- 1 -              Revd-2792/2024-2

Broj: Revd-2792/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. A. iz T., OIB ..., koju zastupa M. M. odvjetnica u O. d. M. & P. j.t.d. u S., protiv 1. tuženika D. R. iz T., OIB ..., 2. tuženika M. R. iz T., OIB ..., koje zastupa D. B., odvjetnik u K. K., 3. tuženika J. S. B. iz Poljske, W., OIB ... (adresa u Republici Hrvatskoj- T.), 4. tuženika D. V. iz T., OIB ..., 5. tuženika A. V. iz T., OIB ... i 6. tuženika M. R. iz T., OIB ..., koje zastupa A. M., odvjetnica u T., radi uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Zadru poslovni broj Gž-747/2022-2 od 13. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-3599/2019 od 10. veljače 2021., na sjednici održanoj 9. srpnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude citirane u uvodu ove odluke kojom je potvrđena prvostupanjska presuda.

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. –pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da je tužiteljica kao predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila pravna pitanja koje cijeni kao važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te je istakla da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava.

4. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužiteljice za prestanak uznemiravanja na nekretninama za koje ona tvrdi da su njezino vlasništvo. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer da na strani tužiteljice nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.).

5. Prijedlogom za dopuštenje revizije tužiteljica pita o konkurenciji dokaza u smislu imaju li jaču dokaznu snagu personalni dokazi u odnosu na javnu ispravu. Iznosi svoje shvaćanje predmeta spora, povredu postupovnih odredbi i povredu prava na pravično suđenje te u tom smislu postavlja pravna pitanja.

6. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

7. U odnosu na naznačeno pitanje valja reći da je ovaj sud u svojim odlukama već izrazio u tom smislu shvaćanja, koja se mogu i ovdje primijeniti, da o svim okolnostima pojedinog slučaja ovisi kojim dokazima će sud dati prednost (primjerice Rev-927/2022 od 7. veljače 2023.), sve to ovdje povezujuću sa odredbom o dokaznoj snazi javnih isprava iz odredbe čl. 230. ZPP. Pri tome je za naglasiti da nižestupanjski sudovi cijene tužbeni zahtjev neosnovan jer da tužiteljica nije u posjedu spornih nekretnine a ne da je u svom vlasništvu uznemiravana, u pretežitom dijelu upućujući na vlasničku tužbu na predaju stvari. Stoga naznačeno pitanje nije pitanje važno za odluku u sporu, jer ne korespondira razlozima pobijane odluke vezano za odlučne činjenice i razlozima o (ne)ispunjenu pretpostavki iz materijalnopravne norme.

8. Ocjenjujući postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP i to u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava na koje se tužiteljica poziva valja istaći da navodima iz prijedloga nije učinjeno vjerojatnim da je tužiteljici u postupku koji je prethodio ovom prijedlogu, zbog osobito teških povreda postupovnog prava ili zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pa tako ni ona na čiju povredu se ona u prijedlogu poziva. Vezano za navedenu osnovu ona u prijedlogu samo izražava nezadovoljstvo pobijanom odlukom, ističući svoje viđenje ocijene dokaza, primjene materijalnog prava i bitnih povreda zbog njezine ocijene izostanaka pravilnih razloga drugostupanjske odluke. Za naglasiti je da se uočava da je drugostupanjskom odlukom sud dao dostatne i relevantne razloge s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja.

9. Stoga kako u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog odbijen, a na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog je odbačen, sve kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 9. srpnja 2024.

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                dr. sc. Jadranko Jug, v.r.