1

Poslovni broj Gž Zk-191/2024-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-191/2024-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja V. L. iz K., sada F., M. C., OIB:…, zastupan po punomoćniku M. S., odvjetniku u R., odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-16006/2022-7 od 13. svibnja 2022., dana 24. lipnja 2024.

r i j e š i o j e

I Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-16006/2022-7 od 13. svibnja 2022.

II Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u zk.ul. 1105 k.o. Š. poslovni broj Z-16006/2022-7.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem je odbijen prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje istog suda prvog stupnja poslovni broj Z-16006/2022-7 od 13. svibnja 2022. kojim je odbijen prijedlog za pokretanje zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka za k.č. br. 2092/1 G. dvorište sa 20 m2, izgrađeno zemljište sa 15 m2, ukupne površine 35 m2, upisane u z.k.ul. 1105 k.o. Š. kao neosnovan.

2.Protiv navedenog rješenja se žali predlagatelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08- ispravak, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4.Žalba je neosnovana.

5.Obrazlažući zauzeto stajalište, prvostupanjski sud zaključuje kako predlagatelj nije priložio ispravu koja bi bila temelj za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, zbog kojeg razloga je pravilno odbijen prijedlog za otvarane i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, slijedom čega je odbijen prigovor uložen protiv tog rješenja, budući predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis, a sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdan razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, sve pozivom na odredbu čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br.63/19 i 128/22.- dalje: ZZK).

6.Odredba čl. 208. st. 1. ZZK propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

7.Žalitelj u bitnome navodi da predmetnu nekretninu koristi u cijelosti kao samostalni posjednik više od 20 godina, iz kojih navoda bi proizlazilo da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao dosjelošću.

8.Pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave, svoje pravo može ostvarivati u parnici (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023.).

9.U odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

10.Stoga su žalbeni navodi predlagatelja koji su suprotni prethodno navedenom stavu Vrhovnog suda Hrvatske, neosnovani.

11. Slijedom svega navedenoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP. u vezi sa čl. 99. st. 2. ZZK valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 24. lipnja 2024.

Sutkinja:

Vlasta Mrzljak, v.r.