Poslovni broj Gž-1583/2024-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1583/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice J. P. iz Đ., OIB…, kao pravne sljednice pok. M. G. iz B., OIB:…, koju zastupa punomoćnik L. B., odvjetnik u S., protiv 1. protustranke I. G. iz Z., OIB:…, 2. protustranke A. G. iz K. S., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik H. E., odvjetnik u K. S. i 3. protustranke D. G. iz T., OIB:…, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi 2. protustranke A. G. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-340/2021-16 od 13. lipnja 2022., ispravljenog rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-340/2021 od 17. lipnja 2022., dana 14. lipnja 2024.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

              Uvažava se žalba 2. protustranke A. G. i ukidaju rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-340/2021-16 od 13. lipnja 2022. te rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-340/2021 od 17. lipnja 2022. te se predmet vraća na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I. izreke odlučeno da se dijeli zajednička nekretnina, koja je u zemljišniku označena kao čest. zem. 7038 (U Selu), površine 54 m2, u naravi kuća 24 m2 i dvorište 30 m2 upisana u ZU 4144 KO K. S. kao suvlasništvo na ime I. G., A. G., D. G. i M. G. svaki za po ¼ dijela i to tako da se ima izvršiti civilna dioba odnosno prodaja opisane nekretnine na javnoj dražbi a utržena cijena podijeliti među strankama u omjeru da svaka stranka dobije po ¼.

              U točki II. izreke je odlučeno da su dužni predloženici I. G., A. G. i D. G. isplatiti predlagateljici M. G. iznos od 4.329,60 kn na ime odgovarajućeg dijela troškova nastalih u ovom postupku, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe.

 

1.1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-340/2021 od 17. lipnja 2022. je odlučeno da se ispravlja rješenje tog suda od 13. lipnja 2022., na način da u uvodu rješenja umjesto navedene pun. predlagateljice M. G. "zastupana po pun. Z. F. odvjetnici u Đ.", treba stajati "zastupana po punomoćniku L. B., odvjetniku u Odvjetničkom društvu H. & p. d.o.o.", dok u preostalom dijelu rješenje ostaje neizmijenjeno.

 

2. Protiv rješenja poslovni broj R1-340/2021-16 od 13. lipnja 2022. kao i protiv rješenja poslovni broj R1-340/2021 od 17. lipnja 2022. žali se 2. protustranka A. G. zbog svih zakonom predviđenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), a u svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine, koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. ("Narodne novine", br. 73/91 - dalje: ZSVP), te predlaže preinačiti pobijano rješenje "na način da se obustavi predmetni postupak" ili istu ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno postupanje uz adekvatnu uputu.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. U odnosu na žalbene navode da je rješenje o razvrgnuću doneseno u nevrijeme jer je 2. protustranka A. G. privremeno nesposoban za rad do rujna 2021., a predmet diobe je jedina nekretnina koju on posjeduje, valja reći sljedeće.

 

5. Iz stanja spisa proizlazi da je 2. protustranka A. G. na ročištu održanom dana 30. studenoga 2016. (list 49-50 spisa) izjavio da se radi o prijedlogu za razvrgnuće civilnom diobom u nevrijeme za njega jer je on lošeg imovnog stanja te ne posjeduje nekretninu, osim suvlasničkog dijela na predmetnoj nekretnini, a koja bi bila adekvatna za stanovanje te je predao u spis rješenje Centra za socijalnu skrb S. – Podružnica K. od 16. rujna 2016. (list 52-53 spisa), kojim mu je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 115% osnovice (800,00 kn), što iznosi 920,00 kn mjesečno, počevši od 18. svibnja 2016.

 

6. Odredbom čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZVDSP) propisano je da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

 

7. Dakle, postojanje okolnosti zbog kojih bi razvrgnuće bilo na štetu ostalih suvlasnika i koje sprečavaju jednog od suvlasnika zahtijevati razvrgnuće, treba biti prolaznog karaktera i kratkog trajanja. Ako ne bi bilo razumno očekivati da će se prilike uskoro izmijeniti tako da razvrgnuće ne bi bilo na štetu ostalih suvlasnika, zahtijevanje razvrgnuća je dopušteno u bilo koje doba.

