Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd-768/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd-768/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. P. iz B., Srbija, OIB ..., kojega zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u S., protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB ..., kojega zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1417/2023-3 od 31. kolovoza 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3477/2022-7 od 10. ožujka 2023., u sjednici održanoj 12. lipnja 2024.

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude na temelju članka 385.a stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), ustvrđujući da su mu zbog osobito teških povreda odredaba parničnoga postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i mirno uživanje vlasništva zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

2. Tuženik na taj prijedlog nije odgovorio.

 

3. Prijedlog je nedopušten.

 

4. Ne postoje nedostaci u obrazloženjima nižestupanjskih presuda na koje tužitelj ukazuje u prijedlogu, pozivajući se na postojanje bitne povrede odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP. Tužiteljevo uvjerenje o postojanju ove povrede posljedica je njegova uvjerenja da je dokaze trebalo ocijeniti drukčije u odnosu na ocjenu koju je iznio prvostupanjski sud, no iz onoga što je u spis tužitelj dostavio ne proizlazi da je ocjena dokaza iznesena u obrazloženju prvostupanjske presude nejasna ili da nije utemeljena na sadržaju isprava u spisu. Tvrdnje o pogrešnoj primjeni materijalnoga prava utemeljene su pak na činjeničnom stanju kakvo u postupku nije utvrđeno. Također, činjenična i pravna situacija u ovome predmetu ne može se izjednačiti s onom koju u vidu ima odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske (zahtjev broj 72152/13), a ni odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske na koje se tužitelj u prijedlogu pozvao.

 

5. Zato tužitelj nije učinio vjerojatnima tvrdnje o povredi temeljnih ljudskih prava pa je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 12. lipnja 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                                              Renata Šantek, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu