjivo po čl. 153. st. 1. Kaznenog zakona/11.
pa se na osnovu istog zakonskog propisa u svezi sa člancima 41., 47., stavak 1. Kaznenog zakona/11. i članka 105. Zakona o sudovima za mladež (Narodne novine 84/11.,143/12, i 148/13. i 56/15.),
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU
OD 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI
Temeljem članka 54. Kaznenog zakona optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, i to od 21. srpnja 2015. do 22. srpnja 2015. godine.
Temeljem članka 148. stavak 1. Zakon o kaznenom postupku/08 optuženi je dužan ovome sudu naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku/08., i to na ime troškova svjedoka iznos od 154,80 kuna, te na ime troškova vještačenja iznos od ukupno 7.454,76 kuna, te na ime paušala iznos od 3.000,00 kuna, sve u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, optužnicom broj: KMP-DO-5/15., od 20. siječnja 2016. godine, optužilo je M. Š., zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – silovanje, opisano po članku 153. stavak 1. u svezi s čl. 152. st. 1. KZ/11, a kažnjivo po čl. 153. st. 1. KZ/11.
Glede zauzimanja stava prema optužnici optuženik M. Š. se očitovao da se ne smatra krivim, odnosno osporio je učin kaznenog djela.
Opunomoćenica oštećene izjavila je da u ovom postupku spram optuženika neće postavljati imovinskopravni zahtjev, već će isti ostvarivati u zasebnoj parnici.
U svojoj obrani optuženik M. Š. naveo je da je oštećenu povezao iz O. do V., a nakon što su došli do M. B., gdje je ostavio kod kuće auto, pješice su se uputili do željezničkog kolodvora, gdje je kupio pivo. Došli su do B., gdje su popili 2 l piva, te su pričali i sjedili na klupi. U jednom trenutku oštećena ga je počela dirati, skidati mu košulju, a on joj je rekao da ako hoće, da legne na stol, te da ju neće ništa tjerati. Ona je legla na stol, skinula hlače i gaćice, nakon čega su imali spolni odnos. Nakon toga ponovo su sjedili i pričali, a ona mu je rekla da joj mora platiti 200,00 kuna za seks od pola sata. On joj je rekao da nema novca kod sebe, te da joj neće platiti, nakon čega je otišao, jer je tu noć išao raditi noćnu smjenu kao pekar, dok je ona ostala. Drugo nije imao što za navesti u svoju obranu.
Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz oštećene – žrtve J. R. , ispitani su u svojstvu svjedoka M. P. i T. B., zatim su pročitani: službena zabilješka o dojavi, povijest bolesti bolnice V., odjel za ženske bolesti i porodništvo za ošt. J. R., povijest bolesti hitnog prijema za ošt. J. R., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta izdanu od PP V. od 21.srpnja 2015., potvrda o oduzimanju predmeta broj: 845321 izdana od PP V. 21. srpnja 2015., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za ošt. J. R. izdanu od PP V. od 21. srpnja 2015., zapisnik o očevidu PP V. broj 511-15-10/3-KU-280/15 od 21. srpnja 2015., medicinska dokumentacija za ošt. J. R. izdanu od bolnice V., odjel za psihijatriju, medicinska dokumentacija za ošt. J. R. izdanu od neuropsihijatrijske bolnice P., tzv. crvena prijava izdana od bolnice V. na ime ošt. J. R., medicinska dokumentacija za ošt. J. R. izdanu od bolnice V. , odjel za psihijatriju, pročitani su nalaz i mišljenje psihologijskog vještaka, te psihijatrijskog vještaka, izvadak iz matice rođenih za okr. M. Š., socijalna anamneza za okr. M. Š., izvršen je uvid u fotodokumentaciju očevida izdana od PU V.-s., na kraju dokaznog postupka pročitani su podaci iz kaznene evidencije za optuženika.
Sud je odbio dokazni prijedlog branitelja optuženika za suočavanjem optuženika i žrtve, temeljem članka 421. st. 1. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku, jer postoji opravdana sumnja da se izvođenjem toga dokaza važne činjenice uopće ne bi mogle utvrditi imajući prvenstveno u vidu činjenicu da optuženik nije dužan govoriti istinu, dok je to oštećena žrtva kao svjedok dužna, a pored toga dodatno bi se traumatizirala oštećenu žrtva s obzirom da je i prije glavne rasprave zahtijevala saslušanje putem audio-video uređaja, jer se nije željela ponovno susresti s optuženim.
U svome iskazu oštećena žrtva J. R. (list 86-88) navela je da je dana 20. srpnja 2015. oko 21,00 sata autostopirala uz cestu na izlasku iz O., prema N. Stao joj je osobni automobil plave boje, vinkovačkih registracijskih oznaka, a kojim je upravljao nepoznata mlađa muška osoba i povezao ju do V., do naselja M. B. U autu ju je pitao da li je imala dečka, da li je kada pušila „travu“, te je rekao da se zove Marijan i da radi kao pekar. Kada su došli do M. B., rekao joj je da mora auto vratiti ocu, te da ga čekam kod prve pruge, jer će i on ići do grada, na piće sa njom. Pričekala ga je par minuta, a potom su zajedno došli do željezničkog kolodvora u V., gdje je on otišao u trgovinu B., kupiti pivo. Čekala ga je ispred trgovine, a kako se u sklopu trgovine nalazi i pizzeria, pozdravila je dvije konobarice i to M. P. i T. B. M. joj je predložio da idu zajedno popiti pivo, na što je pristala, te su otišli do ribnjaka B. Sjeli su na klupu, pokraj koje se nalazio i drveni stol, a to je bilo negdje oko 22,30 sati. Nedaleko od mjesta gdje su sjedili nalazi se ulična rasvjeta. Pričali su i popili pivo, na način da je svatko popio 2 litre piva. Poslije ponoći u jednom trenutku, M. joj je prišao, uhvatio ju rukama ispod pazuha, bacio na stol, te unatoč njezinom opiranju i odgurivanju, kojom prilikom je vikala i govorila da ju pusti, skinuo joj je hlače i gaćice. Tom prilikom nije ništa govorio, već je skinuo svoje hlače i gaćice „bokserice“, te stavio svoj spolni organ u njezino spolovilo. Njezine noge je stavio na svoja ramena, te je svojim spolnim organom grubo prodirao u njezino spolovilo. Nakon toga, tražio je od nje da stavi njegov spolni organ u usta, što je odbila učiniti. Spustio joj je glavu, držeći ju za vrat, prisilivši ju da stavi njegov spolni organ u usta. Bila je jako potresena tim događajem, a i pivo ju je omamilo, te iz tih razloga nije mogla pružiti jači otpor. Spolni odnos je trajao 15-20 minuta, a nakon toga je on otišao. Otišla je ponovno do pizzerie B. na željezničkom kolodvoru u V., te je konobaricama M. i T.povjerila da je silovana, kojom prilikom je plakala. Nakon toga, je otišla do napuštene kućice, gdje je pronašla staklo, te si prerezala lijevu ruku u području vene i podlaktice, a kako je krvarila, otišla je u Hitnu pomoć. Liječnicima je rekla da je silovana, o čemu su oni obavijestili policiju, a imala je 1,20 g/kg alkohola u krvi. Pregledao ju je ginekolog, te je on utvrdio da ima ranu u području rodnice. M. bi prepoznala da ga vidim, a srela ga je prije 15-ak dana u V., u pizzeriji B. na željezničkom kolodvoru, kojom prilikom je tražio od nje da povučem prijavu. Osim toga preko facebook joj se obratio i njegov bratić R. Š., koji je također tražio da povučem prijavu, pišući joj da će joj platiti za to. U više navrata, liječena je na Odjelu psihijatrije u V. i V. Drugo nije imala što za iskazati.
U svome iskazu svjedok M. P. (list 81) navela je da unazad tri godine poznaje J. R., jer ista često dolazi u pizzeriju B.u kojoj ona radim, a nalazi se na željezničkom kolodvoru u V. i radi 24 sata. Poznato joj je da je ista iz O., te da ima psihičkih problema, a više navrata je i hospitalizirana na Odjelu psihijatrije u V . Krajem srpnja 2015. godine, oko 21,45 sati, radila je u smjeni sa T. B., kada je u pizzeriju ušla J. R., koja im je mahnula rukom, te na drugu stranu pizzerije izašla. Istu večer, negdje poslije ponoći, došla je J. R., koja je sjela, te počela plakati, rekavši im da je silovana, te da je boli „dolje“, a da ju je silovala osoba koja ju je autostopom povezla iz O. Sa tom osobom na B. u V. je pila pivo, nakon čega ju je ta osoba počela napadati, a potom i silovati. Nakon toga je otišla, a oko tri sata ujutro, došla je policija, te im rekla da je J. R. završila na hitnoj i da je prijavila silovanje. Drugo nije imala što za iskazati.
U svome iskazu svjedokinja T. B.(list 84) je navela da unazad dvije godine poznaje J. R., jer ista često dolazi u pizzeriju B.u kojoj ona radi, a nalazi se na željezničkom kolodvoru u V. i radi 24 sata. Poznato joj je da je ista iz O., te da prekomjerno konzumira alkohol i ima psihičkih problema, a u više navrata je hospitalizirana na Odjelu psihijatrije u V., gdje se liječi od alkoholizma. Prije mjesec dana, oko 22,00 sati, radila je u smjeni sa M. P., kada je u pizzeriju ušla J. R., koja se kratko zadržala, te potom otišla. Istu večer, negdje poslije ponoći, došla je J. R. uplakana, kojom prilikom se držala rukama za spolovilo, govoreći da je isto boli, jer je silovana. Rekla je da ju je silovala muška osoba koja ju je autostopom povezla iz O., te ju je ta osoba na B. u V. silovala. Istu su savjetovali da ode na hitnu i policiju, te da istog prijavi, a predlagali su joj ako želi, da će one pozvati policiju. Nakon toga je otišla, a oko tri-četiri sata ujutro, došla je policija, te im rekla da je J. R. prijavila silovanje, te da traže osobu koja ju je silovala. Drugo nije imala što za iskazati.
Iz službene zabilješke o dojavi PP V. od 21. srpnja 2015. godine broj 2097(list 17) sud je utvrdio da je medicinski tehničar na hitnom prijemu OŽB V. dojavio policiji da je liječničku pomoć zatražila oštećena žrtva J. R. iz O., da su kod iste vidljive ozljede i da ju je silovala NN muška osoba.
Iz povijesti bolesti objedinjenog Hitnog prijema OŽB V. od 21. srpnja 2015.(list 19) sud je utvrdio da je oštećena žrtva J. R. primljena u navedenu ustanovu zbog površinske ozljede ručnog zgloba i šake, te je pri pregledu utvrđeno da je pri svijesti kontaktibilna, orijentirana, eukardna, eupnoična, alkoholizirana, uplakana, dvije poprečne dorzalno i palmarno na ručnom zglobu, funkcija šake uredna, na gaćicama tragovi svježe krvi (na riflama odgovarajuće područje bez znakova krvi), na lijevoj nogavici tragovi krvi.
Iz povijesti bolesti objedinjenog Hitnog prijema OŽB V. od 21. srpnja 2015.(list 20) sud je utvrdio da je oštećena žrtva J. R. pregledana od strane ginekologa koji je u spolnoj regiji pri stražnjoj komisuri desno u fosi navikularis (na 19-20) sati uočio malu ogrebotinu. Na karunkulama himena također desno, razderotina jednog karunkula s malim podljevom odakle malo krvari.
Uvidom u potvrde o privremenom oduzimanju predmeta izdane od PP V. od 21. srpnja 2015.(list 22) godine sud je utvrdio da je od oštećene žrtve J. R. izuzeta odjeća.
Iz zapisnika o ispitivanju alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu (list 23) sud je utvrdio da je oštećena žrtva J. R. imala koncentraciju alkohola u krvi od 1,20g/kg.
Iz zapisnika o očevidu PP V. broj KU-280/15. od 21. srpnja 2015. godine(list 25-26) sud je utvrdio da su djelatnici PP V. poduzeli radnje očevida u V., u objektu natkrivene terase ŠRU B.
Zapisnikom o očevidu opisan je sam objekat, te predmeti nađeni na licu mjesta, a od strane krim. tehničara mjesto događaja je fiksirano u općem obliku.
Iz medicinske dokumentacije za oštećenu žrtvu J. R.izdana od OB V. Odjel za psihijatriju (list 93-103) sud je utvrdio da je oštećenoj žrtvi J. R. dijagnosticiran povratni depresivni poremećaj, laka mentalna retardacija, zbog čega je ista u više navrata liječena u navedenoj ustanovi.
Iz medicinske dokumentacije za oštećenu žrtvu J. R. izdane od neuropsihijatrijske bolnice P. (list 106-107) sud je utvrdio da se ista liječila u navedenoj ustanovi, te otpuštena sa liječenja sa dijagnozom blaga duševna zaostalost, duševni poremećaj i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom, sindrom ovisnosti, poremećaj socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu, nespecificirani poremećaj ličnosti, neoznačen.
Iz medicinske dokumentacije za oštećenu žrtvu J. R. izdana od OB V. Odjel za psihijatriju (list 119-148 ) sud je utvrdio da je oštećena žrtva J. R. u više navrata kako ambulantno, tako i odjelno boravila u navedenoj ustanovi sa dijagnozom poremećaja prilagodbe ostala oštećenja ponašanja, štetna uporaba alkohola.
Iz nalaza i mišljenja psihologijskog vještaka dr. D. B. (list155-174) proizlazi da je oštećena žrtva J. R. osoba snižene inteligencije, oštećenog duševnog zdravlja i poremećene osobnosti. Psihologijski testovi upućuju kako je njezina verbalna inteligencija na razini lake mentalne retardacije, mišljenje na konkretnom i iskustvenom nivou, a sposobnost verbalnog upamćivanja ispodprosječna. Nije registrirana sklonost konfabulaciji i sugestibilnosti. Njezine kognitivne sposobnosti su dovoljne za kompetentno davanje izjave.
Ista ima simptome duševnih smetnji bez psihotičnih elemenata, a odnose se na simptome teških depresivnih epizoda, anksioznosti, ovisnosti o alkoholu i poremećaj osobnosti. Kao osoba je emocionalno nestabilna, eksplozivna i agresivna, dissocijalnih sklonosti. Emocionalno i socijalno je nezrela, impulzivna, slabe tolerancije frustracije, niskog samopouzdanja, vrlo slabih socijalnih vještina i mehanizama suočavanja sa stresom. Njezino ponašanje je nepredvidljivo i nepromišljeno, rizično, bez sposobnosti planiranja unaprijed, s ispadima intenzivne ljutnje i nasilja i nedostatkom samokontrole u stanjima alkoholiziranosti, kada u za nju frustrirajućim situacijama reagira reaktivno agresivno. Kritični događaj s okrivljenikom je više puta, neposredno nakon njega i mjesece poslije, opisala logično i konzistentno, s opisima radnji, interakcija, razgovora, specifičnostima mjesta i vremena, te navodima vlastitog psihičkog stanja koji kriteriji ukazuju na vjerodostojnost izjave. Događaj je opisala jednako u stanju kada je bila pod utjecajem alkohola (neposredno nakon njene prijave policiji) i u stanju kada nije bila pod utjecajem alkohola (zamjenici ŽDO-a i psihologu vještaku). S tim u vezi, konzumacija alkohola u vrijeme kritičnog događaja nije značajno utjecala na njezinu sposobnost opažanja i upamćivanja, osim što je protekom vremena moguće zaboravljanje nekih perifernih detalja kao što su neki sadržaji razgovora. Kritičan događaj s okrivljenikom oštećena je doživjela kao "silovanje" ili kao neželjeni, neočekivani i protivan njezinoj volji spolni odnos kojemu se zbog iznenađenja, djelovanja alkohola i fizičke sile nije mogla dovoljno suprotstaviti. Događaj je doživljen kao traumatizirajući, psihološki i fizički, jer je nakon njega, u skladu sa svojom osobnošću i ponašanjem u frustrirajućim situacijama, a pod utjecajem alkohola, bila izrazito uznemirena, uzbuđena, uplakana i bolna, o čemu jednako svjedoče dvije poznanice iz pizzerije, te autoagresivna. Zaključno, cjelokupna procjena kognitivne kompetencije oštećene, obilježja njezinih duševnih smetnji i poremećene osobnosti, konzistentni opisi kritičnog događaja tijekom vremena i njezino specifično impulzivno, emocionalno, nekontrolirano i autoagresivno reagiranje nakon njega, upućuju kako je oštećena opisivala događaj s okrivljenikom istinito, a ne izmišljeno.
Iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka dr. I. P. (list 175-193) proizlazi da je oštećena osoba s mentalnom retardacijom lakšeg stupnja i graničnim poremećaju ličnosti (emocionalno nestabilna ličnost), te poremećajima ponašanja koji su uslijedili nakon nestanka, zbog smrti oba roditelja i one minimalne roditeljske podrške tijekom odgoja. Oštećena posljednjih dvije godine (od druge polovice 2013. godine) učestalo pokazuje razne oblike poremećaja ponašanja – učestalo se opija, te u pijanim stanjima gotovo redovito pokazuje autodestruktivno ponašanje, zbog čega je niz navrata imala kraće hospitalizacije u psihijatrijskim odjelima u V. i V. Prema postojećoj priloženoj obilnoj medicinskoj dokumentaciji, kod nje su registrirane "šarolike" kliničke slike – od klasičnih "psihopatskih oblika ponašanja s auto i heteroagresijom" do neurotskih manifestacija disocijativnog ili konvertizivnog tipa. Niti u jednom nalazu se ne opisuje psihopatologija koja bi kod nje upućivala na jasnu psihotičnost. Kod ovih osoba postoji znatno viši rizik da budu seksualno iskorištene u odnosu na opću populaciju. Kod oštećene je evidentno prisutna i psihološka razina ovisnosti o alkoholu, a potrebno je napomenuti da alkohol kod ovakvih osoba ima potencirajuće efekte i predstavlja katalizator manifestiranja prethodno opisanih obilježja kod osobe s graničnim poremećajem ličnosti. Oštećena je u razdoblju koje je prethodilo kritičnom događaju konzumirala alkohol, tj. pivo u količini oko 2 litre. Kod nje je izmjerena razina alkohola u organizmu 1,20 g/kg približno oko 3 sata nakon događaja. ukoliko se upotrijebi faktor korekcije od 0,15 g/kg, može se procijeniti da je alkoholiziranost oštećene tempore criminis iznosila oko 1,70 g/kg što bi odgovaralo srednje teškom pijanom stanju. Prema kliničkim opisima ponašanja oštećene, radilo bi se o običnom pijanom stanju.
