Poslovni broj Gž- 893/2022-3

 

 

                  

         Republika Hrvatska

  Županijski sud u Dubrovniku

               Dubrovnik

                                                                                                            Poslovni broj: Gž-893/2022-3

 

 

             

U   I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

                            Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Noemi Butorac kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica 1. S. Š. iz V., OIB: … i 2. N. Š. iz V., OIB: …, koje zastupa punomoćnik K. Š., odvjetnik u O. d. K. Š. & P. iz Z. protiv tuženika E. o. d.d. Z., OIB: …, kojega kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u O. d. G. & p. d.o.o. Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužiteljice S. Š. i tuženika, podnesenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn- 29/2020-30 od 22. srpnja 2022., u sjednici održanoj 3. srpnja 2024.

 

p r e s u d i o     j e

 

I. Žalbe se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn- 29/2020-30 od 22. srpnja 2022.

 

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:

 

"I. Nalaže se tuženiku da plati I.tužiteljici S. Š. 780,00 kn sa zateznom kamatom od 22.10.2019. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u 15 dana.

 

II. Odbija se preostali dio zahtjeva tužiteljice S. Š. za isplatu iznosa od 14.500,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 22.10.2019. do isplate.

III. Nalaže se tužiteljici S. Š. da u 15 dana naknadi tuženiku parnični trošak od 3.750,00 kn sa zateznom kamatom od 22.7.2022. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

 

IV. Nalaže se tuženiku da plati II.tužiteljici N. Š. 11.598,40 kn sa zateznom kamatom od 22.10.2019. do isplate i parnični trošak od 11.300,00 kn sa zateznom kamatom od 22.7.2022. do isplate, sve po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u 15 dana".

 

2. Protiv točke I., III. i IV. izreke prvostupanjske presude pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavio je tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku  (“Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti presudu u pobijanom dijelu i odbiti tužbeni zahtjeva. U žalbi ustraje u osporavanju odgovornosti tuženikovog osiguranika navodeći da je za prometnu nesreću kriva treća osoba, vlasnik psa odnosno G. V..

 

3. Tužiteljica S. Š. je žalbu izjavila protiv točke II. i III. izreke prvostupanjske presude, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. ZPP-a osporavajući u bitnom visinu dosuđene štete koja je umanjena zbog tužiteljičinog doprinosa nastanku štetnog događaja.

 

4. Na žalbe nije odgovoreno.

 

5. Žalbe nisu osnovane.

             

6. Predmet spora je odštetni zahtjev tužiteljica za naknadu neimovinske i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege koji proizlazi iz štetnog događaja, prometne nesreće, koji se dogodila 30. lipnja 2019. u V. u ulici O. na način da je vozač vozila registracijske oznake …, u kojemu su se tužiteljice nalazile kao putnice, a koje je policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti bilo osigurano kod tuženika, zbog izlijetanja psa na kolnik izgubio kontrolu nad vozilom te naglo skrenuo ulijevo, uslijed čega je zbog zanošenja vozila sletio s kolnika na meki teren s lijeve strane kolnika i naletio prednjom desnom stranom na metalni stup javne rasvjete. Nakon toga se vozilo zanijelo stražnjim dijelom ulijevo oko prednjeg desnog dijela i stražnjim desnim dijelom lakše udario u zidanu ogradu kbr. 137 sa sjeverne strane kolnika. Kao posljedica naleta na metalni stup javne rasvjete, putnici u vozilu su imali tendenciju nabačaja prema naprijed i udesno.

 

7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane u članku 354. stavku 2. točke 2., 4., 8., 9.,11., 13. i 14., ZPP-a, na koje ovaj sud s obzirom na vrijeme početka parničnog postupka pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka. 365. stavka. 2. ZPP-a. 

 

8. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

 

-              da je tuženikov osiguranik zbog izlijetanja psa na kolnik izgubio kontrolu nad vozilom te naglo skrenuo ulijevo, uslijed čega je zbog zanošenja vozila sletio s kolnika na meki teren s lijeve strane kolnika i naletio prednjom desnom stranom na metalni stup javne rasvjete. Nakon toga se vozilo zanijelo stražnjim dijelom ulijevo oko prednjeg desnog dijela i stražnjim desnim dijelom lakše udarilo u zidanu ogradu kbr. 137 sa sjeverne strane kolnika.

-              da tužiteljica S. Š. za vrijeme prometne nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasom;

-              da tužiteljica N. Š. za vrijeme prometne nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasom međutim njezine utvrđene ozlijede mogle su nastati neovisno od činjenice je li tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom;

-              da je tužiteljica S. Š. u štetnom događaju zadobila natučenje središnjeg dijela prsnog koša, serijski prijelom stražnjih okrajaka 10.-12. lijevog rebra uz kralješnicu s manjim izljevom u lijevo prsište i pojavom manje količine krvi u mokraći te serijski prijelom 5-9 desnog rebra u središnjoj pazušnoj liniji;

-              da je tužiteljica S. Š. bila vezana, mogla bi nalijetanjem na pojas zadobiti prijelome pojedinih rebara, ali u manjem opsegu;

-              da ozljede tužiteljice S. Š. nisu mogle nastati djelovanjem zračnih jastuka;

-              da je tuženik u mirnom postupku platio tužiteljici N. Š. 18. prosinca 2019. nesporni iznos neimovinske štete od 5.200,00 kn i imovinske štetu za pružanu tuđu pomoć i njegu od 201,60 kn;

-              da je tuženik u mirnom postupku platio tužiteljici S. Š. 18. prosinca 2019. nesporni iznos neimovinske štete od 17.000,00 kn i imovinsku štetu za pružanu tuđu pomoć i njegu od 720,00 kn;

-              da je tuženik na ročištu održanom 6. lipnja 2022. učinio nespornim visinu tužbenog zahtjeva tužiteljica.

 

9. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je tužiteljicama u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz članka 19. stavka 2.  Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22 i 156/22 – dalje ZOO), a čime im je nastala neimovinska šteta te da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO.

 

9.1 Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica S. Š., zbog činjenice što za vrijeme prometne nesreće nije bila vezana sigurnosnim pojasom, doprinijela vlastitoj šteti te da se radi o podijeljenoj odgovornosti stranaka za nastali štetni događaj i to u omjeru tužiteljice S. Š. 50% i tuženikovog osiguranika 50%.

 

10. Suprotno tuženikovim žalbenim navodima prvostupanjski je sud na temelju provedenog vještačenja i drugih provedenih dokaza, te svih okolnosti štetnog događaja i pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. utvrdio visinu (koju tuženik ne spori kako je to navedeno za vrijeme trajanja prvostupanjskog postupka) nastale neimovinske i imovinske štete s naslova tuđe pomoći, pravilno umanjivši štetu tužiteljice S. Š. za 50% zbog tužiteljičinog doprinos vlastitoj šteti.

 

10.1. Nisu osnovani tuženikovi žalbeni navodi kojima pokušava otkloniti odgovornost svoga osiguranika tvrdnjom da je za prometnu nesreću odgovoran vlasnik psa odnosno Grad Virovitica. Utemeljenje za ovakvo stajalište prvostupanjski sud nalazi u odredbi članka 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO). Tom odredbom regulirano je pitanje oslobođenja od odgovornosti vlasnika opasne stvari, pa je tako propisano da se vlasnik stvari oslobađa od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti. Međutim u ovome slučaju radi se o odštetnoj odgovornosti vlasnika motornog vozila prema trećim osobama koje se prevoze motornim vozilom iz članka 1071. ZOO-a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud. Osoba koja se prevoze motornim vozilom (suvozač, putnik) smatra se trećom osobom, što tužiteljice jesu bile i tuženik (osiguratelj) odgovara za štetu koju su one pretrpjele bez obzira na krivnju.

 

11. Pravilno je prvostupanjski sud odredio početak tijeka zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Odredbom iz članka 12. stavku 1. i 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) određene su pretpostavke za stjecanje prava na zateznu kamatu za naknadu neimovinske i imovinske štete i to od dana podnošenja zahtjeva. Pravo oštećene osobe na iznos zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva za naknadu štete predstavlja nadoknadu oštećenoj osobi zbog posljedica nepravovremene isplate naknade štete, te istovremeno sankciju osiguravatelju zbog neizvršavanja obveze, pa je za odluku o zateznim kamatama mjerodavan Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao lex specialis u odnosu na ZOO. Osiguravatelj (tuženik) dužan je platiti zatezne kamate na neimovinsku štetu od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku i to za štetu koja je nastala do tog trenutka, ali, kao profesionalac koji može angažirati stručnjake (cenzore), i za štetu koja je u tom trenutku bila predvidiva

 

12. Kako je odluka o troškovima pravilna odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik,  3. srpnja 2024.

                                                                                                                              Predsjednica vijeća

 

                       Marija Vetma, v.r.