1

 

Poslovni broj P-14/2023-26

 

 

 

   U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužitelja I. M.1 iz G., , OIB: … kojeg zastupa punomoćnik I.S., odvjetnik u Z.1,  protiv tuženika I.M.2 iz G., , OIB: … kojeg zastupa punomoćnik I. F., odvjetnik  u Z.2, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 20. lipnja 2024. u prisutnosti stranaka i punomoćnika i nakon objave dana 11. srpnja 2024.

 

                                                                         p r e s u d i o   j e :

 

              Usvaja se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

              „I. Utvrđuje se da je tužitelj I. M.1, OIB: …, G., suvlasnik 941/1539 dijela nekretnine katastarske oznake 571 livada kraj mosta površine 428 čhv upisane u zk. ul. br. 110 k.o. B. što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude upiše kao suvlasnik predmetne nekretnine za 941/1539 dijela u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje istog prava s imena tuženika sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

 

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.777,58 EUR sa zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude“.

 

                                                                         Obrazloženje

 

              1. U tužbi od 24. siječnja 2023. tužitelj je naveo da je vlasnik i posjednik posebnog dijela nekretnine oznake kčbr. 571 livada kraj mosta površine 428 čhv upisane u k.o. B., a koji dio u naravi predstavlja jedinstvenu cjelinu s kčbr. 570/5 u naravi kuća, oranica i dvorište površine 810 čhv vlasništvo tužitelja za cijelo. Navedeni posebni dio nekretnine je od ostatka te nekretnine odvojen ogradom koja se tamo nalazi posljednjih dvadesetak godina, a taj dio nekretnine obitelji M. služi za vrt kojeg je majka tužitelja L.M. sadila posljednjih 30 godina. Predmetnu nekretninu tužitelj je stekao usmenim darovanjem od majke L.M.. Tuženik je pak svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine upisao za cijelo na način da je za ¾ dijela te nekretnine tužio N.Š., S.Š., J.K. i M.K. u predmetu ovog suda poslovni broj P-35/2020, a presudu u navedenom parničnom postupku je ishodio na način da je obmanuo navedene tuženike rekavši im da samo rješava pravo vlasništva dijela te nekretnine ispred svoje kuće odnosno prešutio im je da namjerava temeljem te presude upisati pravo vlasništva i na dijelu koji se nalazi ispred kuće tužitelja u vlasništvu i posjedu tužitelja. Uz tužbu tužitelj je dostavio izvatke iz zemljišne knjige i izvod iz katastarskog plana. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnik realnog dijela nekretnine oznake kčbr. 571 k.o. B., a koji dio će precizirati nakon provedenog očevida ili vještačenja po vještaku mjerniku što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj nakon parcelacije upiše kao vlasnik novoformirane čestice za cijelo.

 

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-35/2020 od 24. kolovoza 2022. utvrđeno da je vlasnik nekretnine koja je predmet ove tužbe, a koju činjenicu ne osporava ni sam tužitelj. Smatra da navedena presuda ima karakter presuđene stvari pa se o presuđenoj stvari ne može ponovo suditi. Tuženik ističe da sud temeljem odredbe članka 333 Zakona o parničnom postupku po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena pa ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno odbacit će tužbu. Napominje da je postupak poslovni broj P-35/2020 proveden sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku te ustraje u navodima da je osobno i putem svojih pravnih prednika u dugogodišnjem i nesmetanom poštenom posjedu predmetne nekretnine. Prije podnošenja tužbe tuženik je bio vlasnik dijela predmetne nekretnine, a dio je stekao ugovorom o darovanju kojeg je zaključio s darovateljem S.Š. pa su neistiniti navodi tužitelja da je pravo vlasništva stekao na način da je obmanuo tuženike u parnici poslovni broj P-35/2020. Uz odgovor na tužbu tuženik je dostavio presudu zbog ogluhe ovog suda poslovni broj P-35/2020-12 od 24. kolovoza 2022., povijest promjena na katastarskim česticama i ugovor o darovanju nekretnina od 9. listopada 2019. između S. Š. kao darovatelja i I. M.2 (ovdje tuženika) kao daroprimatelja.

 

              3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. 570/5 i 571 k.o. B., izvod iz katastarskog plana, presudu zbog ogluhe ovog suda poslovni broj P-35/2020-12 od 24. kolovoza 2022., povijest promjena na katastarskim česticama, ugovor o darovanju nekretnina zaključen između darovatelja S. Š. i daroprimatelja I. M.2, ovdje tuženika od 9. listopada 2019., proveden je očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine, dokaz saslušanjem svjedoka S. M., M. M.1, M. M.2, M. M.3, D. B., I. P., S. Š., J. K., M. K., M.M.4, R. U., I. S. i I. Š. i dokaz saslušanjem stranaka.

 

              4. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

 

              - da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine kčbr. 571 k.o. B. upisan tuženik u cijelosti;

 

              - da je presudom zbog ogluhe ovog suda poslovni broj P-35/2020-12 od 24. kolovoza 2022. utvrđeno da je I. M.2, ovdje tuženik, u cijelosti vlasnik nekretnina oznake kčbr. 571 k.o. B. površine 428 čhv i kčbr. 570/3 k.o. B. površine 160 čhv što su tuženici M.L., N. Š., S.Š., J.K., M.K. i I.B. kao zakonski nasljednici iza pok. A. Š., J.Š., M. Š. i I. B. dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo I. M.2, ovdje tuženika;

 

              - iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Z. P. da je predmetna nekretnina kčbr. 571 k.o. B. u naravi potkućnica tužitelja i tuženika i da se do prijepora dolazi s magistralne ceste G.1-G.2 kroz dvorište tuženika jer se ispod tužiteljeve kuće (koja se nalazi na kčbr. 570/5) nalazi žičana ograda pa iz tog pravca pristup prijeporu nije moguć;

 

              - da je prijepor u naravi sjeverozapadni dio kčbr. 571 k.o. B. u površini od 941 m² prikazan plavom bojom na skici lica mjesta sudskog vještaka od 6. prosinca 2023. (na listu broj 57 spisa) i označen točkama 1 - 2 - 3 - 10 - 9;

 

              - da je tužitelj na licu mjesta pokazao dio koji pripada tuženiku i ima površinu 598 m², a na skici lica mjesta sudskog vještaka od 6. prosinca 2023. (na listu broj 57 spisa) prikazan je crvenom bojom i označen točkama 4 - 5 - 6- 7 - 8 - 9 - 10;

 

              - da se na prijeporu nalazi ograda s bodljikavom žicom (pravac 1-9 na skici lica mjesta na listu broj 57 spisa) koju je postavio tuženik;

 

              - da je sporni dio nekretnine u naravi uredno pokošena livada, a nesporni dio je voćnjak tuženika;

 

              - da je na fotografijama lica mjesta (list 58 i 59 spisa) vidljiv pravac 9-10 koji je granica između spornog dijela kčbr. 571 k.o. B. (površine 941 m²) i nespornog dijela kčbr. 571 k.o. B. (površine 598 m²);

 

              - da je na očevidu na licu mjesta tužitelj pokazao ugao starog betonskog zidića (točka 9 na skici lica mjesta na listu broj 57 spisa i fotografija broj 2 na listu broj 58 spisa) i naveo da je ogradni zidić postojao sve do vrbe na rubu rijeke L.

 

              - da je ogradni zid kao granica posjeda između tužitelja i tuženika evidentiran i na skici izmjere ovlaštenog inženjera geodezije M.V. od 3. veljače 2021. godine (list 51 spisa) koju je sudski vještak Z.P. za potrebe vještačenja preuzeo iz Sustava digitalnih geodetskog elaborata;

 

              - da je nakon iskolčenja točaka 9 i 10 od strane sudskog vještaka tužitelj potvrdio da se radi o granici posjeda tužitelja i tuženika;

 

              - da je nakon preklopa na ortofoto kartu (list 49 spisa) vidljivo da se posjed stranaka na kčbr. 571 dijeli na zapadni dio kojeg tužitelj potražuje u ovom postupku površine 941 m² i na jugoistočni dio - voćnjak površine 598 m² koji je nesporno u posjedu tuženika;

              - da se zapadni (sporni) dio čestice nalazi ispred kuće i dvorišta tužitelja prema rijeci L.;

 

              - da je predmetna nekretnina kčbr. 571 k.o. B. u Prostornom planu Grada G. evidentirana kao poljoprivredno zemljište koje se prema članku 83 stavku 4 Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22) ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1ha;

 

              - da na dan održavanja očevida nije moguć pristup tužitelja s njegove nekretnine kčbr. 570/5 na zapadni (sporni) dio prijepora (koji se nalazi na kčbr. 571) zbog postavljene žičane ograde s bodljikavom žicom;

 

              - da je na zapadnom (spornom) dijelu predmetne nekretnine uredno pokošena livada, a na istočnom (nespornom) dijelu voćnjak tuženika i dio pristupne rampe;

 

              - iz iskaza svjedoka S.M. da je prije 15 ili 20 godina orao prednicima tužitelja na spornom, zapadnom dijelu predmetne nekretnine ispod njihove kuće; da tada ispod kuće tužitelja nije bilo žičane ograde, već je istu postavio tuženik prije 4 ili 5 mjeseci; da je na spornom dijelu predmetne nekretnine majka tužitelja sadila vrt; da je granica posjeda tužitelja i tuženika bila kapija visine oko 1 metar i dužine oko 2 metra; da je tu kapiju uklonio tuženik istovremeno kad je postavio žičanu ogradu ispod kuće tužitelja; da je ta kapija bila na nekretnini sigurno od 1991. godine, a postavio ju je otac tužitelja J.M.; da je voćke na istočnom dijelu nekretnine sadio tuženik, ali za vrijeme dok je on orao tužitelju voćke nisu bile posađene; da nikada nije orao preko kapije; da mu je tuženik tada govorio da ne ide blizu i da je tu kapija; da je traktorom dolazio iz dvorišta tužitelja jer tada nije bilo ograde ispod tužiteljeve kuće;

 

              - iz iskaza svjedoka M. M.1 da je na prijeporu postojala ograda na drvenim stupovima sa žicom, a prije više od 20 godina pok. J., otac tužitelja i tuženik zajedno su postavili novu ogradu koja je imala betonski obrub s crvenim panelima; da je tu ogradu tuženik uklonio prije otprilike godinu i pol dana i postavio ogradu ispod tužiteljeve kuće iako tamo nikada prije nije bila; da je tuženik zagradio pristup vodi; da su ranije prolazili u ribolov kroz tužiteljevo dvorište i da sada to zbog ograde više nije moguće; da se sjeća još kao dijete da je majka tužitelja na spornom dijelu nekretnine sadila vrt; da je tu i sam radio instalacije za bazen; da je na prijeporu vidio tužitelja da kosi; da je otac tužitelja napravio nekoliko bušotina za potrebe bazena; da je tuženik sadio voćke samo do kapije;

 

              - iz iskaza svjedoka M.M.2 da je od rata odlazio na kupanje na rijeku L. kroz dvorište tužitelja; da je na spornom dijelu čestice pok. L., majka tužitelja svake godine sadila vrt; da je žičanu ogradu ispod kuće tužitelja postavio tuženik u ljeto 2023. godine; da zbog te ograde nitko više nema pristup rijeci; da je na predmetnoj nekretnini kčbr. 571 postojao zid koji je za njega predstavljao među; da je zapadni dio od zida posjedovao tužitelj, a istočni dio tuženik; da su voćke uz nekadašnji zid vjerojatno bile tuženikove iako ne zna tko ih je sadio; da tuženika nikada nije vidio u posjedu zapadnog dijela čestice sve dok prije 4 ili 5 mjeseci nije uklonio zid i postavio ogradu ispod kuće tužitelja;

 

              - iz iskaza svjedoka M. M. 3 da je od 2012. vodila djecu na kupanje na bazen tužitelja i da se sjeća da je sve bilo otvoreno; da je pok. L. na spornom dijelu nekretnine sadila vrt i da su kroz njihovo dvorište prolazili do rijeke; da se sjeća da je između posjeda tužitelja i posjeda tuženika bio zid kojeg je po nalogu tuženika u rujnu 2023. srušio radnik šumarije; da je ogradu ispod kuće tužitelja postavio tuženik nakon što je srušio zid; da nikada nije vidjela tuženika u posjedu spornog dijela nekretnine na kojem je pok. L. sadila vrt;

 

              - iz iskaza svjedoka D. B. da je na spornom dijelu nekretnine orao posljednjih dvadeset godina pok. L., majci tužitelja ispod kuće do zida koji je tamo ranije postojao; da nije orao dalje od zida jer je bilo ograđeno; da je pok. L. na spornom dijelu nekretnine sadila vrt i krumpir; da je s druge strane zida vidio voćke tuženika; da nikada nije čuo da je pok. L. netko smetao u posjedu spornog dijela čestice; da ne zna tko je uklonio zid i postavio ogradu ispod tužiteljeve kuće;

 

              - iz iskaza svjedoka I. P. da je na predmetnoj nekretnini nekada postojala crvena ograda koju je davno postavio otac tužitelja J. M.; da je zapadno od te ograde pok. L. sadila vrt; da je upravo kroz njezino dvorište prolazio do rijeke; da na spornom dijelu nekretnine nikada nije vidio tuženika jer je tuženik svoj posjed imao s druge strane ograde; da je ranije prolazio kroz tuženikovo dvorište, ali mu je tuženik prijetio; da nikada nije čuo da je pok. L. netko smetao u posjedu spornog, zapadnog dijela nekretnine; da mu nije poznato tko je sadio voćke uz ogradu niti tko je uklonio ogradu;

 

              - iz iskaza svjedoka S. Š. da se sjeća da je na predmetnoj nekretnini postajala ograda između tužitelja i tuženika odnosno između tužiteljevog oca J. i tuženika; da je ta ograda postojala odavno i da je imala betonske temelje, a u gornjem dijelu je bila metalna; da je predmetna ograda bila međa između braće odnosno tužiteljevog oca J. i tuženika; da je zapadno od ograde bilo J., a istočno tuženikovo; da je na J. dijelu bio vrt i da se sadio krumpir; da su J. i L. M. posjedovali ovaj dio nekretnine više od dvadeset godina; da ne zna tko je uklonio stari zid niti tko je postavio novu ogradu; da na dijelu čestice gdje je pok. L. sadila vrt i krumpir nikada nije vidio tuženika u posjedu; da je u parnici koja je prethodila ovoj rekao tuženiku da će mu prepisati svoj suvlasnički dio ukoliko je upisan na njegovoj nekretnini, ali da nije znao da se radi o ovoj nekretnini i da se ne bi oglušio na tužbu da je znao da se radi o ovoj nekretnini; da mu je tuženik rekao da se radi o njegovom dvorištu, ali da je „ovo sada drugačije“ od onog što mu je rekao tuženik; 

 

              - iz iskaza svjedoka J. K. da je predmetna nekretnina bila upisana na njemu i njegovoj sestri M. te da je tuženik njihovom ujaku S. Š. rekao da rješava svoju zemlju, a njima je rekao da će doći pismo sa suda i da se ogluše; da pritom nije kontaktirao tužitelja i tuženika; da nije provjeravao o kojoj se nekretnini radi; da je primio pismo od suda te da je isto potpisao njegov otac N. K.; da sada zna da je u pitanju predmetna nekretnina na kojoj je ranije postojala ograda i koju je uživao tuženik s jedne strane ograde iza svoje kuće, a s druge strane ograde roditelji tužitelja J. i L.; da bi pitao tužitelja da li su on i tuženik u dogovoru odnosno da li tužitelju tako odgovara da je znao da se radi o ovoj nekretnini; da ne zna kada je postavljena ograda ispod tužiteljeve kuće; da je na kupanje prolazio kroz tužiteljevo dvorište; da su ispod kuće tužitelja bili vrt i travnjak kao i obala koju je betonirao otac tužitelja; da je u vrtu radila majka tužitelja; da tuženika nikada nije vidio u posjedu dijela čestice gdje je pok. L. sadila vrt; da ograda koja se sada nalazi na licu mjesta ispod kuće tužitelja ranije tu nije postojala i da ne zna tko ju je postavio;

 

