Poslovni broj Gž Ovr-1433/2023-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1433/2023-3

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H. E. d.o.o. /OIB:…/ sa sjedištem u Z., koga zastupa zakonski zastupnik, direktor P. B. i J. Š. V., odvjetnica iz S., protiv ovršenika U. R. d.o.o. za usluge i turistička agencija /OIB:…/ u stečaju, sa sjedištem u S., koga zastupa stečajni upravitelj A. M. /OIB:…/ iz Z., odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovrv-26157/2022 od 30. prosinca 2022., nadnevka 19. lipnja 2024.,

r i j e š i o    j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovrv-26157/2022 od 30. prosinca 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem obustavljena ovrha pokrenuta prijedlogom ovrhovoditelja od 31. kolovoza 2022.

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj pozivom na žalbene razloge iz članka 353. stavaka 1. točke 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., u daljnjem tekstu: OZ-a).

3. Ovrhovoditelj predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog rješenja slijedom žalbenih navoda.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitivanjem pobijanog rješenja utvrđena je bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a (nedostatak razloga o odlučnim činjenicama) na koju opravdano ukazuje ovrhovoditelj sa neotklonjivim posljedicama u žalbenom stadiju postupka.

5. Naime, točno jest da je pravilima Stečajnog zakona (Narodne novine, broj: 71/2015., 104/2017., 36/2022., 27/2024., u daljnjem tekstu: SZ-a) o zabrani ovrhe propisano da nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika (članak 169. stavak 1.), da vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti ovrhu na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika (članak 169. stavak 2.), da se postupci ovrhe iz stavaka 1. i 2. članka 169. koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju, a nakon što ti postupci budu nastavljeni, da će ih ovršni sud obustaviti (članak 169. stavak 3.).

6. Međutim, isto tako točno jest da su prema SZ-a stečajni vjerovnici osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju koju imovinsku tražbine prema njemu (članak 137. stavak 1.), odnosno svi oni koji nisu izlučni, razlučni ili vjerovnici stečajne mase, da je za razlikovanje stečajnog vjerovnika od vjerovnika stečajne mase bitno kada je tražbina nastala (tražbinu koja je nastala do dana otvaranja stečajnog postupka vjerovnik ostvaruje kao stečajni vjerovnik, a tražbinu koja je nastala nakon toga kao vjerovnik stečajne mase), da vjerovnici stečajne mase ne ostvaruju svoju tražbinu prijavom tražbine stečajnom upravitelju, kao stečajni vjerovnici, već da tražbinu mogu ostvariti podnošenjem prijedloga za ovrhu, da se vjerovnici stečajne mase namiruju razmjerno samo u slučaju da stečajni upravitelj prijavi nedostatnost stečajne mase (arg. članka 295. SZ-a) i da sve dok stečajni upravitelj ne prijavi nedostatnost stečajne mase, vjerovnicima stečajne mase pripada pravo na (pojedinačno) prisilno namirenje u ovršnom postupku (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2522/2019-2 od 9. studenog 2022.).

7. Dakle, za ocjenu dopuštenost pokretanja ovrhe protiv ovršenika koji je u stečaju nužno je prvenstveno utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o tražbini vjerovnika stečajne mase (tražbini koja je nastala nakon otvaranja stečajnog postupka) ili stečajnog vjerovnika (tražbini koja je nastala do dana otvaranja stečajnog postupka), te nastavno i zavisno od toga ispitati ostale pretpostavke dopuštenosti i osnovanosti prijedloga za ovrhu.

8. Prvostupanjski sud iako dužan, očito ispuštajući iz vida navedeno pod točkom 6. obrazloženja, vezano za ocjenu dopuštenosti predmetnog prijedloga za ovrhu nije odgovorio na osnovno pitanje – radi li se u konkretnom slučaju o tražbini vjerovnika stečajne mase, a zbog čega je uvažena žalba ovrhovoditelja, ukinuto rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovrv-26157/2022 od 30. prosinca 2022. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak (članak 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a), u kojem će prvostupanjski sud ponovo odlučiti o predmetnom prijedlogu i za svoju odluku dati jasne razloge.

U Zagrebu 19. lipnja 2024.

       Sutkinja:

Slavica Garac, v.r.