- 1 -              Revd-315/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd-315/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća Branka Medančića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. R., OIB: …, P., kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnica u P., protiv tuženika Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Građansko-upravnom odjelu, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, posl. br. Gž-1296/21-2 od 12. srpnja 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pn-152/20-71 od 19. listopada 2021., u sjednici održanoj 11. lipnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, posl. br. Gž-1296/21-2 od 12. srpnja 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pn-152/20-71 od 19. listopada 2021., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), postavivši dva pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu i to:

 

              "1) Predstavlja li djelatnost koju obavljaju službenici pravosudne policije u zatvoru opasnu djelatnost u smislu odredbe članka 1063. Zakona o obveznim odnosima?

 

              2) Smatra li se da je šteta koja je nastala ozljedom zatvorenika na izdržavanju kazne zatvora od strane drugog zatvorenika, šteta koja je nastala u vezi s obavljanjem djelatnosti koju obavljaju službenici pravosudne policije u zatvoru, kao opasne djelatnosti?"

 

2. Tuženik nije podnio odgovor na tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije.

 

3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.

 

4. Predmet spora je naknada štete koju je tužitelj pretrpio u zatvoru kao zatvorenik na način da ga je ozlijedio drugi zatvorenik u zatvorskoj ćeliji za vrijeme noćne smjene.

 

5. Tužitelj u odnosu na postavljena pitanja nije dao odgovarajuće razloge važnosti, jer dostavljene presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne korespondiraju sa činjeničnom i pravnom situacijom u ovoj pravnoj stvari. Rješenje Rev-2932/99-2 od 29. siječnja 2003. odnosi se na opasnu djelatnost miniranja u kamenolomu, a presuda Revr-775/09-2 od 4. ožujka 2014. odnosi se na odgovornost poslodavca za neimovinsku štetu zbog profesionalnog oboljenja zaposlenika.

 

6. Osim toga, uopće nije sporno da je tužitelja ozlijedio drugi zatvorenik, a zbog čega se, u konkretnom slučaju, zbog eventualnog organizacijskog propusta pravosudne policije, ne može odgovarati na temelju odredbe čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje: ZOO), već na temelju odredbe čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 150/11 – dalje: ZSDU).

 

7. Naime, odredbom čl. 14. ZSDU propisano je, da štetu, koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci, nastane nezakonitim ili nepravilnim radom državne uprave, tijela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, nadoknađuje Republika Hrvatska.

 

8. U slučaju kada tužitelj zahtjev za naknadu štete bazira na nezakonitom ili nepravilnom radom pravosudne policije u zatvoru, tada za postojanje odgovornosti države za štetu, trebaju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke i to:

 

-          nezakonit i/ili nepravilan rad državnog tijela,

-          postojanje štete i

-          uzročna veza između nezakonitog i/ili nepravilnog rada tijela i nastale štete,

 

pri čemu je potrebno dokazati da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog i/ili nepravilnog rada državnog tijela, tj. da šteta ne bi nastala da njega nije bilo.

 

9. Teret dokaza da je pravosudna policija postupala pravilno i zakonito (pri čemu se pod nezakonitim radom misli na postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu, odnosno na propuštanje primjene zakona, drugog propisa ili općeg akta; a pod nepravilnim radom misli se na činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti), leži na tuženiku Republici Hrvatskoj.

 

10. Međutim, tužitelj ne razlikuje teret dokazivanja uzročne veze od tereta dokazivanja da se postupalo pravilno i zakonito.

 

11. Nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev iz razloga što tužitelj nije dokazao postojanje uzročne veze između rada policije u zatvoru i tužiteljevog ozljeđivanja, jer je šteta nastala kao rezultat iznenadne i nepredvidljive reakcije drugog zatvorenika, te se nije mogla spriječiti nikakvim postupanjem pravosudnih policajaca, a zbog čega organizacija rada pravosudnih policajaca odnosno njihov eventualni manjak na koji je tužitelj upirao, nisu uzrok nastanka štete. Ovakvo stajalište izraženo je i u odluci ovog revizijskog suda posl. br. Rev-908/21-2 od 7. rujna 2021.

 

Naime, utvrđeno je da je do štetnog događaja došlo u zatvorskoj ćeliji za vrijeme noćne smjene između 6,00 i 6,30 sati kada je drugi zatvorenik napao iznenada i nepredvidljivo tužitelja zadavši mu udarac šakom u glavu, uslijed čega je tužitelj zadobio tešku ozljedu desnog oka. Na odjelu je u noćnoj smjeni bio jedan policajac, koji ovakvu iznenadnu i nepredvidivu dinamiku događaja nije mogao spriječiti. To naročito iz razloga što taj drugi zatvorenik do tada nije bio incidentan i nije s tužiteljem bio u sukobu.

 

12. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 5. u vezi s odredbom čl. 392. st. 6. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 11. lipnja 2024.