              - iz iskaza svjedoka M.K.4 da je drugi razred osnovne škole pohađala u kući tužitelja te da je i poslije rata dolazila u kuću tužitelja; da se ne sjeća nikakvih ograda; da se kao dijete igrala na području do rijeke L. i da se sjeća da je majka tužitelja tamo sadila vrt; da u tom dijelu nekretnine nikada nije vidjela tuženika; da je primila tužbu od tuženika, ali da nije znala o čemu se radi; da je znala da tuženik rješava zemlju te joj je ujak S. Š. rekao da „ako nešto dođe od tuženika da sve dade“ u njegovu korist; da tada nije znala da se radi o ovoj nekretnini, već je pretpostavljala da se radi o nekretnini uz kuću tuženika;

 

              - iz iskaza svjedoka M. M.5 da se sjeća da je na predmetnoj nekretnini postojala ograda, ali ne zna tko ju je postavio; da je ograda bila od šljivara desno; da je tuženik kosio travu ispod svoje kuće; da ne zna čije su voćke; da ne zna je li tuženik posjedovao s druge strane ograde i da on tamo nije vidio nikoga niti ga je to zanimalo; da ne zna tko je uklonio ogradu niti tko je postavio novu ogradu ispod kuće tužitelja;

 

              - iz iskaza svjedoka R. U. da su pok. J., prednik tužitelja i tuženik njezina braća; da su se 1983. na ostavinskoj raspravi iza pok. oca N., ona, brat J. i brat M. odrekli svog dijela nasljedstva u korist tuženika; da je 1970. otišla živjeti u Nj. gdje je radila 45 godina; da nije gledala nekretnine iza kuće, ali zna da je postojala ograda; da ne zna tko je postavio ogradu; da je na licu mjesta vidjela da ograde više nema, ali ne zna tko ju je uklonio; da je ogradu ispod kuće tužitelja postavio tuženik 2023. godine; da nije pitala tuženika zašto je uklonio ogradu i postavio drugu ispod kuće tužitelja; da su njezina braća J. i I. u početku bili u dobrim odnosima, ali kasnije nisu; da joj je poznato da su iza tuženikove kuće bili borići koje je tuženik srušio i kasnije posadio šljive, kruške i jabuke; da s druge strane ograde tuženik nije ništa sadio; da se sjeća da je pok. L. imala vrt ispod svoje kuće i da je tuženik rekao da joj je dao da tamo sadi vrt; da je pok. J. htio kupiti zemljište za kuću ali mu je tuženik rekao da će mu on dati pola zemljišta da gradi kuću pored njega jer je sve bilo tuženikovo;

 

              - iz iskaza svjedoka I. S. da je voćnjak tuženika bio iza tuženikove kuće i da je upravo tuženik sve ogradio; da se sjeća zida od betona i da je taj zid postavio tuženik; da je tuženik posjedovao sve što je bilo u ogradi i da nije odlazio s druge strane ograde;

 

              - iz iskaza svjedoka I. Š. da su njegov otac i stric s tuženikom zamijenili luku uz vodu ispod tuženikove kuće 80-ih godina prošlog stoljeća u za drugu česticu i da nakon zamjene tamo više nije odlazio;

 

              - iz iskaza tužitelja I. M.1 da otkako se sjeća da su sporni dio predmetne nekretnine posjedovali njegovi roditelji na način da je majka sadila vrt, otac je iskopao bunar te su zajedno posadili voćke; da mu je majka usmeno darovala predmetnu nekretninu jer je naslijedio kuću; da je cijeli život s majkom kosio na predmetnoj nekretnini i sadio vrt sve dok mu tuženik nije rekao da je nekretnina njegova i da se skloni iz posjeda; da je tuženik srušio staru ogradu i postavio novu i da od tada nije u posjedu predmetne nekretnine; da nisu bili u posjedu cijele čestice nego svog dijela kako je ranije bilo ograđeno; da su njegovi roditelji 1985. ili 1986. doselili iz A. i u B. u izgradili kuću; da su u posjed spornog dijela nekretnine stupili u dogovoru s tuženikom; da ne zna je li tuženik poklonio ili prodao sporni dio njegovim roditeljima; da su njegov otac i tuženik zajedno postavili ogradu u cijeloj dužini i to kako između kuća tako i na predmetnoj čestici prije 30 godina;

- iz iskaza tuženika I. M.2 da je njegov brat J. došao iz A. 1984. ili 1985. zajedno sa svojom suprugom i da su živjeli u tuženikovoj kući; da je brat tražio zemljište na kojem bi gradio kuću te mu je on ponudio zemljište; da se kuća gradila godinu dana te da je pomagao bratu; da je u vezi predmetne nekretnine pokrenuo parnicu i o tome obavijestio sve upisane suvlasnike; da tužitelja nije obavijestio o parnici „jer on s tim nema veze“; da je na sudu sve pripalo njemu jer su se ostali suvlasnici odrekli te zemlje; da je majka tužitelja na spornom dijelu imala vrt „dolje, dva tri metra niže što sam im dao“… da se „taj vrt nalazio dva-tri metra ispod ograde koju sam sad postavio“; da je pok. L. sadila malo luka i salate; da vrt „nikada nije bio posađen kako treba“; da je majka tužitelja zadnji put sadila vrt prije 5 ili 6 godina; da je ogradu postavio „zato što je to sada moje“;

5. S obzirom na gore utvrđene nesporne činjenice, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

              6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je suvlasnik 941/1539 dijela nekretnine katastarske oznake 571 livada kraj mosta površine 428 čhv upisane u zk. ul. br. 110 k.o. B. što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj upiše kao suvlasnik predmetne nekretnine za 941/1539 dijela u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje istog prava s imena tuženika.

 

              7. Prijepor u naravi predstavlja sjeverozapadni dio kčbr. 571 k.o. B. u površini od 941 m² prikazan plavom bojom na skici lica mjesta sudskog vještaka Z. P. od 6. prosinca 2023. (na listu broj 57 spisa) i označen točkama 1-2-3-10- 9.

 

8. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

9. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije po odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., a potom po sada važećim odredbama ZVDSP budući da je tijekom postupka nesporno utvrđeno kako su tužitelj i njegovi prednici stupili u posjed spornog dijela nekretnine kčbr. 571 k.o. B. 80-ih godina prošlog stoljeća.

 

10. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

 

11. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (članak 30 stavak 1 ZOVO). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici odnosno kao savjesni posjednici (stavak 2).

 

12. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

 

13. Odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2), a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

 

14. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP). Ujedno je odredbom članka 18 stavka 5 ZVDSP propisano da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

 

15. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

 

16. Na temelju utvrđenih činjenica da su tužitelj i njegovi pravni prednici u nesmetanom i poštenom posjedu spornog dijela predmetne nekretnine kčbr. 571 k.o. B. u površini od 941 m² najmanje 38 godina (do podnošenja tužbe 24. siječnja 2023.) i da tuženik nije posjedovao spornu površinu predmetne nekretnine niti je tražio predaju iste u posjed, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužitelja na spornoj površini u smislu pravnih pravila ZOVO i ZVDSP.

 

17. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da se radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu spornog dijela predmetne nekretnine kčbr. 571 k.o. B. u površini od 941 m² koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužitelja najmanje 38 godina do podnošenja tužbe (2023.) te da je u odnosu na tužitelja  i njegove prednike protekao rok od 20 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću budući da su njegovi prednici iste koristili sve do svoje smrti, da bi potom tužitelj naslijedio njihov posjed te je tužitelj u postupku dokazao da su ispunjeni zakonski preduvjeti za primjenu odredbe članka 30. st. 1 i 2 ZOVO odnosno članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP imajući u vidu da je tužba podnesena 2023. u kojem trenutku su najkasnije trebali biti ispunjeni zakonski preduvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga je razvidno da je zakonski rok od 20 godina, imajući u vidu kvalitetu posjeda tužitelja i njegovih prednika (oca i majke) protekao pa je tužbeni zahtjev valjalo u cijelosti usvojiti.

