1

Poslovni broj:  Gž Zk 24/2024-2

                                                                                                  Poslovni broj:  Gž Zk 24/2024-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja M. H., B. A.,Z., OIB…, T. T., Z., OIB…, N. L., Ž., Š., OIB…, B. B., G., Z., OIB…, B. B., Z., OIB…, R. B.,  Z., OIB…, B. M., Z., OIB…, M. M., Z., OIB…, M. S., U., S., OIB…, M. G., D, Z., OIB… M. S., U. Đ. J.,T., OIB…,  S. G., K., Z., OIB…, M. K., Z., OIB… i P. A., Z., OIB…, svi zastupani po V. K., odvjetnici iz Z., radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka poslovni broj Z-13840/22, odlučujući o predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. veljače 2024. poslovni broj: Z-11716/2020-15, 9. srpnja 2024.

r i j e š i o   j e

I Uvažava se žalba predlagatelja te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. veljače 2024. poslovni broj: Z-11716/2020-15 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe u zk.ul.br…  KO T. N..

                                                     Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. veljače 2024. poslovni broj: Z-11716/2020-15 odbijen je prijedlog predlagatelja, te je određena zabilježba odbijenog prijedloga na predmetnoj nekretnini.

2. Protiv navedenog rješenje pravovremenu žalbu podnio je predlagatelj iz svih zakonom dopuštenih razloga te predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati zemljišnoknjižnom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz predmetnog spis je vidljivo da je predlagatelj podnio prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama upisanim u zk.ul.br…i KO G. Z.. Istim prijedlogom predlagatelj predlaže provedbu prijavnog lista i uspostavu vlasništva posebnih dijelova nekretnine i uknjižbu prava vlasništva za korist predlagatelja.

5. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka jer je stajališta da s obzirom  na činjenicu da predlagatelji nisu dostavili valjanu ispravu koja bi bila valjani pravni temelj za uspostavu vlasništva posebnih dijelova nekretnine, odnosno potvrdu iz čl. 73.st.3. ZV-a koja sadrži popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela ne postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, budući da rješenje zemljišnoknjižnog suda u pojedinačnom ispravnom postupku ne može zamijeniti tabularnu ispravu, odnosno potvrdu nadležnog tijela.

6. Predlagatelj u žalbi u bitnome osporava pravni stav prvostupanjskog suda te se poziva na odredbu čl. 208 ZZK-a te da je smisao da su u ovakvom postupku omogući upis temeljem isprava kojim se čini vjerojatnim njihovo pravo vlasništva na pojedinim stanovima u navedenoj zgradi.

7. Pojedinačni ispravni postupak uređen je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22, 153/23 dalje: ZZK) pa je tako u čl. 208. st. 1. ZZK propisano da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Stavkom 3. istog članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

8. Prema daljnjoj odredbi čl. 209. st. 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je stavkom 4. istog članka određeno da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja tog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, pa tako, primjerice, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave.

9. Dakle, cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom postupku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

10. Protivno stajalištu prvostupanjskog suda, za ocjenu dopuštenosti prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u konkretnom slučaju nije odlučna ni činjenica što predlagatelji nisu dostavili valjanu ispravu koja bi bila valjani pravni temelj za uspostavu vlasništva posebnih dijelova nekretnine, odnosno potvrdu iz čl. 73.st.3. ZV-a koja sadrži popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela, već se radi o okolnostima koja će postati relevantne tek u nastavnom stadiju predmetnog postupka , dakle u postupku ocjene osnovanosti prava predlagatelja u fazi rasprave za ispravak. Naime, ispravni postupak podijeljen u dva dijela – postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 208. do 216. ZZK-a slijedom čega u prvom dijelu postupka sud odlučuje samo o tome da li postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka a ne raspravlja niti odlučuje o osnovanosti samog prijedloga.

11. Kako prvostupanjski sud priložene isprave predlagatelja nije vrijednosno cijenio, niti je s te osnove zaključio o osnovanosti prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, time činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, pa je valjalo ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a temeljem čl. 380. točke 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) u vezi sa čl. 99. st. 2. ZZK.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će primjenom mjerodavnog materijalnog prava ocijeniti priložene isprave u svrhu ocjene opravdanosti razloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i donijeti novu zakonitu odluku.

U Požegi, 9. srpnja 2024.             

                                                                                                                                                          Sudac

                                                                                                                                Renata Marić,v.r.