- 1 -              Revd-4288/2023-2

Broj: Revd-4288/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. J., OIB ... iz S., kojeg zastupa punomoćnik V. D., odvjetnik u S., protiv tuženika P. b. Z. d.d., Podružnica S., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva M., B. i V., radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-766/2021-2 od 2. kolovoza 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4281/2017-32 od 19. travnja 2021., u sjednici održanoj 12. lipnja 2024.,

r i j e š i o j e

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude  i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž 766/2021-2 od 2. kolovoza 2023., kojom je djelomično potvrđena (u točki I. podtočka 2., 3. i 4., te u točki II.) i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4281/2017-32 od 19. travnja 2021. (točki I. podtočka 1. izreke) i u tom dijelu je odbačena tužba.

2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:

„Je li u ovršnom postupku radi naplate novčane tražbine predmet ovrhe može biti nekretnina koja nije založena ugovorom o kreditu, a koji ugovor predstavlja vjerodostojnu ispravu na temelju koje je sud donio rješenje o ovrsi?

Je li sud dužan obustaviti ovrhu koja je započela na temelju rješenja o ovrsi, a koje rješenje se temeljilo na ugovoru o kreditu u kojem je kao sredstvo osiguranja predviđena nekretnina u vlasništvu založnog dužnika, a tijekom tog postupka je ovrhovoditelj promijenio predmet ovrhe na način da je zatražio ovrhu na drugoj nekretnini novog založnog dužnika i to baš zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, procjenom vrijednosti nove nekretnine i njenom prodajom?

Je li ništav aneks ugovora o kreditu, koji aneks je umjesto založnog dužnika potpisao korisnik kredita bez da je u tom aneksu ugovora o kreditu navedena punomoć kojom založni dužnik ovlašćuje korisnika kredita da potpiše, te da podnese na potvrdu javnom bilježniku (solemnizira) taj aneks ugovora o kreditu?

Da li sud može provoditi ovrhu temeljem privatne isprave koja je potvrđena kod javnog bilježnika samo odstrane dužnika, odnosno ovršenika,  iako je potvrda privatne isprave izvršena u vrijeme važenja Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93), a u kojem Zakonu je bilo određeno (čl. 59.) da privatnu ispravu trebaju potvrditi (solemnizirati) obje ugovorne strane?

Je li privatna isprava koja je ništetna može steći svojstvo ovršnosti i biti temelj za provođenje ovrhe?

Je li se pitanje ovršnosti privatne isprave može raspraviti u parničnom postupku?“

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Polazeći od odredbe članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

4.1. Naime, u odnosu na postavljena pravna pitanja tužitelj nije, a kako to izrijekom nalaže odredba članka 387. stavka 2. točka 3. ZPP-a jasno naznačio razloge zbog kojih bi ta pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Okolnost što tužitelj nije pronašao odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske  u kojima bi o tom pitanju bilo zauzeto pravno shvaćanje (kako važnost tih pitanja u prijedlogu obrazlaže sam tužitelj) nije dostatna za zaključak da bi bile ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. alineja 2. ZPP-a, pri čemu ni sam tužitelj ne navodi da bi o tim pitanjima praksa viših sudova bila nejedinstvena.

5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 12. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.