1              Poslovni broj: Gž-1562/2024-3

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1562/2024-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. F., J., OIB: …, zastupane po odvjetniku H. L. iz J., protiv tuženika E. O. d.d., Z., OIB: …, kojeg zastupa odvjetnica I. Š. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2793/2020 od 28. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 5. lipnja 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska odluka u obvezujućem dijelu (točka I. izreke).

 

Obrazloženje

 

 

1.              Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

 

"I. Nalaže se tuženiku E. O. d.d.iz Z. platiti tužiteljici B. F. iz J. 1.050,00 eura s zateznim kamatama od 28. listopada 2019. do isplate i naknaditi trošak parničnog postupka u svoti od 2.180,58 eura s zateznim kamatama od 28. ožujka 2024. do isplate, sve po stopi do 31. prosinca 2022. određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja B. F. u svoti od 1.405,22 eura."

             

2.              Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku presudu u obvezujućem dijelu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

 

3.              Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4.              Žalba nije osnovana.

 

5.              Predmet ovog postupka je naknada neimovinske i imovinske štete kao posljedice prometne nezgode koja se dogodila 6. rujna 2019.

 

6.              Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:

- da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim dijelu naletjelo na stražnji dio vozila vozača B., a ovaj sa svojim vozilom je naletio na stražnji dio vozila tužiteljice kod promjene brzine vozila tužiteljice od oko 11,8-15,7 km/h.

 

7.              Ujedno je uz pomoć vještaka medicinske struke, s obzirom na prometnu nezgodu i medicinsku dokumentaciju utvrdio da je tužiteljica zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice (list 171-172 spisa).

 

8.              Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila trzajnu ozljedu vrata i da je ozljeda u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

 

9.              Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud unatoč žalbenim navodima tuženika.

 

10.              Žalbeni navodi tuženika glede uzročno-posljedične veze ozljede kod tužiteljice i prometne nezgode ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja jer iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da ranije ozljede koje bi se mogle dovesti u svezi sa štetnim događajem, tužiteljica nema, nego da se upravo radi o uzročno-posljedičnoj vezi ozljede i štetnog događaja.

 

11.              To ne isključuje ni vještak sudske medicine (list 150 spisa), koji tvrdi da istegnuće mišića vratne kralježnice (trzajna ozljeda vrata) najčešće nastaje u prometnim nezgodama osobama koje se nalaze u vozilu na čiju stražnju stranu je naletjelo drugo vozilo i da je upravo prometnim vještačenjem utvrđena ovakva dinamika nastanka predmetne nezgode, te je ostvaren trzajni pokret tijela tužiteljice. Pri promjeni brzine mogla je nastati trzajna ozljeda vratne kralježnice kod osobe koja ima od ranije patološki promijenjenu kralježnicu, ali u slučaju da se radi o promjeni brzine nižoj od gornje granice utvrđenog raspona i kod osobe sa zdravom vratnom kralježnicom.

 

12.              Prema tome govoriti o neznatnoj povredi koja ne opravdava pravo na naknadu je isključeno vještvom tim više što istegnuće vratne kralježnice i kod najlakšeg oblika ima simptom boli, a sve je to i subjektivne prirode.

 

13.              Prema mišljenju ovog suda tužiteljica je dokazala uzročno-posljedičnu vezu – članak 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), pa je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice.

 

14.              Daljnji žalbeni navodi glede visine naknade neimovinske štete također nisu osnovani jer prema ustaljenoj sudskoj praksi dosuđeni iznos je opravdan.

 

15.              Iz medicinskog vještva proizlazi da tužiteljica nema trajnih posljedica, međutim da je primarni strah postojao u samoj situaciji životne ugroženosti, a sekundarni strah je bio jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, slabijeg intenziteta pet dana, dok je bol jakog intenziteta bio jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, slabijeg intenziteta pet dana. Tuđa pomoć i njega kod kućanskih poslova i održavanja osobne higijene bila je potrebna jedan sat dnevno, kroz deset dana liječenja.

 

16.              Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) koji je na snazi od 1. siječnja 2006. izričito u pravni sustav Republike Hrvatske uvodi pravni institut prava osobnosti – članak 19. – koji glasi da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom, a pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i drugo.

 

17.              Fizičke boli, duševne boli i strah, nisu po ZOO-u samostalni oblik povrede prava osobnosti, već su to kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje zajedno sa ostalim okolnostima iz članka 1100. ZOO-a utječu na ocjenu suda jer je pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade. Jačina i trajanje tih boli kao i druge okolnosti slučaja kriteriji su (mjerilo) odnosno kvalifikatorne okolnosti težine povrede i one utječu na visinu naknade u svakom konkretnom slučaju.

 

18.              S obzirom na povredu prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje prema mišljenju ovog suda, unatoč žalbenim navodima tuženika dosuđeni iznos je realan, pa je stoga odlučeno kao u izreci.

 

19.              Žalbeni navodi glede visine naknade s naslova tuđe pomoći i njege također ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja jer prema vještvu, tuđa pomoć i njega je bila neophodna kod održavanja osobne higijene i kućanskih poslova jedan sat dnevno, kroz deset dana liječenja.

 

20.              Kako se radi o tuđoj pomoći i njezi od deset sati za osobnu higijenu i kućanske poslove, to je dosuđeni iznos po satu – 5,00 Eur zakonit i u skladu sa ustaljenom sudskom praksom.

 

21.              Člankom 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine", broj 36/09 – 155/23) koji je lex specialis u odnosu na ZOO, propisano je pravo na isplatu zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva za isplatu štete, a to je u konkretnom slučaju od 28. listopada 2019.

 

22.              Stoga ni u ovom dijelu žalba ne utječe na zakonitu odluku suda prvog stupnja, pa kako nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka to je valjalo odlučiti kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

 

23.              Neosnovani su i žalbeni navodi glede troškova postupka, jer je sukladno odredbi članka 154. i članka 155. stavak 1. ZPP-a u skladu s Tbr. 52 – Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23), sud prvog stupnja pravilno utvrdio visinu troškova postupka.

 

24.              Stoga je i u ovom dijelu odlučeno kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

 

U Splitu, 5. lipnja 2024.