Oštećena se dakle, kritične zgode nalazila u srednje teškom pijanom stanju koje je obično kod prosječne zdrave osobe karakterizirano pojačanom veselošću do euforije, sklonošću neodgovornom ponašanju, popuštanjem moralno etičkih kočnica, dezinhibiranim seksualnim ponašanjem, općenito slabijim procjenjivanjem sebe i svojih sposobnosti, ponašanje prema sebi i drugima je sve neodgovornije, sugestibilnost se pojačava itd. Sve ovakva moguća ponašanja su kod osobe s mentalnom retardacijom još naglašenija. Imajući u vidu opisanu psihopatologiju kod oštećene, te akutno pijano stanje srednjeg stupnja u kojemu se nalazila, smatram da je oštećena bila sposobna izraziti svoje odbijanje za stupanje u spolni odnos, ali su zbog opisanih okolnosti te sposobnosti kod nje bile znatno reducirane. Kod oštećene se ne nalaze elemenata u smislu težeg duševnog poremećaja ili izraženijeg poremećaja svijesti kritične zgode, dakle stanja koja bi mogla bitnije utjecati na njezinu sposobnost davanja iskaza tj. znatnije kompromitirati tu sposobnost. Sam događaj je za oštećenu predstavljao psihotraumatsko iskustvo. Kod oštećene se psihijatrijskim pregledom mogu opservirati određeni simptomi iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja kao što su nametajuća neugodna sjećanja na sam događaj u večernjim satima, što utječe na njezino spavanje, prisutna neugodna emocionalna čuvstva (tjeskoba) pri eksploraciji samog događaja, tako da se može zaključiti da su ove emocionalne smetnje direktno povezane sa samim događajem. Kod oštećene se ne nalazi elemenata u smislu tipične psihopatologije odgovorne za sklonost izmišljanju događaja, a imajući u vidu postojanje kod nje lake mentalne retardacije, može se procijeniti da je kod nje prisutna određena razina sugestibilnosti koja se inače nalazi kod takvih osoba. Oštećena je mogla tempore criminis shvatiti značenje svojih djelovanja i upravljati svojim postupcima, ali su zbog navedenih okolnosti, te njezine sposobnosti bile bitno umanjene.
Iz izvatka matice rođenih (list 231) sud je utvrdio da je M. Š. rođen 26. listopada 1994. godine.
Uvidom u socijalnu anamnezu Centra V.(list 235) sud je utvrdio da je M. Š., rođen u bračnoj zajednici L. i S. Š., kao treće od petero bračne djece. U osnovnu školu je krenuo na vrijeme, nakon čega je upisao srednju Poljoprivredno – šumarsku školu, za zanimanje pekar, trenutno je zaposlen u tvrtki P. d.o.o.gdje ostvaruje mjesečna primanja u iznosu od oko 4.000.00 kuna. Od rujna 2015. godine živi u zajednici sa K. B., sa kojom ima sina E. B., iako se nije upisao kao otac, ali se time smatra. Iskazuje verbalnu želju da se upiše kao otac, a planira i vjenčanje. U slobodno vrijeme pomaže u kućanstvu, prije je pušio i konzumirao alkohol, sada navodno to više ne čini. Otvorena je i komunikativna osoba, ima usvojene radne higijenske i kulturne navike. Zdrav je, normalno razvijen mladić, bez tjelesnih nedostataka.
Fotodokumentacijom očevida broj OU-354/15 od 16. siječnja 2016.(list 236-247) prikazano je mjesto inkriminiranog događaja.
Iz podataka kaznene evidencije (list 40) proizilazi da optuženi M. Š. do sada nije osuđivan.
Nakon provedenog dokaznog postupka sud je analizirao obranu optuženika M. Š. i iskaz oštećene žrtve J. R., te svjedoka M. P. i T. B., kao i druge dokaze koji su izvedeni u ovome postupku, kako svaki ponaosob, tako i u njihovoj međusobnoj ukupnosti i povezanosti, pa je po tome došao do zaključka da je optuženi M. Š. izvršio radnju navedene u izreci presude i da u tim radnjama stoje svi bitni elementi bića kaznenog djela iz članka 153. stavak 1. u svezi s čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona.
Iskaze svjedoka M. P. i T. B. ovaj sud ocijenio je kao istinite i vjerodostojne, te je mišljenja da su iste u svojim iskazima iznijele ono što su čule, vidjele te zapazile vezano za predmetni događaj, a na stav suda utjecala je i činjenica da i same stranke tijekom postupka na njihove iskaze nisu imale primjedbi.
Nalazi i mišljenja psihologijskog te psihijatrijskog vještaka prema mišljenju ovoga suda sačinjeni su u skladu s pravilima struke, te ih je ovaj sud u cijelosti prihvatio kao stručne, logične, vjerodostojne, a na iste niti stranke tijekom postupka nisu imale primjedbe.
Ocjenjujući druge izvedene dokaze u dokaznom postupku i to, službenu zabilješku o dojavi, povijest bolesti V., Odjel za ženske bolesti i porodništvo za oštećenu žrtvu J. R., povijest bolesti hitnog prijema za ošt. J. R., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta izdanu od PP V. od 21.srpnja 2015.,potvrdu o oduzimanju predmeta broj: 845321 izdana od PP V. 21. srpnja 2015.,zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za ošt. J. R. izdanu od PP V. od 21. srpnja 2015.,zapisnik o očevidu PP V. broj 511-15-10/3-KU-280/15 od 21. srpnja 2015., medicinsku dokumentaciju za ošt. J. R. izdanu od bolnice V., odjel za psihijatriju, medicinsku dokumentacije za ošt. J. R. izdanu od neuropsihijatrijske bolnice P. , tzv. crvenu prijavu izdana od bolnice V. na ime ošt. J. R., medicinsku dokumentaciju za ošt. J. R. izdanu od bolnice V., odjel za psihijatriju, izvadak iz matice rođenih za okr. M. Š., socijalnu anamnezu za okr. M. Š., fotodokumentaciju očevida izdana od PU V.-s., te podatke iz kaznene evidencije za optuženika, sud je iste prihvatio za objektivne, uvjerljive i vjerodostojne dokaze, uvjerenja da je sadržaj u istima vjerno i autentično zabilježen od strane nadležnih tijela koja su provodila postupak, a i stranke tijekom postupka nisu imale primjedbi na iste.
Za postojanje kaznenog djela silovanja potrebno je da se spolni odnos izvrši uporabom sile ili prijetnje da će se izravno napasti na život ili tijelo silovane osobe.
Tijekom postupka sporno je bilo da li je do spolnog odnosa između optuženika M. Š. i oštećene žrtve J. R. došlo dragovoljno kako to u svojoj obrani navodi optuženi M. Š.ili uporabom sile i bez pristanaka kako to u svom iskazu navodi oštećena žrtva J. R.
Obranu optuženika u kojoj isti ne spori činjenicu da je kritične zgode imao spolni odnos sa oštećenom žrtvom J. R. , ali da se radilo o dragovoljnom spolnom odnosu, ovaj sud ne prihvaća kao vjerodostojnu logičnu i istinitu, već je uvjerenja da je ista sračunata u djelu kojom navodi da oštećena dragovoljno stupila u spolni odnos sa njim, a sve radi umanjenja ili izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti, a to iz razloga što suprotno proizlazi iz materijalnih i personalnih dokaza provedenih tijekom glavne rasprave.
Da je optuženi M. Š. na način kako mu je to stavljeno na teret činjeničnim opisom optužnog akta počinio kazneno djelo silovanja i da se ne radi o dragovoljnom spolnom odnosu jasno proizilazi iz iskaza oštećene žrtve J. R. koja se neposredno nakon događaja požalila svjedokinjama M. P. i T. B., a potom isti prijavila medicinskom osoblju bolnice u V., a ovi djelatnicima policije.
Iskaz oštećene žrtve J. R. uvjerljiv je i okolnosan, te u skladu s izvedenim dokazima. Na osnovi njezinog iskaza sud zaključuje da je optuženi istu uhvatio i bacio na stol, zatim joj skinuo hlače i gaćice do koljena i digao joj noge na ramena i pored toga što ga je odgurivala od sebe i tražila da je pusti, više joj puta ugurao svoj spolni organ u njezin spolni organ, a da bi potom tražio od nje da stavi njegov spolni organ u usta, što je odbila učiniti, te ju držeći rukom za vrat, spustio joj glavu, prisilivši ju da stavi njegov spolni organ u usta. Dakle optuženik je bez pristanka oštećene žrtve J. R. i uz uporabu sile s istom izvršio spolni odnošaj. Iz ovakvog postupanja optuženika sud je utvrdio da je namjera optuženika bila da seksualno iskoristi oštećenu žrtvu, te izvrši spolni odnos sa istom, iako je ova pružala otpor na način što ga je odgurivala od sebe i tražila da je pusti.
Neposrednih očevidaca samoga događaja nema, jer se isti odvijao u prostoru ŠRU B., koji je izdvojen iz naselja, u kasnim noćnim satima, no iskazi svjedoka M. P. i T. B. vezano za dinamiku događaja nakon samog događaja u cijelosti potvrđuju navode iz iskaza oštećene. Naime, svjedokinje M. P. i T. B., u svojim iskazima su potvrdili navode iz iskaza oštećene koja je prvo došla do njih u pizzeriju B. gdje su iste radile, potvrđujući da su kritične zgode u kritično vrijeme vidjele J. R., koju poznaju od ranije i koja im je sva uplakana rekla da je napadnuta i silovana, da ju boli "dolje" i da ju je silovala osoba koja ju je autostopom povezla iz O., i to na B. u V. Istu priču oštećena žrtva ponovila je i pred medicinskim osobljem OŽB V.
Da spolni odnos između oštećene žrtve J. R. i optuženog M. Š. nije bio dragovoljan sud zaključuju i iz povijesti bolesti, objedinjenog hitnog prijema bolnice V. od 21. srpnja 2015. godine. Iz navedenog medicinskog akta sud je utvrdio da je u spolnoj regiji pri stražnjoj komisuri desno u fosi navikularis uočena mala ogrebotina, kao i na karunkulama himena također desno razderotina jednog karunkula s malim podljevom, odakle malo krvari, koju ozljedu ovaj sud povezuje sa predmetnim događajem odnosno nasilnim spolnim odnosom uz uporabu sile.
U svome nalazu i mišljenju psihologijski vještak dr. D. B. navodi da je kritični događaj s okrivljenikom oštećena više puta, neposredno nakon njega i mjesece poslije, opisala logično i konzistentno, s opisima radnji, interakcija, razgovora, specifičnostima mjesta i vremena, te navodima vlastitog psihičkog stanja koji kriteriji ukazuju na vjerodostojnost izjave. Događaj je opisala jednako u stanju kada je bila pod utjecajem alkohola (neposredno nakon njene prijave policiji) i u stanju kada nije bila pod utjecajem alkohola (zamjenici ŽDO-a i psihologu vještaku). S tim u vezi, konzumacija alkohola u vrijeme kritičnog događaja nije značajno utjecala na njezinu sposobnost opažanja i upamćivanja, osim što je protekom vremena moguće zaboravljanje nekih perifernih detalja kao što su neki sadržaji razgovora. Kritičan događaj s okrivljenikom oštećena je doživjela kao "silovanje" ili kao neželjeni, neočekivani i protivan njezinoj volji spolni odnos kojemu se zbog iznenađenja, djelovanja alkohola i fizičke sile nije mogla dovoljno suprotstaviti. Događaj je doživljen kao traumatizirajući, psihološki i fizički, jer je nakon njega, u skladu sa svojom osobnošću i ponašanjem u frustrirajućim situacijama, a pod utjecajem alkohola, bila izrazito uznemirena, uzbuđena, uplakana i bolna, o čemu jednako svjedoče dvije poznanice iz pizzerije, te autoagresivna. Zaključno, cjelokupna procjena kognitivne kompetencije oštećene, obilježja njezinih duševnih smetnji i poremećene osobnosti, konzistentni opisi kritičnog događaja tijekom vremena i njezino specifično impulzivno, emocionalno, nekontrolirano i autoagresivno reagiranje nakon njega, upućuju kako je oštećena opisivala događaj s okrivljenikom istinito, a ne izmišljeno.
Isto tako iz nalaza psihijatrijskog vještaka proizilazi da kod opisane psihopatologije, te kod akutnog pijanog stanja srednjeg stupnja u kojem se nalazila oštećena je bila sposobna izraziti svoje odbijanje za stupanje u spolni odnos, ali su zbog opisanih okolnosti te sposobnosti bile kod nje znatno reducirane. Kod oštećene se ne nalaze elementi u smislu težeg duševnog poremećaja ili izraženijeg poremećaja svijesti kritične zgode dakle stanja koja bi mogla bitnije utjecati na njezinu sposobnost davanja iskaza tj. znatnije kompromitirati tu sposobnost. Sam događaj je za oštećenu predstavljao psihotraumatsko iskustvo. Kod oštećene se psihijatrijskim pregledom mogu opservirati određeni simptomi iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja, kao što su nametajuća neugodna sjećanja na sam događaj, te se može zaključiti da su emocionalne smetnje direktno povezane sa samim događajem. Kod oštećene se ne nalaze elementi u smislu tipične psihopatologije odgovorne sa sklonost izmišljanja događaja a imajući u vidu postojanje kod nje lake mentalne retardacije, te se može procijeniti da je kod nje prisutna određena razina sugestibilnosti koja se inače nalazi kod takvih osoba. Oštećena je mogla tempore criminis shvatiti značenje svojih djelovanja i upravljati svojim postupcima, ali su zbog navedenih okolnosti te njezine sposobnosti bile bitno umanjene.
Zaključno kada se navodi iz nalaza i mišljenja psihologijskog i psihijatrijskog vještaka dovedu u svezu sa iskazom oštećene, te činjenicom da se predmetni događaja zbio na osamljenom i izdvojenom mjestu u kasnim noćnim satima, da je oštećena kritične zgode zadobila tjelesnu ozljedu u predjelu spolnog organa, da se optuženi i oštećena od ranije ne poznaju, tada sud zaključuje da je optuženi M. Š. u namjeri da seksualno iskoristi oštećenu žrtvu J. R. na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru s oštećenom žrtvom J. R. uporabom sile, bez njezinog pristanka izvršio spolni odnošaj, čime je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – silovanje, opisano u čl. 153. st. 1. u svezi s čl. 152. st. 1. Kaznenog zakona/11,a kažnjivo po čl. 153. st. 1. Kaznenog zakona/11.
Sud je stoga optuženika M. Š. na osnovu istog zakonskog propisa u svezi sa člancima 41., 47., stavak 1. Kaznenog zakona/11. i članka 105. Zakona o sudovima za mladež (Narodne novine 84/11.,143/12, i 148/13. i 56/15.), osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci.
Sud je utvrdio da je optuženik M. Š. počinio kazneno djelo postupajući s izravnom namjerom, jer je bio svjestan obilježja kaznenog djela i htio je njegovo ostvarenje, a njegova ubrojivost nije upitna. Zaključak suda temelji se na činjenici da je optuženi unaprijed skovao plan da izvrši spolni odnos sa oštećenom onoga trenutka kada je otišao kupiti alkohol, s namjerom da opije oštećenu kako bi ista bila onemogućena u pružanju nekakvog aktivnijeg otpora, kao i činjenici da je oštećenu odveo na izdvojeno i osamljeno mjesto, odakle ista nije mogla pozivati u pomoć nekoga tko bi je čuo. Dakle, optuženi je namjerno doveo oštećenu u alkoholizirano stanje, te je odveo na izdvojeno i osamljeno mjesto kako bi kod iste lakše skršio eventualni otpor za izvršenje svoje namjere, u čemu je i uspio.
Određujući vrstu i mjere kazne koju će primijeniti, sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja (olakotne i otegotne okolnosti), pa je od olakotnih okolnosti na strani optuženika našao da je neosuđivan, da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio mlađi punoljetnik, da je otac jednog malodobnog djeteta, dok mu od otegotnih okolnosti nije našao niti jednu koja bi nadilazila samu težinu kaznenog djela.
S obzirom na sve naprijed izneseno, sud je uvjerenja da će se svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11. postići i sa izrečenom kaznom.
Na osnovu članka 54. Kaznenog zakona optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, i to od 21. srpnja 2015. do 22. srpnja 2015. godine.
Obzirom da je sud optuženika proglasio krivim za učin kaznenog djela na osnovi članka 148. stavak 1. Zakon o kaznenom postupku/08 obvezao ga je da sudu naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku/08., i to na ime troškova svjedoka iznos od ukupno 154,80 kuna, na ime troškova vještačenja iznos od ukupno 7.454,76 kuna, te na ime paušala iznos od 3.000,00 kuna, a koji iznos je određen s obzirom na imovinske i materijalne prilike optuženika ,te duljinu trajanja i složenost kaznenog postupka, a sve u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.
Na temelju iznesenoga, odlučeno je kao u izreci presude.
Vukovar, 10. listopada 2017.
Zapisničar Predsjednik vijeća
Melita Tandara Goran Miličević
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostavljanja njezina ovjerovljena prijepisa strankama, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, u pet istovjetnih primjeraka.
DOSTAVITI:
- Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, na broj: KMP-DO-5/15.
- Optuženik M. Š., V.
- Branitelj M. D., V.
- Opunomoćenik oštećenika B. T. , odvjetnica iz V.