- 1 -              III Kr-75/2024-3

Broj: III Kr-75/2024-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa, predsjednika Vijeća te dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. i Perice Rosandića, članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog H. M. zbog kaznenog djela iz članka 229. stavka 1. točke 1. u vezi s člankom 228. stavkom 1. i člankom 34. Kaznenog zakona (''Narodne novine'' broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. - ispravak, 101/2017., 118/2018. i 126/2019. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 20. rujna 2022. broj K-331/2021.-20. i presuda Županijskog suda u Rijeci od 28. lipnja 2023. broj I Kž-368/2022.-5., u sjednici Vijeća održanoj 11. lipnja 2024.,

p r e s u d i o   j e:

              Utvrđuje se da je zahtjev osuđenog H. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osnovan, ukida se pravomoćna presuda koju čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 20. rujna 2022. broj K-331/2021.-20. i presuda Županijskog suda u Rijeci od 28. lipnja 2023. broj Kž-368/2022-5 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.              Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Virovitici od 20. rujna 2022. broj K-331/2021.-20. i presuda Županijskog suda u Rijeci od 28. lipnja 2023. broj I Kž-368/2022.-5. proglašen je krivim H. M. zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavka 1. točke 1. u vezi s člankom 228. stavkom 1. i člankom 34.KZ/11. te osuđen na kaznu zatvora deset mjeseci.

2.              Protiv te pravomoćne presude osuđeni H. M. je po branitelju, odvjetniku M. G., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje: zahtjev) zbog ''bitnih povreda odredaba kaznenog postupka [jer] se presuda temelji na nezakonitom dokazu … na koji način je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda''. Predložio je ''da sud donese presudu kojom će preinačiti pravomoćnu odluku ili istu ukine u cijelosti i vrati predmet na ponovnu odluku prvostupanjskom sudu''.

3.              Postupajući u skladu s člankom 518. stavkom 4. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'' broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. - pročišćeni tekst, 91/2012. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019.,130/2020. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/2022., 36/2024. - dalje: ZKP), prvostupanjski je sud dostavio primjerak zahtjeva sa spisom Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je pisanim podneskom od 22. travnja 2024. broj Ksm-DO-184/2023.-3. podnijelo odgovor na zahtjev.

4.              Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dostavljen je na znanje osuđeniku i njegovom branitelju.

5.              Zahtjev je osnovan.

6.              Osuđenik u zahtjevu navodi ''da se presuda temelji na nezakonitom dokazu … i to pretrage osobnog automobila marke G. … … [koja je] obavljena nakon proteka roka od 8 sati i to bez naloga suca istrage, suprotno odredbi čl.246.st.1., pa je u tom smislu počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl.468.st.2.'' Osuđenik prigovara pravnom mišljenju iz pobijane presude da je riječ ''o vremenski manje značajnim izlaskom iz zakonskog okvira od 8 sati'' pa da zato pretraga nije nezakonita. Smatra da ''ZKP ne poznaje termin 'neznatno prekoračenje', jer protekom zakonskog roka pa čak i u sklopu očevida, pretraga predmetnog vozila se ne može obaviti bez pisanog naloga suca istrage jer se takva pretraga smatra nezakonitom''. Također navodi da se ''ne može ozakoniti pretraga koja nije obavljena u zakonom propisanom roku'' te se poziva na sudsku praksu i to Županijskog suda u Bjelovaru broj KŽ-98/2017., Vrhovnog suda Republike Hrvatske III Kr-25/2006. i I Kž-618/2019. Zaključuje da je sud ''povrijedio odredbu čl. 468.st2.ZKP-a, jer je presudu temeljio na nezakonitom dokazu na štetu osuđenika, na koji način je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda''.

7.              Prema utvrđenjima iz pravomoćne presude u konkretnoj je situaciji riječ o pretrazi osobnog vozila bez naloga suca istrage koja je obavljena tijekom očevida koji je započeo 9 sati i 10 minuta nakon otkrivanja kaznenog djela. Za tu je situaciju odlučan članak 246. stavak 1. ZKP-a (tekst odredbe istovjetan je onoj koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja dokazne radnje; ''Narodne novine'' broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. – pročišćeni tekst, 91/2012. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013. i 145/2013.).

7.1.              Za ovaj je predmet, imajući na umu sadržaj osuđenikova zahtjeva, bitan dio navedene odredbe koja glasi: ''Pretragu može odmah, a najkasnije osam sati nakon što je kazneno djelo otkriveno, provesti bez naloga … policija kad provodi očevid mjesta počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti…''. Ostali zakonski uvjeti za provođenje pretrage bez naloga zahtjevom nisu problematizirani (''ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega ili radi osiguranja tragova i dokaza koji su u neposrednoj vezi sa kaznenim djelom zbog kojeg se obavlja očevid''). Jednako tako, ovdje pravno nije sporno niti provođenje pretrage noću koje je inače moguće u situaciji koju predviđa članak 247. stavak 1. točka 2. ZKP-a. Prema tome, jedino pravno pitanje koje se ovdje zahtjevom postavlja odnosi se na to je li nezakonita pretraga ona koje je provedena tijekom očevida bez naloga nakon što je protekao rok od osam sati nakon što je kazneno djelo otkriveno.

7.2.              Članak 250. točka 2. ZKP-a određuje da se zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom (tijekom očevida) ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku ako ''je pretraga bez naloga poduzeta suprotno odredbama članka 246. stavka 1. do 3. ovoga Zakona''. Iz ove odredbe slijedi da je nezakoniti dokaz zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ako je postupljeno protivno članku 246. stavku 1. ZKP-a koji propisuje uvjete pod kojima policija smije obaviti pretragu bez naloga.

7.3.              Prvi uvjet koji zakon postavlja da bi zapisnik o pretrazi bez naloga i dokaz pribavljen pretragom kada policija provodi očevid bili zakoniti je taj da je pretraga započela odmah, a najkasnije osam sati nakon što je kazneno djelo otkriveno. Odredba je jasna i prema njoj, da bi pretraga bez naloga koju obavlja policija kada obavlja očevid bila zakonita, pretraga mora započeti najkasnije osam sati nakon što je kazneno djelo otkriveno. Izričaj ''najkasnije osam sati'', a niti drugi izričaji članka 246. stavka 1. ZKP-a, ne ostavljaju prostor tumačenju prema kojem bi se taj rok mogao produljiti ili prema kojem ''neznatno prekoračenje'' roka (odlomak 7. prvostupanjske presude) nema utjecaj na (ne)zakonitost pretrage ili prema kojem ''vremenski manje značajan izlazak iz zakonskog okvira od 8 sati … ne čini predmetni dokaz nezakonitim na način da se zbog navedenog postupilo protivno zakonskim propisima i da stoga dokazi pribavljeni pretragom ne mogu biti dokaz u postupku'' (odlomak 7.3. drugostupanjske presude).

7.4.              Takva pravna mišljenja nižestupanjskih sudova su pogrešna jer je odredba članka 246. stavka 1. ZKP-a vrlo jasna te se pretraga bez naloga tijekom očevida može poduzeti samo ako je započela unutar roka od osam sati od otkrivanja kaznenog djela. Svako započinjanje pretrage nakon proteka roka od osam sati od otkrivanja kaznenog djela, a koji rok je određen člankom 246. stavkom 1. ZKP-a, predstavlja postupanje suprotno navedenoj odredbi i zapisnik o takvoj pretrazi i dokazi pribavljeni tom prilikom su nezakoniti dokazi prema članku 250. točki 2. ZKP-a. Prema tome, obavljanje pretrage bez naloga tijekom očevida koji je započeo 9 sati i 10 minuta nakon otkrivanja kaznenog djela je nezakonito postupanje pa u zapisnik o takvoj pretrazi i dokazi koji su tom prilikom pribavljeni nezakoniti dokazi.

8.              S obzirom na navedeno, zahtjev je osnovan te je pravomoćnu presudu trebalo ukinuti jer se temelji na nezakonitom dokazu. Nižestupanjski će sudovi u ponovljenom suđenju izvući odgovarajuće zaključke vodeći računa o pravilnom tumačenju odredbi članka 246. stavka 1. i članka 250. točke 2. ZKP-a te donijeti novu zakonitu i pravilnu odluku.

9.              S obzirom na to da je pravomoćna presuda ukinuta jer se temelji na nezakonitom dokazu (članak 468. stavak 2. u svezi s člankom 10. ZKP-a), to nije bilo potrebno razmatrati povredu prava na pravično suđenje na koje se osuđenik u zahtjevu šturo poziva.

10.              Slijedom navedenoga, zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je osnovan pa je, na temelju članka 513. stavka 1. ZKP-a  odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 11. lipnja 2024.

Predsjednik vijeća:

              Damir Kos, v.r.