1

Poslovni broj: Gž Ovr-321/2024-2

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-321/2024-2

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice D. V. J., OIB: ..., iz S., zastupane po punomoćniku R. P., odvjetniku u S., protiv ovršenika D. V. pok. M., OIB: ..., iz S., I. G., OIB: ..., iz S., te I. V. pok. M., OIB: ..., iz S., radi ovrhe diobom nekretnina, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2156/2023-2 od 20. lipnja 2024., 4. rujna 2024.,

 

 

riješio je

 

Žalba ovrhovoditeljice uvažava se kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2156/2023-2 od 20. lipnja 2024. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„Odbija se ovrhovoditelj s prijedlogom za ovrhu podnijetog 15. lipnja 2023. godine.“

 

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je ovrhovoditeljica 10. srpnja 2024. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), koji se primjenjuje i u ovršnom postupku temeljem članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.; dalje: OZ) te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. Odgovor na žalbu nije dan.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Ovrhovoditeljica je prijedlogom za ovrhu tražila provođenje ovrhe fizičkom diobom čest. zem. 2039/3, 265/1, 265/3 i 265/4 upisanih u zk.ul.br. 1155 k.o. S.. Svoj prijedlog temelji na ovršnoj ispravi i to nagodbi sastavljenoj kod Općinskog suda u Splitu pod brojem R-304/83 od 30. ožujka 1984. koju su zaključili I. V. kao prednik ovrhovoditeljice i M. V. kao prednik u prijedlogu za ovrhu označenih ovršenika te M. L..

 

5.1. Uz prijedlog za ovrhu priložen je izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, nagodba kao ovršna isprava i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj O-1910/99 od 20. veljače 2004. donijeto u ostavinskom postupku iza M. V..

 

5.2. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovrhovoditeljice jer da iz priložene nagodbe nije vidljivo da su istom obuhvaćene nekretnine kojima se traži fizička dioba ovršnim prijedlogom, a ovrhovoditeljica nije uz prijedlog dostavila dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da su nekretnine koje bi trebale biti predmet fizičke diobe nastale od nekretnina navedenih u prijedlogu i sudskoj nagodbi. Zbog toga je odbijen prijedlog temeljem članka 39. i 41. u svezi s člankom 271. do 275. OZ-a.

 

6. Ovrhovoditeljica navodi da žalbu podnosi i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, s tim što ne navodi koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud. Stoga je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti povodom žalbi stranaka primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a, te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Ovrhovoditeljica navodi kako je iz prijedloga i priložene nagodbe kao ovršne isprave vidljivo da pravnom predniku ovrhovoditeljice pripada ½ dijela čest. zem. 2039/3 iz zk.ul.br. 1155 k.o. S. i to istočni dio, a pravnom predniku ovršenika ½ dijela iste čestice i to zapadni dio, dok je čest. zem. 265 iz zk.ul.br. 1155 k.o. S. podijeljena na način da predniku ovrhovoditeljice pripada ½ navedene čestice i to sjeverni dio, a predniku ovršenika južni dio iste čestice te da je ta čestica nakon zaključenja nagodbe cijepana te su nastale čestice 265/1, 265/3 i 265/4 čije se vlasničko stanje nije mijenjalo. Zbog toga smatra da nije bilo osnove za odbijanje prijedloga za ovrhu za čest. zem. 2039/3, a da je u odnosu na čest. zem. 265, odnosno čestice koje su nastale cijepanjem ove čestice trebao naložiti dostavu dokaza iz katastra. Cijepanje čestice 265 da nema nikakvog utjecaja na sam zahtjev.

 

7.1. Člankom 39. stavak 1. OZ-a propisano je da prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka, ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj, naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu, ovršni zahtjev i potpis podnositelja.

 

7.2. Sve navedeno sadrži konkretan prijedlog za ovrhu. Međutim, člankom 32. stavak 1. i 2. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Odredba stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

 

7.3. U konkretnom slučaju ovršna isprava je zaključena između prednika ovrhovoditeljice i ovršenika, a ovrhovoditeljica nije podnijela ispravu iz koje bi bilo vidljivo da je upravo ona pravna slijednica I. V. koji je zaključio sudsku nagodbu o podjeli nekretnina s prednikom ovršenika. Isto tako, i iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza prednika ovršenika M. V. proizlazi kako su njegovi nasljednici supruga V. M.-M. te djeca D. V., koji je ovdje označen kao ovršenik, i I. V., također označen kao ovršenik. Pri tome, iz navedenog rješenja proizlazi da su čest. zem. 2039/3 naslijedili D. V. i M.-M. V., ali ne i I. V., dok je čest. zem. 265 naslijedila samo M.-M. V.. Nije dostavljen dokument iz kojeg bi bilo vidljivo zbog čega je I. G. kao ovršenica obuhvaćena ovršnim prijedlogom, odnosno nije priloženo rješenje o nasljeđivanju po kojemu bi I. G. bila nasljednica M.-M. V..

 

7.4. Kako se u ovršnim postupcima na odgovarajući način primjenjuje i Zakon o parničnom postupku te kako je člankom 109. stavak 1. ZPP-a propisano da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune, to je prvostupanjski sud bio dužan pozvati ovrhovoditeljicu da svoj prijedlog za ovrhu nadopuni dokumentacijom iz koje proizlazi njezino ovlaštenje za podnošenje prijedloga za ovrhu, kao i pasivna legitimacija upravo označenih ovršenika, a sve  obzirom na to da ovršna isprava ne glasi na ovrhovoditeljicu, a niti na ovršenike, već na njihove prednike. U odnosu na čest. zem. 265 iz zk.ul.br. 1155 k.o. S., a koja je bila obuhvaćena sudskom nagodbom, a nakon toga je očigledno izvršeno cijepanje iste ovrhovoditeljica također treba priložiti dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo cijepanje navedene čestice koja je izvorno označena kao čest. zem. 265., odnosno da se radi o istoj čestici koja je obuhvaćena nagodbom.

 

7.5. Dakle, prijedlog ovrhovoditeljice doista ne sadrži sve potrebno da bi se o istom moglo meritorno odlučiti, ali se radi o nedostacima koji nemaju za posljedicu automatizmom odbijanje prijedloga za ovrhu.

 

8. Zbog toga je ovaj sud ukinuo pobijano rješenje primjenom članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

8.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će zatražiti od ovrhovoditeljice da svoj prijedlog nadopuni dokumentacijom na koju upućuje ova odluka, te ovisno o postupanju ovrhovoditeljice i dokumentaciji koju će dostaviti prvostupanjski sud će donijeti novu odluku o prijedlogu ovrhovoditeljice.

 

Koprivnica, 4. rujna 2024.