Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

                     

                                                                                      Poslovni broj: Gž-206/2023-3

             

                             

          REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

                 Tome  Skalice 2

         35000 SLAVONSKI BROD        

                                                                               Poslovni broj: Gž-206/2023-3

 

U I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od sutkinja Irene Dikanović Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Šimić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice O. K., C., OIB: , zastupana po punomoćniku D. A., odvjetniku u D., protiv I. tuženice N. R. iz D., OIB: , II. tuženika N. R. iz D., OIB: i III. tuženika I. R. iz D., OIB: , radi predaje u posjed, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 7. veljače 2023., poslovni broj: 46 P-311/2022-10., u sjednici vijeća održanoj 11. srpnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

I. Odbija se žalba tuženika N. R., N. R. i I. R. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku od 7. veljače 2023., poslovni broj: 46 P-311/2022-10, u pobijanim točkama I. i III. izreke, te u dosuđujućem dijelu točke II. izreke (troškovi postupka) prvostupanjske presude.

 

II. Odbijaju se tuženici sa zahtjevom za naknadu troška žalbe.

 

III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom na naknadu troška odgovora na žalbu.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženicama predati tužitelju u posjed dijelove nekretnina oznake čest. zem. i obje k.o. V., a koji dijelovi nekretnina su točno fizički određeni u dopuni geodetskog snimka – nalaza vještačenja izrađenog po stalnom sudskom vještaku za geodeziju S. T. iz D. iz lipnja 2020. godine žutom bojom u površini od 25 m² od čest. zem. k.o. V., zelenom bojom u površini od 171 m² od čest. zem. k.o. V., crvenom bojom u površini od 25 m² od čest. zem. k.o. V. i plavom bojom u površini od 129 m² od čest. zem. k.o. V. i u naravi predstavljaju Društveni dom u V., slobodne od svih osoba i stvari, u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tuženicima po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužitelju iznos od 2.601,78 Eura (19.603,12 kn) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 07. veljače 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve ovo u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u više zatraženom iznosu u visini od 279,95 Eura (2.109,28 kn) zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.

 

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.329,28 Eura (17.550,00 kn) kao neosnovan."

 

2. Protiv presude tuženici su pravovremeno podnijeli žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navode kako prvostupanjski sud pobijanu presudu temelji na dvije bitne pretpostavke od kojih se prva odnosi na činjenicu da tužba nije preuranjena i da je tužitelj imao pravo na ovakvu tužbu i bez provođenja parcelacije, kojim je predmetna nekretnina postala zasebna nekretnina, kao i da tužiteljica nije bila dužna urediti tužbu nakon parcelacije kada je njegova nekretnina dobila svoju katastarsku oznaku, a druga pretpostavka odnosi se na utvrđenje suda da svi tuženici posjeduju cijelu predmetnu nekretninu i to kako u trenutku podnošenja tužbe, tako i u trenutku zaključenja glavne rasprave. Obje su pretpostavke, prema navodima žalbe promašene i neosnovane. To zato što je, kako se navodi u žalbi, tužiteljica tek nakon provođenja parcelacije imala pravo na tužbu, odnosno postojeću tužbu je nakon izvršene parcelacije trebala urediti navodeći točnu oznaku nekretnine čiju predaju u posjed zahtijeva. Neovisno o naprijed navedenom, tuženici u žalbi ističu da je tužbu svakako trebalo odbiti, jer nikada nisu posjedovali cijelu nekretninu nego samo jedan njezin dio, a taj su dio svojevoljno i jasno napustili. U nastavku žalbe, a u prilog svojim tvrdnjama citiraju iskaze svjedoka iz postupka provedenog pod poslovnim brojem: P-196/2017. Dodaju da su nakon provedene parcelacije napustili i ovaj dio nekretnine. O istome nisu obavijestili tužiteljicu, ali smatraju da to nisu bili ni dužni učiniti, jer u nekretnini nema ništa vrijednoga i u nju u svakom trenutku može ući svatko. Zaključno tuženici navode da je pravna zaštita koju tužiteljica zahtijeva, osim što je neosnovana, uopće i nepotrebna, jer tužiteljicu nitko ne priječi u preuzimanju posjeda na predmetnoj nekretnini, zbog čega predlaže žalbu uvažiti i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice, uz obvezu naknade parničnog troška tuženicima, podredno predlažu pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno raspravljanje. Traže trošak sastava žalbe.

 

3. Tužiteljica se u odgovoru na žalbu protivi svim žalbenim navodima tuženika. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a.

6. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na kojega sadržajno u žalbi ukazuju tuženici, jer je sporne odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, te je potom pravilno primijenio materijalno pravo.

 

7. Tako iz izvedenih dokaza proizlazi:

 

- da je presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Gž-1036/2021-2 od 19. siječnja 2022. utvrđeno da je tužiteljica vlasnica točno određenih fizičkih dijelova nekretnina zemljišnoknjižnih oznaka k.č.br. i k.č.br. k.o. V., koji točno određeni fizički dijelovi nekretnina u dopuni geodetskog snimka – nalazu vještačenja izrađenom od stalnog sudskog vještaka za geodeziju S. T. iz D., lipanj 2020. označeni su i obojani žutom bojom u površini od 25 m2 od k.č.br. k.o. V., zelenom bojom u površini od 171 m2 od k.č.br. k.o. V., crvenom bojom u površini od 25 m2 od k.č.br. k.o. V. i plavom bojom u površini od 129 m2 od k.č.br. k.o. V.,

- da su predmet spora upravo navedeni dijelovi k.č.br. i k.o. V. koji dijelovi u naravi predstavljaju Društveni dom u V., te da su tuženici u vrijeme podnošenja tužbe radi predaje u posjed bili upisani kao vlasnici i to svaki od tuženika u 1/3 dijela,

- da je tijekom postupka, a na temelju pravomoćne presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Gž-1036/2021-2 od 19. siječnja 2022. izvršena parcelacija postojećih k.č.br. i k.o. V. i da su formirane nove katastarske čestice i to k.č.br. k.o. V. u površini od 25 m2 i k.č.br. k.o. V. površine 325 m2, koje su uknjižene kao vlasništvo tužiteljice temeljem navedene pravomoćne sudske presude,

- da tuženici drže u posjedu predmet spora.

 

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je pozivom na odredbu članka 161. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17 – dalje: ZV) tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenio osnovanim, te je tuženicima naložio da tužiteljici predaju u posjed predmet spora.

 

9. Pravilno je prvostupanjski sud, sukladno članku 162. stavku 2. ZV-a, u provedenom postupku utvrdio da je tužiteljica vlasnica predmeta spora i da se predmet spora nalazi u posjedu tuženika. Neosnovano tuženici ističu da je tužba koja je podnesena prije nego je izvršena parcelacija, sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci na temelju koje je tužiteljica utvrđena kao vlasnica točno određenog fizičkog dijela nekretnine, bila preuranjena. To zato što je tužbenim zahtjevom tužiteljice zatražena predaja u posjed upravo onih dijelova nekretnine koji su kao takvi u pravomoćnoj sudskoj odluci označeni kao vlasništvo tužiteljice. Isto tako činjenica da tužiteljica, nakon što je tijekom postupka provedena parcelacija i nakon što su osnovane zasebne zemljišnoknjižne čestice koje su temeljem pravomoćne sudske presude uknjižene kao vlasništvo tužiteljice, nije tužbeni zahtjev uredila u skladu sa provedenom parcelacijom, nije bilo zapreka da prvostupanjski sud donesene pobijanu presudu, jer bi se u suprotnom radilo o pretjeranom formalizmu. Izreka pobijane presude razumljiva je i na temelju iste se, u slučaju da tuženici ne predaju u posjed tužiteljici predmet spora, može provesti ovrha, jer postoji kontinuitet i slijed na temelju kojega je došlo do formiranja novih čestica koje su proizašle iz pravomoćne sudske odluke. Stoga je ovaj drugostupanjski sud žalbene navode tuženika kojima se osporava pravilnost i zakonitost pobijane presude ocijenio neosnovanim.

10. Što se tiče žalbenih navoda da tužiteljica nije ničim dokazala da tuženici posjeduju predmetnu nekretninu, odnosno da na tu okolnost nije ponudila izvođenje dokaza, valja navesti da iz provedenog postupka proizlazi, a kako je to utvrdio i sud prvog stupnja, da upravo tuženici drže u posjedu predmet spora. Naime, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, isto proizlazi iz samog odgovora na tužbu u kojemu tuženici ne osporavaju činjenicu da upravo oni drže u posjedu predmet spora, već isto uvjetuju provođenjem parcelacije, odnosno ističu kako smatraju da je provođenje parcelacije nemoguće. Isto tako, za potrebe postupka osiguranja dokaza proveden je očevid na predmetu spora, a upravo je tuženik N. R. 8. rujna 2022. za potrebe provođenja očevida otključao lokot (katanac) koji se nalazi na jednim od ulaznih vrata u Društveni dom u V., koji je ujedno i predmet spora. Tuženici nikada nisu tužiteljici predali ključeve, niti su tužiteljicu obavijestili da su napustili posjed pa stoga, pored naprijed utvrđenih činjenica od strane prvostupanjskog suda, žalbeni navodi da tijekom postupka nije dokazano da upravo tuženici drže predmet spora u posjedu, nisu osnovani.

 

11. Odluku o troškovima postupka tuženici posebno ne osporavaju, a na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka sud ne pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a.

 

12. Zbog navedenog, žalba tuženika je odbijena kao neosnovana, te je prvostupanjska presuda potvrđena, sukladno članku 368. stavku 1 ZPP-a.

 

13. Tuženici su odbijeni sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe, jer sa istom nisu uspjeli, dok je tužiteljica odbijena sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu, jer je ovaj trošak bio nepotreban. Ova odluka suda temelji se na članku 166. stavku 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. i člankom 155. ZPP-a.

 

14. U nepobijanom odbijajućem dijelu točke II. izreke, presude (troškovi postupka), prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

 

Slavonski Brod, 11. srpnja 2024.

 

                                                                                                   Predsjednica vijeća

 

                                                                                                  Irena Dikanović-Terzić

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu