Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Poslovni broj -1003/2024-3

 

 

Republika Hrvatska

  Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj -1003/2024-3

             

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

             

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača D. Š. iz Š., OIB: , odlučujući o žalbi vjerovnika V. i. o. d.o.o. iz Š., OIB: , protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 61 Sp-565/2023 od 23. svibnja 2024., u sjednici vijeća 20. lipnja 2024.,

r i j e š i o  j e

 

Odbija se žalba vjerovnika V. i. o. d.o.o. kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 61 Sp-565/2023 od 23. svibnja 2024

 

                                                                            Obrazloženje

              1. Pobijanim rješenjem u točki I izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača D. Š. (dalje potrošač), točkom II izreke zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, dok je točkom III izreke oslobođen potrošač od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike pobliže navedene u toj točki izreke.

 

              2. Protiv citiranog rješenja žali se vjerovnik V. i. o. d.o.o. iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" 75/15, 104/17, 36/22, 27/24 - dalje SZ) u vezi s čl. 23. i čl. 79. o Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" 100/15, 67/18 i 36/22 - dalje ZSP), s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

              3. Žalba nije osnovana.

              4. Prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje povodom prijedloga Financijske agencije (dalje Fina) od 3. studenog 2023. za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača.

5. Odlučujući o prijedlogu Fina-e sud utvrđuje da se potrošač nije očitovao o provođenju jednostavnog postupka nad njegovom imovinom, te da nije dostavio popis imovine, slijedom čega se smatra da je suglasan sa provođenjem postupka (čl. 79.c st. 2. ZSP) kao i da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici (čl. 79.c st. 3. ZSP-a).

6. Uvidom u podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (dalje Očevidnik) koji vodi Fina zaprimljene 23. svibnja 2024. utvrdio je da je na dan donošenja pobijanog rješenja neprekidna blokada potrošača trajala 2784 dana, odnosno duže od tri godine, da potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje iz čl. 79.a st. 2. ZSP-a (aktivne osnove) s osnove glavnice u iznosu od 860,43 eur/6.482,91 kn te da je Fina temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 68/18) prestala izvršavati osnove za plaćanje koje s osnove glavnice iznose ukupno 2.093,88 eur/15.776,34 kn, pa kako u zbroju s osnovama iz čl. 79.a st. 2. ZSP-a prelaze iznos od 2.654,46 eur/20.000,00 kn, da se nisu kumulativno ispunile zakonske pretpostavke iz čl. 79.a st. 3. ZSP-a da se predmetni postupak provede i u odnosu na osnove za plaćanje koje je Fina prestala izvršavati, odnosno koje su brisane iz Očevidnika istekom roka prema posebnom zakonu.

7. Sud je nadalje pribavio podatke o imovini potrošača putem Fina-e, te je prema podacima iz evidencije dohodaka i primitaka Porezne uprave utvrđeno da potrošač tijekom 2021., 2022. 2023. i u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2024. nije ostvario nikakve dohotke ili primitke, da potrošač nije vlasnik pokretnina, odnosno imovine o kojima evidenciju vodi agencija, Ministarstvo1, Ministarstvo2, S. K. d. d., da nema vrijednosnih papira, niti prihoda po osnovi dividende, a isto tako, da potrošač u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga nije evidentiran kao vlasnik nekretnina.

8. Stoga je zaključio da su u konkretnom slučaju ostvarene pretpostavke propisane odredba čl. 79.g st. 1. i 4. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača.

9. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, pritom pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi s čl. 365. st. 2. ZPP-a i čl. 10. ZS-a te čl. 23. i čl. 79.o ZSP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od tih bitnih povreda odredaba postupka.

10. Neosnovani su žalbeni navodi vjerovnika kojima ističe da je sud pogrešno utvrdio stvarnu vrijednost potrošačeve imovine, a među ostalim da nije angažirao sudskog ovršitelja, sudskog procjenitelja ili posebnog vještaka koji bi trebao utvrditi vrijednost nekretnina/pokretnina, te da je k tome propustio izvršiti uvid u zemljišne knjige; naime, potrošač da je vlasnik nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, u z.k. ulošku 391 k.o. D. P. i z.k. ulošku 1318 k.o. Š., a nije provjerio niti činjenicu je li potrošač posjeduje nekretnine i pokretnine koje predstavljaju bračnu stečevinu te da je logično i životno da potrošač u nekretnini u kojoj živi ima u vlasništvu i pokretnine koje se mogu unovčiti radi namirenja vjerovnika.

11. Opisani žalbeni navodi nisu prihvatljivi, budući da je prvostupanjski sud izvršio vanjsku provjeru sukladno odredbi čl. 79.f st. 2. ZSP-a, te je putem Fina-e, a koja je ovlaštena putem nadležnih tijela pribaviti podatke o potrošačevoj imovini, utvrdio relevantne podatke o imovini potrošača. K tome, sukladno čl. 70.f st. 3. ZSP-a sud može procjenu povjeriti sudskom ovršitelju odnosno sudskom procjenitelju ili posebnom vještaku, dakle, ne radi se o obvezi suda. K tome, sukladno odredbi čl. 79.i st. 10. ZSP-a radi namirenja vjerovnika u jednostavnom postupku stečaja potrošača ne mogu se unovčiti potrošačeve nekretnine, osim u slučaju iz čl. 79.l st. 3. toga Zakona, što nije konkretan slučaj.

12. Žalbeni navodi da potrošač u stanu u kojem živi zasigurno posjeduje pokretnine iz kojih se mogu namirivati njegovi vjerovnici, također nisu osnovani, i to iz razloga jer prema odredbi čl. 79.f st. 1. alineja 3. ZSP-a vjerovnici potrošača su pozvani u roku od 45 dana od objave oglasa osporiti popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje. Prema stanju u spisu vjerovnik u konkretnom slučaju na taj način nije postupio, pri čemu treba reći da vjerovnik bilo da osporava popis imovine ili dostavljenu obavijest o imovini potrošača treba dostaviti dokaze za takve svoje tvrdnje.

13. Stoga žalbenim navodima nije dovedeno u dvojbu utvrđenje prvostupanjskog suda glede imovinskog stanja potrošača, pa kada se k tome ima u vidu da potrošač unatrag više od tri godine nije ostvario nikakva primanja, niti prihode, također, da je u razdoblju duljem od tri godine u neprekidnoj blokadi, te da nije dovedeno u dvojbu niti poštenje potrošača, budući da prema odredbi čl. 79.c st. 2. ZSP-a ako se potrošač ne očituje u roku od 15 dana od dana dostave poziva ili dostavi popis imovine, smatrat će se da je suglasan da se može provesti jednostavni postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom, dok prema stavku 3. citirane odredbe ako se potrošač očituje u roku od 15 dana od dana dostave poziva da je suglasan da se provede jednostavan postupak stečaja nad njegovom imovinom, ali ne popiše imovinu smatrat će se da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici, pobijano rješenje je na zakonu osnovano.

13.1. Naime, ovo shvaćanje podudarno je sa zaključkom donesenim na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanog 27. studenog 2019., prema kojem shvaćanju u situaciji kada potrošač nije dostavio popis imovine iz koje bi se mogli namirivati njegovi vjerovnici ne primjenjuje se zakonska presumpcija iz čl. 79.c st. 3. ZSP-a o tome da se smatra da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje bi se mogli namiriti njegovi vjerovnici. Kako naime potrošač, kao u konkretnom slučaju, nije dostavio popis svoje imovine u kojem bi eventualno prikazao krive podatke o imovini ili iste zatajio, takvo postupanje ne može se uzimati na štetu potrošača, slijedom čega je za zaključiti da se s obzirom na ovu okolnost radi o poštenom potrošaču, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

14. Stoga su se ostvarile pretpostavke iz odredbi čl. 79.g st. 1. i 4. ZSP-a za donošenja rješenja o otvaranju i istovremenom zaključenju jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača.

 

15. Iz ovih je razloga primjenom odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 10. ZS-a i čl. 23. i čl. 79.o ZSP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.             

 

                                                 U Rijeci 20. lipnja 2024.

 

 

          Predsjednik vijeća

 

                                                                                                                                          Duško Abramović, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu