Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd-1764/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd-1764/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. T. iz P., OIB ..., kojega zastupaju punomoćnici I. G. i D. S., odvjetnici u N. G., protiv tuženika I. T. iz P., OIB ..., kojega zastupa punomoćnik N. N., odvjetnik u N. G., radi stjecanja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2335/2023-3 od 2. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj P-307/22 od 16. svibnja 2023., u sjednici održanoj 5. lipnja 2024.

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanje za koje smatra da je pravno pitanje važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP).

 

2. Tužitelj na taj prijedlog nije odgovorio.

 

3. Prijedlog je neosnovan.

 

4.1. Pitanje naznačeno u prijedlogu, koja glasi: „Čini li sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka te primjenjuje li pogrešno materijalno pravo kada primjenjuje institut stjecanja vlasništva građenjem prema odredbama ZOVO-a na novoformiranu zemljišnu česticu koja je uslijed postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga godinama nakon završetka građenja promijenila oblik, površinu i oznaku, bez prethodnog provođenja vještačenja po mjerniku vještaku/građevinskom vještaku na okolnosti identiteta novoformirane čestice s zemljišnom česticom prije preoblikovanja zemljišnih knjiga na kojoj je građenje izvršeno kao i na okolnost opsega građenja na površini tadašnje čestici u odnosu na površinu čestice nakon preoblikovanja?“, nije važno za odluku u sporu. Činjenice ugrađene u to pitanje nisu, prema sadržaju obrazloženja nižestupanjskih presuda, bile odlučne za odluku o tužbenome zahtjevu, pa zato u postupku nisu ni utvrđene. Kako naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu, ono nije važno ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi.

 

4.2. Neosnovano tuženik smatra da je u odluci Županijskog suda u Bjelovaru na koju se pozvao izlažući razlog važnosti naznačenoga pitanja zauzeto pravno shvaćanje s kojim nije podudarno neko shvaćanje iz predmetne drugostupanjske presude, jer se radi o predmetima u kojima se činjenične situacije različite.

 

5. Zato je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 5. lipnja 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća

                                                                                                                              Renata Šantek, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu