- 1 -              Revd-2610/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd-2610/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika I. V. iz S., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u S., protiv tuženice-protutužiteljice M. V. iz S., OIB: …, koju zastupa punomoćnik T. R., odvjetnik u V., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1385/2021-8 od 16. siječnja 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P Ob-31/2019-56 od 1. listopada 2021. koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj: P Ob-31/2019-67 od 16. kolovoza 2023., u sjednici održanoj 2. srpnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

              I.              Prijedlog tužitelja-protutuženika i dopuna prijedloga tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije odbija se u odnosu na postavljena pitanja.

 

              II.              Prijedlog tužitelja-protutuženika i dopuna prijedloga tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj) je podnio prijedlog i dopunu prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-1385/2021-8 od 16. siječnja 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P Ob-31/2019-56 od 1. listopada 2021. koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj: P Ob-31/2019-67 od 16. kolovoza 2023. u odnosu na pravna pitanja i sadržajno zbog povrede temeljnog ljudskog prava.

 

2.              Odgovor na prijedlog nije podnesen.

 

3.              Prijedlog nije dopušten.

 

4.              Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a, 387., 388. i 389. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da tužitelj nije iznio odgovarajuće razloge važnosti postavljenih pitanja, jer u odlukama na koje se pozvao nije zauzeto pravno shvaćanje o postavljenim pitanjima odnosno o procjeni zemljišta prema cijenama u vrijeme darovanja kod utvrđivanja vrijednosti darovanog zemljišta, o procesnom pitanju koje se odnosi na mogućnosti da presuda bude utemeljena samo na iskazu stranke- tuženika i počinjenju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 8. i čl. 264. ZPP u vezi s čl. 354. st. 1. ZPP. Navedene odluke na koje se pozvao tužitelj donesene su različitoj činjeničnoj i pravnoj situaciji pri čemu je jedina sličnost s ovim konkretnim predmetom činjenica da je i u tim predmetima bila riječ o utvrđenju bračne stečevine.

 

5.              Osim toga, u drugom postavljenom pitanju tužitelj polazi od pogrešne pretpostavke da je presuda utemeljena samo na iskazu stanke-tuženika jer to ne proizlazi iz nižestupanjskih odluka, a treće postavljeno pitanje je činjenično pitanje koje nema općeniti karakter primjenjiv na buduće slučajeve pa to pitanje niti ne predstavlja pitanje u smislu čl. 385.a ZPP.

 

6.              Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja i riješiti kao pod točkom I. izreke.

 

7.              U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a koji tužitelj sadržajno podnosi zbog povrede prava na učinkovito pravno sredstvo i pravo na pravično suđenje i pozivajući se na čl. 18., 29. i 48, Ustava RH te s njima povezane odredbe Konvencije i Protokola br. 1. uz Konvenciju valja reći da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno neko od navedenih ljudskih prava.

 

8.              U pogledu tužiteljevih navoda da je prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a da na bitne žalbene prigovore drugostupanjski sud nije odgovorio, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva.

 

9.              Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje niti da je ičime povrijeđeno njegovo pravo na jednakost ili djelotvoran pravni lijek.

10.              Slijedom navedenog, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on podnesen pozivom na čl. 385.a st. 2. ZPP-a, valjalo je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučiti kao pod točkom II. izreke ovoga rješenja.

 

Zagreb, 2. srpnja 2024.