1

Poslovni broj: Gž Ovr-273/2024-

Poslovni broj: Gž Ovr-273/2024-

 

     R E P U B L I K A  H R V A T S K A

               R J E Š E N J E

              Županijski sud u Rijeci po sutkinji Filki Pejković u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o., OIB: …, sa sjedištem u Z., zastupan po zakonskom zastupniku K. P., protiv ovršenice K. Č. iz V., OIB: …, zastupana po punomoćnici Ž. K. –T., odvjetnici iz Đ., radi ovrhe na nekretninama, rješavajući žalbu ovrhovoditelja podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu poslovni broj Ovr-948/2024-22 od  15. travnja 2024., 5. lipnja 2024.,

 

      r i j e š i o   j e

              I Djelomično se prihvaća žalba ovrhovoditelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu poslovni broj Ovr-948/2024-22 od  15. travnja 2024. u dijelu točke I izreke kojom je odbijen prijedlog ovrhovoditelja za određivanje ovrhe na nekretnini ovršenice upisane u zk. ul. …k.o. V., kčbr. … u naravi oranica Levanovica, površine 11530 m2 i u točki II izreke kojom je naređeno Zemljišnoknjižnom odjelu nakon primitka rješenja i prije njegove pravomoćnosti da zabilježi odbijanje prijedloga za ovrhu na predmetnoj nekretnini te se predmet u tom dijelu vraća istom sudu na ponovan postupak.

              II Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja te se potvrđuje citirano rješenje u dijelu točke I izreke kojom je odbijen prijedlog ovrhovoditelja za određivanje ovrhe na nekretnini ovršenice upisane u zk. ul. … k.o. V. kč. br. … u naravi kuća i dvor površine 486 m2 na kojoj je ovršenica upisana kao suvlasnica u 4/6 dijela i u dijelu točke II izreke u kojoj je naređeno Zemljišnoknjižnom odjelu da prije pravomoćnosti rješenja zabilježbi odbijanje prijedloga za ovrhu na predmetnoj nekretnini.

 

      Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I izreke odbijen je prijedlog ovrhovoditelja za određivanje ovrhe na nekretninama u vlasništvu/suvlasništvu ovršenice kao neosnovan te u točki II izreke naređeno Zemljišnoknjižnom odjelu da odmah po primitku rješenja i prije njegove pravomoćnosti zabilježi odbijanje prijedloga za ovrhu na nekretnina ovršenice upisane u zk. ul. … k.o. V. kč. br. … u naravi oranica Levanovica, površine 11530 m2 u vlasništvu ovršenice i u zk. ul. … k.o. V. kč. br. … u naravi kuća i dvor površine 486 m2 na kojoj je ovršenica upisana kao suvlasnica u 4/6 dijela.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22,114/22 i 155/23 dalje ZPP) koji se sukladno čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje OZ) primjenjuje u ovršnom postupku.

3. Ovrhovoditelj smatra da sud prvog stupnja pogrešno utvrđuje da bi određivanjem ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i ovršenika jer da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 80.b st. 2. i 3. i čl. 75. st. 5. OZ-a, za odbijanje prijedloga za ovrhu.

4. Smatra da je sud prvog stupnja uzeo u obzir samo interese ovršenice zbog kojih smatra da nema osnove da se prihvati prijedlog za ovrhu na predmetnim nekretninama ali da zanemaruje interese i prava ovrhovoditelja na naplatu tražbine.

5. Navodi da sud prvog stupnja nije uzeo u obzir da je predložena ovrha temeljem bjanko zadužnice broj OV-5439/06 radi naplate tražbine iz Ugovora o namjenskom kreditu bez depozita koji se pokušava naplatiti od 2013. i to po ranijem vjerovniku H. d.d. (sada A. b.) a nakon ustupa tražbine 7. rujna 2016. po ovrhovoditelju.

6. Navodi da je prethodni vjerovnik 2. kolovoza 2013. podnio kod Financijske agencije zahtjev za naplatu bjanko zadužnice protiv ovršenice a koji zahtjev je bio aktiviran do 4. kolovoza 2018. kada je isknjižen temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 68/2018   dalje - ZPONS) a u kojem postupku je naplaćeno 247,83 eur, da je nakon toga ovrhovoditelj 31. siječnja 2020. kod Financijske agencije podnio novi zahtjev za izravnu naplatu po bjanko zadužnici koji je povučen odnosno opozvan s obzirom da u tri godine nije ništa naplaćeno i to upravo radi pokušaja naplate na drugim predmetima ovrhe.

7. Tvrdi da nije sporno da je ovrhovoditelj 23. siječnja 2020. kod HZMO podnio zahtjev za zapljenu primanja ali ne temeljem bjanko zadužnice već temeljem suglasnosti za zapljenu primanja pod brojem OV-5440/2006 izdanu od strane ovršenice te da je po toj osnovi naplatio 3.836,72 eur.

8. Nastavno tvrdi da je sud prvog stupnja trebao cijeniti činjenice da ovrhovoditelj ima legitimno pravo tražiti određivanje ovrhe na nekretninama radi naplate tražbine iz ugovora o kreditu a koja tražbina se pokušava naplatiti više od 10 godina ali bezuspješno, kako na novčanim sredstvima ovršenice tako i na mirovini ovršenice, tako da je trebalo utvrditi da je ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna i da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežnom dijelu namiri te da ovršenica niti ne navodi na koji način bi ovrhovoditelj mogao naplatiti svoju tražbinu.

9. Tvrdi da je trebalo uzeti u obzir da je ovršenica ima 77 godina i da s obzirom na pokušaj naplate ovrhovoditelj ima osobito opravdan razlog za hitim namirenjem ovrhe na nekretnina jer da nema drugih načina za naplatu predmetne tražbine.

10. Nastavno tvrdi da ukupan dug ovršenice iznosi 22.561,76 eur, da se na glavnicu odnosi iznos od 13.428,84 eur, da je stoga pogrešno primijenjena odredba čl. 80. st. 3 OZ-a u kojoj se navodi da je potrebno utvrditi je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže ovrha, iz čega jasno proizlazi da je potrebno uzeti u obzir ukupne tražbine a ne samo iznos glavnice. Stoga da je trebalo utvrditi da tražbina ovrhovoditelja nije nesrazmjerno manja od vrijednosti nekretnina za koje je predloženo da se odredi ovrha odnosno da to sigurno nije tako kod katastarske čestice upisane u zk. ul. … kč. br. … oranica.

11. Navodi da u OZ-u nije propisano da se treba odbiti prijedlog za ovrhu ako je vrijednost nekretnine znatno manja od tražbine ovrhovoditelja.

12. Odgovor na žalbu nije podnesen.

13. Žalba je djelomično osnovana.

14. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj dostavio prijedlog za određivanje ovrhe na nekretninama u vlasništvu/suvlasništvu ovršenice i da prijedlog temelji na ovršnoj ispravi koju čini bjanko zadužnica koja glasi na 66.361,40 eur u kojoj je kao dužnik naznačen V. K. s time da je njegov potpis ovjeren kod javnog bilježnika D. Đ. iz D. M. pod poslovnim brojem OV-5438/06, da je bjanko zadužnici navedena ovršenica u svojstvu jamca platca s time da je njezin potpis ovjeren kod istog javnog bilježnika pod poslovnim brojem OV-5439/06 od 20. lipnja 2006. Navedenom bjanko zadužnicom ovršenica je u svojstvu jamca platca dala suglasnost da se radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz bjanko zadužnice zaplijene svi njezini računi kod svih banaka i da se novčana sredstva sa tih računa isplate ovrhovoditelju na način koji odrediti ovrhovoditelj u skladu sa zakonskim propisima.

15. Radi utvrđenja da li su ispunjenje zakonske pretpostavke iz čl. 80.b st. 3. OZ-a u kojoj odredbi su propisani posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini na način da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja vrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eur sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocjeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja sud je uzeo u obzir sve okolnosti slučaja koje su propisane u čl. 80. b. st. 3. OZ-a.

16. Naime u navedenoj odredbi čl. 80. b. st. 3. OZ-a je propisano da pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovog članka sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, te imali ovršenik drugih nekretninama ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, i je li se ovršenik izjavom sadržanoj u javnoj ispravi i ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine može zatražiti namirenje prodajom određene nekretnine.

17. Sud prvog stupnja je utvrdio da na predmetnoj nekretninama ovršenice na kojima je predložena ovrha nije uknjiženo založno pravo u korist ovrhovoditelja ili njegovog pravnog prednika da je ovrhovoditelj pokušao ovrhu pred Financijskom agencijom, nekretnina kč. br. … u naravi kuća i dvorište ovršenici služi za potrebe stanovanja njezine obitelji te da drugih nekretnina koje su podobne za stanovanje nema.

18. Također je utvrđeno da ovršenica nema niti sredstava iz kojih bi mogla steći drugu nekretninu podobnu za stanovanje, da se provodi ovrha na mirovini ovršenice iz koje se mjesečno plijeni iznos od 111,69 eur, da ovršenica ima prijavljeno prebivalište na predmetnoj nekretnini od 20. kolovoza 1986., da su ovrhovoditelj i njegov prethodnik od Fine tražili izravnu naplatu te da je s osnova pljenidbe mirovine naplaćen iznos od 3.836,72 eur. 

19. Slijedom navedenih utvrđenja zaključak je suda prvog stupnja da bi u konkretnom slučaju provođenjem ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja jer da ukupno potraživanje ovrhovoditelja iznosi 22.561,76 eur te da glavnica u iznosu od 13.428,84 eur nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina jer da kuća u suvlasništvu ovršenice ima vrijednost od 80.000,00 eur, a da suvlasnički dio ovršenice bi iznosio oko 53.333,00 eur.

20. Utvrđeno je da je nekretnina kč. br. … jedini dom ovršenice u kojem ona stanuje dugi niz godina, da nema drugih nekretnina koje bi bile podobne za stanovanje, te da stoga ovrhovoditelj nema osobito opravdan interes za hitno namirenje tražbine i da ovršenica nije u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi dala izričitu suglasnost da ovrhovoditelj tražbinu može namiriti iz predmetne nekretnine, te da je na predmetnoj nekretnini zabilježeno samo pokretanje ovog postupka ovrhe i da nema uknjiženog založnog prava niti drugog tereta.

21. Utvrđeno je nadalje da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je uopće pokušao ovrhu u odnosu na korisnika kredita i glavnog dužnika V. K. i da bi ta ovrha bila bezuspješna.

22. U odnosu na vrijednost katastarske čestice … upisane je u zk. ul. … sud prvog stupnja utvrđuje da je ovršenica upisana kao vlasnica u cijelosti da se radi o poljoprivrednom zemljištu i da ne može služiti za stanovanje te da ako se uzme u obzir prijedlog ovrhovoditelja da vrijednost 1m2 poljoprivrednog zemljišta u iznosu od 2,00 eur ili 3,00 eur i s obzirom na površinu od 11530 m3 tada bi se vrijednost oranice kretala u rasponu od 23.060,00 eur od 34.590,00 eur. Međutim sud prvog stupnja utvrđuje da vrijednost poljoprivrednog zemljišta na tom području iznosi 5.000,00 eur a da je površna predmetne nekretnine iznos od 1,153 hektara po hektaru te da vrijednost te nekretnine iznosi 5.756,00 eur. Slijedom navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da kada se podmire troškovi ovrhe s obzirom na činjenicu te da bi se nekretnina prodala na prvoj dražbi u vrijednosti od 4/5 dijela što iznosi 4.604,80 eur pa da ovrhovoditelj ne bi mogao naplatiti niti petinu ukupne tražbine ovrhovoditelja.

23. Smatra sud prvog stupnja da stoga ovrhovoditelj nema opravdani interes za hitnim namirenjem te da ovršenica nije dala izričitu suglasnost za namirenje iste nekretnine.

24. Slijedom navedenih utvrđenja primjenom odredbe čl. 80. b. st. 2. i 70. st. 5. OZ-a odbija prijedlog ovrhovoditelja za određivanje ovrhe na nekretninama ovršenice.

25. Odluku pod točkom II izreke sud prvog stupnja temelji na odredbi čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine” br. 63/19, 128/22 i 155/23 – dalje ZZK) kojom je propisano da kad sud odbije ili odbaci prijedlog da se odobri ovrha na nekrentini radi naplate navčane tražbine za koju nije bila upisana hipoteka sud po službenoj dužnosti narediti zabilježbu odbačenog ili odbijenog prijedloga.

26. Nisu osnovani žalbeni navodi ovrhovoditelja da sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu čl. 80. b. st. 2. i 3. i čl. 75. st. 5. OZ-a kada je odbio prijedlog za određivanje ovrhe na nekretnini ovršenice za kč. br. .. upisane u zk. ul. .. k.o. V. u naravi kuća i dvor površine 486 m2 jer su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 80b st. 2. i 3. OZ-a jer glavnica radi čijeg se namirenja traži ovrha prelazi iznos od 5.300,00 eur a sud prvog stupnja ocjenjuje da bi prodaja te nekretnine narušila pravićnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

27. Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha na kč. br. ... jer je utvrdio da vrijednost tražbine ovrhovoditelja uključujući i troškove i kamate postupka iznosi 22.561,76 eur s time da glavnica iznosi 13.428,48 eur a da vrijednost predmetne nekretnine u kojoj se nalazi kuća iznosi 80.000,00 eur te da s obzirom na suvlasnički dio ovršenice od 4/6 dijelova vrijednost te nekretnine iznosi 53.333,00 eur jer da ovršenica u toj kući živi od 1986. i da nema drugih nekretnina koje bi bile podobne za stanovanje, da ovrhovoditelj nema osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine i da ovršenica nije u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi dala izričitu suglasnost da ovrhovoditelj može namiriti tražbinu predmetne nekretnine.

28. Stoga suprotno žalbenim navodima ovrhovoditelja sud je cijenio i interese ovrhovoditelja koji u odnosu na interese ovršenice ne prevladavaju na način da bi se provela ovrha na katastarskoj čestici .... u naravi kuća i dvor upisane u zk. ul. .... k.o. V.. Stoga sud prvog stupnja pravilno odbija prijedlog ovrhovoditelja za određivanje ovrhe na toj nekretnini pri čemu u odnosu na obraloženje suda u odnosu na tu nekretninu nije počinjena niti jedna bitna povreda koja bi utjecala na zakonitost donesene odluke.

29. U odnosu na rješenje suda prvog stupnja kojim je odbijen prijedlog ovrhovoditelja za određivanje ovrhe na kč. br. ..., oranica, površine 11530 m2 sud prvog stupnja je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio ovrhu za tu nekretninu pogrešno smatrajući da su ispunjene pretpostavke iz čl. 80 b. st. 2. i 3. OZ-a jer vrijednost tražbine kako je prije izloženo nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine za koju se traži provedba ovrhe, jer je sud prvog stupnja utvrdio da vrijednost nekretnine iznosi 4.604,80 eur. Međutim, s obzirom na pravno shvaćanje sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. pod poslovnim brojem Su4-87/2022 da je obaveza ovršnog suda u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (zadužnice, javnobilježničke ovrhe, solemnizirane javnobilježničke isprave) po službenoj dužnosti provjeri nepoštenost ugovornih odredbi iz potrošačkog ugovora. S tim u vezi valja istaknuti da kako je Obaviješću Europske komisije – Smjernicama za tumačenja i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27. rujna 2019.) u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje prema kojem u slučaju kada se između prodavatelja robe i pružatelja usluga i potrošača sklapa akcesorni ugovor, na primjer ugovor o jamstvu, taj je ugovor obuhvaćen Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, čak i ako se glavni ugovor, na primjer ugovor o zajmu, sklapa između dvaju trgovačkih društva te stoga nije obuhvaćen područjem primjene citirane Direktive. Stoga sud prvog stupnja u odnosu na ovu nekretninu treba utvrditi da li je ovršenica potrošač s obzirom na tražbinu navedenu u zadužnici, te ukoliko utvrditi da se ne radi o potrošačkom ugovoru nastavit će ovrhu prema pravilima ovršnog zakona.

30. Sud prvog stupnja po potrebi može zakazati ročište s time da mora izvijestiti potrošača o ništetnosti odredbi ugovora i posljedica ništetnosti i ako se potrošač izjasni da želi ostati vezan u nepoštenim ugovornim odredbama to se mora unijeti u zapisnik a ako se potrošač nije izjasnio to se može smatrati izjavom o odricanju. Isto tako ako se utvrdi da se potrošač nije odrekao zaštite ovršni sud će ociijeniti da li su odredbe ništetne i tek onda je sud ovlašten odbiti prijedlog za ovrhu u cijelosti ili djelomično za navedenu nekretninu koja predstavlja oranicu.

31. S obzirom na izloženo primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a odlučeno je kao u točki I i II izreke ovog rješenja s time da je u odnosu na kč. br. .... koja u naravi predstavlja kuću i dvor pobijano rješenje u dijelu točke I izreke potvrđeno kao i u dijelu točke II izreke kojim je narečeno da se prije pravomoćnosti rješenja suda prvog stupnja zabilježi odbijanje prijedloga za ovrhu dok je u odnosu na drugu nekretninu kč. br. .... oranica djelomično ukinuta točka I izreke kao i dio točke II izreke kojom je narečeno da se zabiklježi odbijanje prijedloga za ovrhu za katastarsku česticu oranica pod brojem kč. br. .... stoga je odlučeno kao u točki I i II izreke ovog rješenja.

U Rijeci 5. lipnja 2024.

Sutkinja

Filka Pejković v.r.