Baza je ažurirana 12.01.2025. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž-1945/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1945/2024-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. Z., OIB: , iz S. B., zastupan po punomoćnici A. P., odvjetnici iz S. B., protiv tuženice M. K., OIB: , iz S. B., zastupane po punomoćniku I. Ž., odvjetniku iz S. B., radi novčanog potraživanja, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-326/2021 od 7. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 11. srpnja 2024.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska odluka.

 

Obrazloženje

 

 

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

 

"I. Nalaže se tuženoj M. K., OIB: , iz S. B., isplatiti tužitelju S. Z., OIB: , iz S. B., iznos od 2.372,89 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.2.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.3.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.4.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.5.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.6.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.7.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.8.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.9.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.10.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.11.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.12.2015.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.1.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.2.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.3.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.4.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.5.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.6.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.7.2016.

- na iznos od 131,82 EUR od dana 1.8.2016.

do 31. srpnja 2015., po stopi zatezne kamate koja odgovara visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%-tnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila za svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj M. K., OIB: , iz S. B., naknaditi tužitelju S. Z., OIB: , iz S. B., troškove parničnog postupka u iznosu od 3.551,76 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje, u roku od 15 dana."

 

2. Žali se tužena i pobija prvostupanjsku presudu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Predmet ovog postupka je zahtjev suvlasnika protiv posjednika – suvlasnika koji koristi i posjeduje tuđu stvar.

 

6. Sud prvog stupnja na temelju rezultata dokaznog postupka utvrđuje:

- da su stranke u postupku suvlasnici na nekretnini u naravi obiteljska kuća sa okućnicom na adresi B. V., upisana u zk. ul. 1359 k.o. B. V.,

- da je tužitelj prisilno napustio nekretninu početkom 2015. s tim da je pokušao sredinom 2015. ući u kuću na što je spriječen,

- da se prema tuženoj i njenim roditeljima vodio kazneni postupak (list 44 spisa) koji je pravomoćno okončan u korist tužitelja.

 

7. Kako se u konkretnom slučaju radi o suvlasništvu između stranaka, te činjenice da je tužitelju onemogućen pristup u objekt (što proizlazi iz predmeta spora i kaznenog postupka) to je prema mišljenju ovog suda, sud prvog stupnja donio zakonitu odluku unatoč žalbenim navodima tužene.

 

8. Žalbeni navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja i to iz sljedećeg razloga:

Člankom 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), određeno je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora predati vlasnici ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

 

9. Na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 1. ožujka 2021. zauzeto je pravno shvaćanje da u parnici u kojoj je predmet spora zahtjev suvlasnika protiv posjednika koji koristi tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari) za isplatu naknade za to što je upotrebljavao ili od nje imao koristi odnosno naknade za sve koristi koje tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZV-a, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pri tome nije nužno da se tužbom (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u suposjed ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari.

 

10. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu za predaju u posjed ili u suposjed, ali se njegovo nepoštenje ne može dokazivati u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe, ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.

 

11. Prema tome, kako je tužitelju onemogućen pristup objektu (tako proizlazi iz kaznenog postupka) to je u konkretnom slučaju tužbeni zahtjev osnovan.

 

12. Naime, odredbom članka 38. stavak 1. ZV-a propisano je: „Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.“, a odredbom čl. 42. st. 1. citiranog Zakona određeno je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

U smislu tih odredbi do podjele nekretnine i utvrđenja koji njezin realni dio pripada svakom suvlasniku (moguće i do uspostave etažnog vlasništva, ako bi takva uspostava bila moguća), svi suvlasnici nekretnine imaju pravo koristiti cijelu nekretninu.

 

13. S obzirom na navedeno u okolnostima konkretnog slučaja može se prihvatiti da je tužena (obzirom da je i ona suvlasnik sa pravom na suposjed nekretnine) korištenjem prijeporne nekretnine u njezinoj cjelini koristila tuđu nekretninu ili tuđi suvlasnički dio te nekretnine bez ovlasti da je koristi, odnosno onemogućivši korištenje suvlasničkog dijela tužitelju.

 

14. Stoga žalbeni navodi nisu osnovani, a kako je sud prvog stupnja uz pomoć stručne osobe vještaka utvrdio visinu realne cijene najma – korištenja suvlasničkog dijela objekta tužitelja, to je prema mišljenju ovog suda, sud prvog stupnja pravilno utvrdio činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava, s tim da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, na što žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, pa je odlučeno kao u izreci – članak 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

 

15. Ujedno je za navesti da žalbeni navodi glede prigovora aktivne legitimacije nisu osnovani, jer pitanje služnosti ne utječe na pravo vlasništva tužitelja, to je teret upisa na vlasništvo nekretnine.

 

U Splitu, 11. srpnja 2024.

 

Predsjednica vijeća:

Dragica Samardžić, v. r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu