1

                           

Poslovni broj: Gž-522/2023-2

 

 

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                                   

Poslovni broj: Gž-522/2023-2

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Noemi Butorac kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. A. F. OIB:… s prebivalištem R. G., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tužene S. T. OIB:.. iz B., koju zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u B., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru broj P-608/2022-39 od 27. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2024.

 

p r e s u d i o   je

 

Žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj P-608/2022-39 od 27. travnja 2023. u pobijanom dijelu (točka I i II izreke):

 

a)  potvrđuje u točki I izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici trpjeti namirenja tražbine tužitelja u svoti od 3.814,62 EUR sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženice i to zk.č.br…. oranica ... sa jednim jutrom i 561 čhv., zk.č.br…. kuća br. …, dvor i voće sa 362 čhv., zk. č. br…. oranica M. p. sa 648 čhv., zk.č.br. … oranica M. p. sa 438 čhv., upisane u zk. ul. … k.o. B., uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene i u točki II izreke,

 

b)  preinačava u preostalom dijelu točke I izreke tako da se odbija zahtjev tužitelja kojim traži da tuženik trpi namirenja tražbine što se odnosi na zatezne kamate na glavnicu, kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1.     Prvostupanjskom presudom je suđeno:

 

"I. Tužena S. T. OIB:… iz B. dužna je trpjeti namirenje tražbine tužitelja i to B. A. F. OIB:… s prebivalištem u, R. G. u iznosu od 3.814,62 eura / 28.741,24 kn, zajedno sa zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje od 17. veljače 2016. godine, do 31. prosinca 2022. godine, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno čl. 29.st. 2. Zakona o obveznim odnosima (N.N.35/2005, 47/2008, 125/2011, 78/2015), a od 01. siječnja 2023. godine, pa sve do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika i to zk.č.br. … oranica B. sa 1 jutrom i 561 čhv, zk.č.br. … kuća br…., dvor i voće sa 362 čhv, zk.č.br. … oranica M. P. sa 648 čhv, zk.č.br. … oranica M. P. sa 438 čhv, sve ukupne površine 2 jutra i 409 čhv, a upisanih u zk.ul.br. ... k.o. B., uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru, te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

 

II. Nalaže se tuženoj da tužitelju nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.587,23 eura / 11.958,98 kn, sa zateznom kamatom tekućom od 27. travnja 2023. godine, pa sve do isplate, a sve u roku od 15 dana.

 

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja u vezi tuženičinog trpljenja namirenja novčane tražbine tužitelja, koja se odnosi na zateznu kamatu u vezi iznosa od 3.814,62 eura / 28.741,24 kn, prodajom nekretnina istaknutih u točci I. izreke ove presude, počevši od 11. siječnja 2016. godine, pa sve do16. veljače 2016. godine.

 

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška preko dosuđenog iznosa od 1.587,23 eura / 11.958,98 kn, do zatraženog iznosa od 2.676,87 eura / 20.168,87 kn, odnosno u vezi isplate iznosa od 1.089,64 eura / 8.209,89 kn, zajedno sa zateznom kamatom od dana 27. travnja 2023. godine, pa sve do isplate."

 

2.     Tuženik je podnio žalbu protiv točaka I i II izreke navedene presude zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Glavna žalbena objekcija tuženice je da je na ruke primila svotu od 7.700,00 HRK, a na račun još 5.000,00 HRK, dakle ukupno 12.700,00 HRK.

 

3.     Žalba je pravovremena i dopuštena.

 

4.     Na žalbu nije odgovoreno.

 

5.     Žalba je djelomično osnovana.

 

6. Stranke su zaključile Ugovor o zajmu, i to tužitelj u svojstvu zajmodavca, a tuženica kao zajmoprimac i založni dužnik, po kojemu je tužitelj pozajmio tuženici iznos od 3.731,83 EUR. Svrha zajma je bila financiranje ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca, s tim da je korisnik zajma potpisom potvrdio primitak ugovorenog iznosa (članak 2. Ugovora), a ugovoreni iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosi 28.100,00 kn prema dnevnom srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za eure, te je ugovoreno da se ugovorne obveze izražene u eurima izvršavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju tečajne liste Hrvatske narodne banke za euro na dan isplate ili uplate. Ugovor je potvrdila javna bilježnica L. D. 16. ožujka 2012. koja je sudionicima pravnog posla ispravu pročitala, te ih upozorila da potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, nakon čega su sudionici pred javnom bilježnicom izjavili da prihvaćaju pravne posljedice koje iz toga proizlaze za njih. Tom prigodom konstatirano je da je isplata iznosa nije vršena u nazočnosti javne bilježnice.

 

7. Korisnik zajma i drugi sudionici pravnog posla su dopustili zajmodavcu da bez njihove privole i suglasnosti u zemljišnim knjigama ishodi upis zabilježbe prava zaloga za zajam koji je predmet ugovora na založenoj nekretnini u svoju korist, što je ovaj i uradio.

 

8. Tužitelj tvrdi da tuženica nije ispunila svoju tražbinu iz Ugovora pa traži da trpi namirenje tražbine u iznosu od 36.340,43 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika i to zk.kčbr…., u naravi oranica B., površine jedno jutro, 561 čhv, zk.č.br. …, u naravi kuća broj …, dvor i voće, površine 362 čhv, zk.č.br…. oranica M. P. površine 648 čhv, zk.č.br. … oranica M. P. površine 438 čhv, sve upisano u zk.ul broj … k.o. B. i namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene. Tijekom postupka tužitelj je smanjio svoje tužbeno traženje na iznos od 28.741,24 kn. Tuženica je tvrdila da je vratila dug, da je tražila utvrđenje ništetnim ugovora o zajmu koji se postupak vodio pred prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojem P-1079/13, da tužitelj nije dao punomoć za zastupanje i da je mogao pokrenuti ovrhu.

 

9. Prvostupanjski sud je prekinuo ovaj postupak do završetka parničnog postupka u kojem je tuženica tražila ništetnim ugovora o zajmu koji se vodio pred prvostupanjskim sudom pod brojem P-1079/13.

 

10. Nakon što je utvrdio:

 

-            da je pravomoćno odbijen zahtjev tuženice za utvrđenjem ništetnim ugovora o zajmu broj … kao i zahtjev kojem je traženo od suda da naloži izdavanje brisovnog očitovanja radi brisanja založnog prava na nekretninama koje su predmet ovog postupka;

-            da je sud otklonio tvrdnju tuženice da je na ime zajma primila ukupno 12.700,00 kn;

-            da je tuženica radi povrata zajma uplatila tužitelju iznos od 13.462,34 kn, a taj iznos je platila u 11 navrata po 1.121,94 kn;

-                      da je tuženica pored uplata od 1.121,94 kn od 16. ožujka 2012. na blagajni tvrtke O. a. " platila 2.182,00 kn;

-                      da je na nekretninama pobrojenim u izreci prvostupanjske presude upisano pravo zaloga u korist tužitelja radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 3.731,83 EUR s godišnjim kamatama od 6,53% (ugovorenim) plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja;

-            da je tuženica ostala dužna tužitelju po ugovoru o zajmu ukupan iznos od 28.741,24 kn, koji se sastoji od glavnice od 21.523,66 kn i 7.217,58 kn na ime neplaćene kamate,

 

prvostupanjski sud je presudom broj P-603/2020 od 17. lipnja 2021. prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i naložio tuženici da trpi namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 28.741,24 kn iz kupoprodajne cijene koja će se ostvariti prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženice. Visinu tražbine sud je utvrdio na osnovi izvatka iz ovjerenih stavki koji je sačinio tužitelj. Tužitelj je predlagao izvođenje dokaza financijskim vještačenjem radi utvrđenja visine duga kojemu se tuženica izričito protivila, a prvostupanjski sud je zaključio da je to radila zbog smanjenja parničnih troškova, te je, cijeneći okolnost da je između stranaka bilo nesporno da je tuženica platila 11 mjesečnih rata u iznosu od 1.121,94 kn, te da je tužitelj detaljno obrazložio svoju novčanu tražbinu u iznosu od 28.741,24 kn u podnesku od 22. ožujka 2016., a da na opravdanost takvog obrazloženja upućuje i izvadak iz ovjerenih stavki (l.s. 22 i 30), sud je smatrao da bi izvođenje dokaza financijskim vještačenjem samo bespotrebno prouzročilo odugovlačenje ovog parničnog postupka, pa je utvrdio da je visina duga tuženice po ovom ugovoru o zajmu od 28.741.24 kn, od čega se svota od 21.523,66 kn odnosi na glavnicu, te svota od 7.217,58 kn na neplaćene kamate. Kod ovakvog utvrđivanja prvostupanjski sud je pošao sa stajališta da ugovor o zajmu nije ništetan, dakle da proizvodi pravne učinke među strankama.

 

11. Postupajući po žalbi tuženice ovaj sud je rješenjem donesenim pod brojem Gž-846/2021-2 od 29. lipnja 2022. ukinuo presudu Općinskog suda u Bjelovaru broj P-603/2020-17 od 17. lipnja 2021. i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje jer visina duga nije bila pravilno utvrđena s uputom da se visina duga utvrdi odgovarajućim vještačenjem, kojeg je predložio tužitelj.

 

12. U ponovljenom postupku tuženica je potvrdila da je izračun duga što ga je sastavio tužitelj matematički ispravan pa prvostupanjski sud nije izvodio dokaz financijskim vještačenjem već je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja donio presudu, i to tako što je ponovo prihvatio tužbeni zahtjev uz isto obrazloženja glede pravne osnove kako je to naveo i u ranijoj ukidnoj odluci, te je naložio tuženici da trpi namirenje tražbine što se odnosi na glavnicu (21.523,60 HRK) i ugovorene kamate (7.217,98 HRK), a kako je tuženica u zakašnjenju dosudio je i zatezne kamate na navedene svote od dana kada je izvršen ukupni obračun duga.

 

13. U vezi navoda pod točkom 14. obrazloženja prvostupanjske presude o navodnom nepotrebnom isticanju termina "zakonske zatezne kamate" od strane drugostupanjskog suda uz opasku da Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) nije upotrijebio termin "zakonske zatezne kamate", valja samo reći da se ne radi o nikakvom isticanju, da je rečenica mogla glasiti i bez riječi "zakonske", ali upotreba termina zakonske zatezne kamate nije greška u materijalnopravnom smislu jer kada obveza plaćanja zateznih kamata nastaje na temelju zakona, kao što je to u konkretnom slučaju, takve kamate se nazivaju zakonske zatezne kamate.

 

14. Pravna osnova za tužiteljevu tražbinu je ugovor o zajmu što ga je sklopio s tuženicom na osnovi kojeg je na nekretninama pobrojanim u izreci prvostupanjske presude upisano pravo zaloga u korist tužitelja radi osiguranja novčane tražbine u iznosu do 3.731,83EUR.

 

15. Tvrdnja tuženika da je ugovor ništetan je uspješno otklonjena jer je presudom prvostupanjskog suda donesenom pod posl.br. P-1079/13 odbijen zahtjev tuženice za utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu. Tuženica je tvrdila da je ugovor ništetan jer je primila na ime zajma svotu od 12.700,00 HRK,a ne 28.000,00 HRK. Tuženica ne tvrdi da je ugovor ništetan zbog nekog drugog razloga, a ni ovaj sud ne nalazi da postoje razlozi zbog kojih bi ugovor bio ništetan.

 

16. Ne može se prihvatiti ni tvrdnja tuženice da joj nije isplaćena svota od 28.100,00 HRK, već 12.700 HRK, kraj činjenice da je u točki 2. ugovora potvrdila primitak ugovorenog iznosa, da je taj ugovor javna bilježnica V. D. 16. ožujka 2012. pročitala i upozorila na pravne posljedice sklapanja takvog ugovora, te da je zbog toga razloga tuženica pokrenula parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora o zajmu koji zahtjev je odbijen.

 

17. Prema tome, kada se radi o odluci prvostupanjskog suda kojom je naloženo tuženici trpljenje namirenja tražbine tužitelja što se odnosi na glavnicu i ugovorene kamate, u ukupnoj svoti od 3.814,62 EUR prvostupanjski sud je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a kako pri tom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, a niti one na koje se ukazuje u žalbi, to je prvostupanjsku presudu u tom dijelu valjalo potvrditi.

 

18. Međutim, prvostupanjski sud je nekritički prihvatio dio zahtjeva tužitelja za namirenjem tražbine što se odnosi na zakonske zatezne kamate. Naime, iz spisa (izvatka iz zemljišne knjige-l.s.12) proizlazi da je na temelju ugovora o zajmu od 16. ožujak 2012. solemniziranog kod javnog bilježnika L. D. iz Z. posl.br. Ov-1367/12 uknjiženo pravo zaloga radi osiguranja novčane tražbine u iznosu 3.731,83 EUR sa godišnjom kamatom od 6,53 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, dakle nije uknjiženo založno pravo na zateznim kamatama. Ono nije  ni moglo biti uknjiženo jer ga ugovorne strane ugovorom o zajmu nisu ni regulirale, jer je prema odredbi članka 6. ovog ugovora korisnik zajma dopustio zajmodavcu da bez njegove daljnje privole ili suglasnosti u zemljišnim knjigama ishodi upis prava zaloga za zajam koji je predmet ovog postupka na založenoj nekretnini. Dakle, nije ugovoreno pravo zaloga na nekretninama radi ostvarenja zateznih kamata. Ovdje se ukazuje da je odredbom članka 36. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – u daljnjem tekstu: ZZK) koji je bio na pravnoj snazi u vrijeme upita založnog prava bilo propisano da su uz tražbinu za koju je ugovoreno da se plaćaju kamate upisuje kamatna stopa, a ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope upisat će se zakonske kamate. U konkretnom slučaju radi se o ostvarenju prava na namirenje založnog vjerovnika reguliranog odredbom članka 336. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV). Prema stavku 1. tog članka ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni u dospijeću, založni vjerovnik je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga, i to samo one novčane tražbine radi čijeg je osiguranja zasnovano založno pravo, a to u konkretnom slučaju znači radi ostvarenja novčane tražbine u iznosu od 3.814,62 EUR, što se odnosi na glavni dug i ugovorene kamate.(tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-1228/2008 od 14. srpnja 2010., Županijski sud u Varaždinu Gž-133/2021 od 7. listopada 2021.)

 

19. Budući založno pravo na zateznim kamatama nije upisano u zemljišnoj knjizi to je pravilnom primjenom materijalnog prava žalbu tuženika u tom dijelu trebalo prihvatiti i preinačiti presudu kako je to navedeno u točki b) izreke ove presude.

 

20. Pravilno je naloženo tuženici platiti parnične troškove jer tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu spora (članak 154. stavak 5. ZPP-a), s tim da je prvostupanjski sud pravilno obračunao parnične troškove, a tuženica ne navodi u žalbi zbog čega pobija odluku o troškovima, osim što smatra da je treba promijeniti jer svoju žalbu smatra osnovanom.

 

21. Radi iznesenoga temeljem odredbe članka 368. stavak 1. i članka 373.stavak 3. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

 

Dubrovnik, 3. srpnja 2024.

 

Predsjednica vijeća:

 

   Marija Vetma, v.r.