 

              18. Polazeći od naprijed navedenih odredbi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću te imajući u vidu da su prednici tužitelja i on sam u samostalnom i nesmetanom posjedu nekretnine kčbr. 571 k.o. B. u površini od 941 m² najmanje 35 godina dok tuženik nije dokazao nepoštenje na strani tužitelja i njihovih prednika, tj. da bi ovi kao faktični posjednici na terenu posumnjali da im ova nekretnina ne pripada, ovo stoga jer nisu bili smetani niti im je itko branio posjedovanje, ovaj sud zaključuje da je tužitelj stekao vlasništvo spornog dijela nekretnine dosjelošću koje se stječe kada se ispune zakonske pretpostavke čemu je u konkretnom slučaju udovoljeno.

 

19. U odnosu na prigovor presuđene stvari kojeg je u odgovoru na tužbu istaknuo tuženik ističe se da isti nije osnovan. Odredbom članka 333 stavka 2 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i  155/23, dalje: ZPP) propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu. Cijeneći sadržaj tužbenog zahtjeva iz ovog predmeta i sadržaj zahtjeva iz predmeta u kojem je donesena pravomoćna presuda zbog ogluhe ovog suda poslovni broj P-35/2020 od 24. kolovoza 2022. za koju tuženik tvrdi da se radi o pravomoćno presuđenoj stvari, sud je utvrdio da ne postoji subjektivni i objektivni identitet ovog spora sa sporom koji je pravomoćno okončan kod ovog suda pod poslovnim brojem P-35/2200. Naime, da bi se radilo o već presuđenoj stvari mora u kasnije pokrenutoj parnici postojati identitet stranaka, identitet tužbenog zahtjeva kao i identitet činjeničnog osnova tužbe (tako npr. Rev-668/2000). S obzirom da je u ranije vođenom postupku kod istoga suda poslovni broj P-35/2020 ovdje tuženik tražio utvrđenje prava vlasništva katastarske čestice broj 571 k.o. B. , a tužbu je podnio protiv tuženika M. L. iz Z., , N. Š. iz Z.,, S. Š. iz G., , J. K. iz G. , M. K. iz G.,  i I. B. iz R.,  koji su tada bili upisani kao zemljišnoknjižni vlasnici, u ovom postupku utvrđenje prava vlasništva dijela predmetne nekretnine kčbr. 571 k.o. B. traži tužitelj protiv tuženika koji je sada upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine pa ne postoji pravomoćno presuđena stvar jer nema identiteta stranaka koji mora biti prisutan da bi se radilo o dvostrukoj litispendenciji.

 

20. Osim toga, za ishod ovog spora nije od odlučne važnosti činjenica što je tuženik utvrđen vlasnikom pravomoćnom sudskom presudom zbog ogluhe poslovni broj P-35/2020-12 od 24. kolovoza 2022. jer je ta presuda donesena iz formalnih, a ne materijalno pravnih razloga, u postupku protiv trećih, formalno upisanih osoba koje u tom postupku nisu osporavale tužbeni zahtjev.

 

21. Budući da je tužitelj uspio u parnici, tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnične troškove temeljem članka 154 stavka 1 i članka 155 ZPP pa su tako tužitelju priznati opravdani troškovi za zastupanje putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023) prema označenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.327,23 EUR i to za sastav tužbe 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 250,00 EUR (Tbr. 7 t. 1 Tarife), za zastupanje na pripremnom ročištu održanom 31. listopada 2023. godine 50 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 125,00 EUR (Tbr. 9 t. 2. Tarife), za zastupanje na ročištu održanom na licu mjesta 6. prosinca 2023. godine 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. i 7 Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 11. ožujka 2024. godine 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 250,00 EUR (Tbr. 8 t. 1 Tarife), za zastupanje na ročištu održanom 20. lipnja 2024. godine 100 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. Tarife), trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 599,48 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 26,55 EUR. 

 

              22. Dakle, sveukupno je tužitelju priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.777,58 EUR.

             

              23. Stoga je odlučeno kao u izreci.

 

                                                U Gospiću, 11. srpnja 2024.

                                                                                                            Sudac:

 

                                                                                                                             Mirjana Kosanović, v.r.   

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u  roku od 15 dana od dana ročišta za  objavu  presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog  prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

 

Dna:

1. I. S., odvjetnik u Z.1, 
2. I. F., odvjetnik u Z.2,