1

Poslovni broj: Gž-637/2021-

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-637/2021-

 

                                             U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

               R J E Š E N J E

              Županijski sud Rijeci po sutkinji Filki Pejković u izvanparničnom postupku predlagateljice M. N. OIB:… iz Z., zastupane po punomoćniku S. J., odvjetniku u Z., protiv protustranke L. J. OIB:… iz Z., zastupanog po punomoćniku F. S., odvjetniku u Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, rješavajući žalbu predlagateljice podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj R1-360/2019-13 od 11. siječnja 2021., 26. lipnja 2024.,

 

      r i j e š i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj R1-360/2019-13 od 11. siječnja 2021.

 

      Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je da se odbija prijedlog predlagateljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice dijela kč. br. …. k.o. D. izmjenom etažnog elaborata.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22,114/22 i 155/23 dalje ZPP) predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati istom sudu na ponovan postupak.

              3. U odgovoru na žalbu protustranka u cijelosti osporava navode iz žalbe predlagateljice te smatra da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagateljice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na dijelu predmetne nekretnine izmjenom etažnog elaborata te predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i rješenje suda prvog stupnja potvrdi.

4. Žalba nije osnovana.

              5. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe predlagateljice na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 381. ZPP-a na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, nije utvrđeno da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem rješenje bila ostvarena neka od navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

              6. Predlagateljica je podnijela sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva izmjenom etažnog elaborata za dio kč. br. … k.o. D. u naravi kuća, dvorište i izgrađeno zemljište površine 837m2 navodeći da je predmetna nekretnina etažirana i da je uspostavljeno etažno vlasništvo na dijelovima predmetne nekretnine ali da nije podijeljeno dvorište. Predlagateljica je predložila da se izvrši dioba predmetnog dvorišta na način da njoj pripadne polovina istočnog dijela gdje je prizemna kućica u njezinom vlasništvu kao posebni dio nekretnine vodeći računa da se ostave dijelovi dvorišta radi nesmetanog pristupa svih suvlasnika radi korištenja posebnih i zajedničkih dijelova predmetne nekretnine.

              7. Nisu osnovani žalbeni navodi predlagateljice da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo i da je pogrešno utvrdio činjenično stanja jer sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da u izvanparničnom postupku nije moguće razvrgnuće dijela nekretnine već isključivo cijele nekretnine.

              8. Pri tome navodi odredbu čl.  67. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZV) u kojoj je propisano da vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjera protivi isključivo uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine.

9. Stoga pravilno utvrđuje da dvorište nije moglo niti biti uvršteno u etažni elaborat jer vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički svim suvlasnicima a namjena im se protivi isključivo u uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine.

              10. Stoga smatra da kada su stranke izvršile etažiranje nekretnine da je dvorište u zajedničkom vlasništvu pa se ne može u izvanparničnom postupku tražiti izmjena etažnog elaborata radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jer je suvlasnička zajednica na predmetnoj nekretnini između stranaka izvršena uspostavom etažnog vlasništva.

              11. Sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da iz priloženog Elaborata za etažiranje predmetne stambene zgrade na listu 11-42 spisa proizlazi da su tekstualno i tlocrtno naznačene etažne jedinice njih 7 sa opisom i popisom te dimenzijima prostorija koje čine pojedinu etažnu jedinicu, uz izračun korisnih površina kao i korisnih vrijednosti površina, naznačeni su posebni dijelovi, a kao zajednički dijelovi etažnih jedinica navodi se stubište, hodnik i nenadkrivena terasa dok dvorište nije naznačeno kao zajednički dio.

              12. Stoga je pravilno primijenjena odredba čl. 67. st. 6. ZV-a u kojoj je propisano da vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivo uporabi u korist određenog posebnog dijela nekretnina, a u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu namjena se protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela, te da je stoga dvorište zajedničko.

              13. Nisu osnovani žalbeni navodi predlagateljice kada smatra da primjenom odredbe čl. 63. ZV-a pravila o razvrgnuću suvlasništva se primjenjuju i na pravila o razvrgnuću zajedničkog vlasništva jer se navedena odredba primjenjuje kada je cijela nekretnina u zajedničkom vlasništvu stranaka te se te odredbe ne mogu primijeniti na razvrgnuće dijela nekretnine u konkretnom slučaju kada je izvršeno razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva.

              14. Nisu osnovani žalbeni navodi predlagateljice da je trebalo utvrditi da je dvorište pripadak etažnih jedinica stranaka i da je moguća geometrijska dioba jer prema čl. 67 ZV-a su propisane odredbe o posebnim dijelovima nekretnine i njihovih pripadcima pa je u stavku 3. propisano da se uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnog dijela nekretnine može protezati na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi mjesta za ostavljanje najviše do dva motornih vozila po pojedinom stanu ili druge samostalne prostorije, a prema čl. 67. st. 5. ZV-a glede sporednih dijelova na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari dok je prema čl. 7. st. 1. ZV-a pripadak pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari koja odgovora toj namjeni te da nije pripadak stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne smatra pripatkom.

              15. Naime iz priloženog etažnog elaborata je vidljivo da dvorište nije obuhvaćeno kao sporedni dio nekretnine koji bi bio vezan za etažno vlasništvo predlagateljice niti protustranke jer prema čl. 67. st. 4. ZV-a da bi se vlasništvo posebnog dijela nekretnine moglo protegnuti na neki dio kao sporedan, taj dio mora biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine te dostupan sa međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedan, što iz predmetnog elaborata ne proizlazi.

              16. Ostali žalbeni navodi predlagateljice kojima razmatra utvrđenja sud prvog stupnja što sve suvlasnici mogu zahtijevati od suda prema odredbi čl. 88. ZV-a i da se je moglo tražiti uređenje načina korištenja zajedničkih dijelova dvorišta ne dovode do drugačije odluke u ovoj pravnoj stvari jer je sud u izvanparničnom postupku koji je pokrenut po zahtjevu stranke vezan zahtjevom stranke a predlagateljice traži razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnog dvorišta izmjenom elaborata.

              17. Budući da je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo žalbu predlagateljice kao neosnovanu je trebalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi pa je stoga primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 26. lipnja 2024.

Sutkinja

Filka Pejković v.r.