 

8. U ovom postupku je 2. protustranka A. G. u studenom 2016. isticao da je prijedlog za razvrgnuće podnesen u nevrijeme te je isti navod iznio u žalbi koju je podnio u prosincu 2020., ističući da je privremeno nesposoban za rad do rujna 2021., te ga ponovo iznosi i u žalbi podnesenoj 30. lipnja 2022., to jest gotovo šest godina nakon što ga je istaknuo na ročištu održanom 30. studenoga 2016. (list 49-50 spisa) i deset godina od pokretanja postupka (1. kolovoza 2012).

 

8.1. Iz nalaza i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti od 24. rujna 2019. (list 156-160) je vidljivo da je 2. protustranka A. G. (rođen 12. kolovoza 1961.) završio osnovnu školu te je ostvario oko 10 godina radnog staža radeći razne poslove, da je nezaposlen i bez osobnih prihoda te se uzdržava iznosom zajamčene minimalne naknade koju ostvaruje pri nadležnom Centru za socijalnu skrb; da je gastroenterolog u nalazu od 5. rujna 2019. postavio dijagnozu ciroze jetre i suspektnog B hepatitisa te je procijenjena privremena nesposobnost za rad do rujna 2021.

 

8.2. No, kako je 2. protustranka A. G. bio nezaposlen i lošeg imovnog stanja u vrijeme davanja odgovora na prijedlog predlagateljice na ročištu 1. travnja 2015. (list 22-24 spisa), koje stanje je neizmijenjeno do donošenja pobijanog rješenja 13. lipnja 2022., očito je da se ne radi o privremenim okolnostima na strani žalitelja za koje se može očekivati da će se u dogledno vrijeme izmijeniti na način da razvrgnuće ne bi bilo na njegovu štetu pa su žalbeni navodi u tom dijelu neosnovani.

 

9. Nadalje, žalitelj sadržajno upire na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s paragrafom 21. st. 1. ZSVP-a, ističući da predlagateljicu M. G. u tijeku postupka nitko nije vidio, da je smještena u domu za stare i nemoćne te da je upitna njezina parnična sposobnost zbog visoke životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja kao i zbog činjenice da su na očevid, kao punomoćnici, pristupili vlasnici doma u kojem je ista smještena, valja reći slijedeće.

 

9.1. Iz sadržaja spisa je vidljivo da je predlagateljica M. G. preminula dana … 2022. te je prvostupanjski sud rješenjem poslovni broj R1-340/21 od 30. rujna 2022. (list 299 spisa) odlučio da se prekida postupak zbog smrti predlagateljice M. G. (iako je u skladu s čl. 212. t. 1. ZPP-a trebao utvrditi prekid postupka koji je nastupio ex lege) te je pod točkom II izreke odlučio da će se postupak nastaviti kada nasljednik ili staratelj ostavštine preuzme postupak ili kada ga sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini.

 

9.2. Nadalje, rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj R1-340/21 od 29. lipnja 2023. (list 333-334 spisa) je odlučeno da se nastavlja postupak koji je prekinut zbog smrti predlagateljice M. G. (točka I izreke) te da se poziva nasljednica J. P. na preuzimanje postupka (točka II izreke).

 

9.3. Stoga u situaciji kada je predlagateljica M. G. preminula te je postupak preuzela njezina sljednica J. P., žalbeni navodi u kojima 2. protustranka A. G. osporava poslovnu sposobnost (sada pok.) M. G. su postali neodlučni.

 

10. Nadalje, žalitelj navodi da je očevid na licu mjesta od 19. ožujka 2019. „proveden mimo zakona“ jer su na istom kao punomoćnici predlagateljice nazočile osobe koje to ne mogu biti, a koje su se predstavile kao vlasnici doma za starije i nemoćne osobe u kojem boravi predlagateljica M. G., ali usprkos tome prvostupanjski sud je proveo očevid. U odnosu na taj žalbeni navod treba reći da u skladu s odredbom čl. 354. st. 3. ZPP-a žalbu zbog eventualnih nedostataka u zastupanju može izjaviti samo stranke koje se ti nedostaci tiču, što znači da ih je mogla u žalbi isticati M. G., a ne žalitelj.

 

11. Žalitelj također ističe da je tijekom postupka nudio fizičku diobu među strankama, i to na način da predlagateljici pripadne najgornja etaža kao isključivo vlasništvo, dok bi ostalim suvlasnicima pripao preostali dio nekretnine.

 

11.1. Na opisane žalbene navode valja odgovoriti da je sudski vještak J. M. u svom nalazu i mišljenju zaprimljenom u spis 30. travnja 2019. (list 114-129 spisa), kojeg je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio, naveo da je u prizemlju predmetne kuće izveden ulazni prostor, kuhinjska niša i blagovaonica, da je na prvom katu izveden južni balkonski prostor s kojeg se pristupa u predulaz, iz kojeg se pristupa u prostor na prvom katu koji je izveden kao jedna prostorija te iz prvog kata vodi jednokrako stepenište za potkrovlje te je u potkrovlju također izvedena jedna prostorija s azbest plastikom preko betona s izvedenim luminarom na južnoj fasadi, u kojem su izvedena drvena vrata za pristup na južni balkonski prostor te luminar na sjevernoj fasadi u kojem je ugrađen drveni ostakljeni prostor sa škurom, a južno u dvorišnom prostru je izveden prizemni objekt koji se sastoji od ulaznog prostora kao spreme i kupatila. Sudski vještak je u svom mišljenju jasno naveo da, s obzirom na arhitektonsko rješenje predmetno stambenog dijela objekta u nizu s prizemnim objektom u funkciji kupatila, to nije moguće podijeliti na način da se predlagateljici i protustrankama na ime suvlasničkog idealnog dijela dodjeli svakome zasebna stambena cjelina, od kojih svaka mora imati zasebni glavni ulaz s pratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu te da iz tog razloga predlaže provođenje postupka civilne diobe.

 

12. Odredbom čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZVDSP) je propisano:

1) Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

(2) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

(3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

(4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

 

13. S obzirom da između stranaka ne postoji valjani sporazum o razvrgnuću, a razvrgnuće fizičkom diobom nije moguće, to je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud primijenio odredbe čl. 50. ZVDSP-a te odredio prodaju nekretnine na javnoj dražbi.

 

14. Međutim, 2. protustranka A. G. je u žalbi podnesenoj 21. prosinca 2020. istaknuo prigovor prava na dom, koje ponovo ističe u predmetnoj žalbi, s time da je tijekom postupka isticana tvrdnja protustranke o životno egzistencijalnom problemu u slučaju provođenja civilnog razvrgnuća suvlasničke zajednice jer će ostati bez jedinog stambenog prostora u kojem živi, a prvostupanjski sud propustio dati relevantne razloge u odnosu na taj prigovor pa je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 2. t. 11. ZPP-a.

 

15. Naime, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - dalje: Konvencija), koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenoga 1997., u čl. 8. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života,doma i dopisivanja (st. 1.).

 

16. Zbog toga je ovaj sud prihvatio žalbu 2. protustranke A. G. i ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak, tijekom kojeg će nastojati da se iznesu sve odlučne činjenice i predlože dokazna sredstva u pogledu predmetnog konvencijskog prigovora i provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će ispitati:

- radi li se o pravu koje spada pod doseg čl. 8. Konvencije, odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska pravu, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu, 

- dolazi li civilnom prodajom predmetne nekretnine do miješanja u žaliteljevo pravo na dom,

               - je li to miješanje u skladu sa zakonom,

-  je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. stav. 2. Konvencije,

-  je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

 

16.1. Pritom je na 2. protustranci A. G. teret dokaza da se radi o njegovom domu i da razvrgnućem suvlasništva civilnom diobom dolazi do miješanja u njegovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li isto nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na predlagateljici (isto proizlazi i iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.).

U pogledu načina provođenja testa razmjernosti prvostupanjski sud se upućuje na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-7534/2014 od 25. ožujka 2015. i broj U-III-3039/2015 od 23. rujna 2015. odnosno na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Galović protiv Hrvatske te se upozorava da iz stanja ovog spisa proizlazi mogućnost da se o konkretnoj situaciji radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (pravo suvlasništva predlagateljice i eventualno pravo na dom protustranke kao suvlasnice predmetne nekretnine) pa će sud prvog stupnja biti dužan brižljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od tih prava dati prednost.

 

17. Slijedom svega navedenog i na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. ZSVP-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

U Zagrebu 14. lipnja 2024.

 

                                                                                                                       Sudac:                              

              Diana Preglej, v.r.