1

Poslovni broj: 24 Gž-717/2024-2

 

 

Poslovni broj: Gž-717/2024-2

 

 

U  I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dijane Hofer predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak-Premec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice C. B. iz M. u I., V. P., OIB:... zastupane po punomoćniku D. I., odvjetniku u Z., protiv tuženika Ž. K. iz Z., OIB:... zastupanog po punomoćnici S. G., odvjetnici u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5901/2016-50 od 29. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. lipnja 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5901/2016-50 od 29. veljače 2024.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom su presudom, u točci I. izreke, odbijeni zahtjevi tužiteljice kojima je tražila utvrđenje vlasništva nekretnine upisane kao zk tijelo A III, u naravi obiteljska dvorišna kuća na M... sagrađena na dijelu čk.br. 503 upisanoj u zk.ul.br. 2728 k.o. T., izdavanje isprave podobne za uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama i naknadu troškova postupka. Točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka od 1.937,50 EUR.

 

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tužiteljica iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje: ZPP, koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavka 2. i 3. tog Zakona) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjevi usvoje u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljici. Zahtijeva i naknadu troškova sastava žalbe.

 

3. Tuženik je u odgovoru na žalbu predložio istu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu uz tvrdnju da tužiteljica žalbom nije dovela u pitanje pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilnu primjenu materijalnog prava te da je prvostupanjski postupak proveden bez bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj je drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

6. Ispitujući na takav način pobijanu presudu, ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Iako se tužiteljica u žalbi poziva na bitne povrede odredaba parničnog postupka, te povrede u žalbi nije određeno naznačila (niti sadržajno na njih upućuje), a ovaj sud nije ovlašten ispitivati je li u postupku i u donošenju pobijane presude počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka, osim onih na koje pazi po službenoj dužnosti, a koje, kako je navedeno u prethodnoj točci ovog obrazloženja, nisu počinjene.

 

8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini upisanoj kao zk. tijelo A III u zk.ul.br. 2728 k.o. T., u naravi obiteljska dvorišna kuća na M. sagrađena na dijelu čkbr. 503 kao i zahtjev za izdavanje tabularne isprave za uknjižbu tog prava vlasništva u ime i za korist tužiteljice koja je u vrijeme podnošenja tužbe bila uknjižena kao (su)vlasništvo tuženika. Svoje zahtjeve tužiteljica temelji na tvrdnji da je njezino vlasništvo stečeno dosjelošću.

 

9. Na temelju nesporne činjenice da je tuženik tijekom postupka otuđio nekretninu koja je predmet spora, sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti ocjenjujući da je prodajom prijeporne nekretnine prestala njegova građanskopravna legitimacija za trpljenje utvrđenja prava vlasništva tužiteljice i za izdavanje tabularne isprave.

 

10. Pravno shvaćanje suda prvog stupnja je pravilno.

 

10.1. Imajući na umu da je prijenos predmeta spora tijekom trajanja parnice nesporna činjenica, neosnovano tužiteljica osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

 

11. Prema odredbi članka 195. ZPP-a, ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Prema stajalištu ovog suda, otuđenje stvari o kojoj teče parnica iako u procesnopravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, od utjecaja je u materijalnopravnom smislu za donošenje meritorne odluke o predmetu spora, odnosno o postavljenom tužbenom zahtjevu. To znači da okolnost prodaje nekretnine čije utvrđenje prava vlasništva tužiteljica traži, iako ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, je od utjecaja na pasivnu legitimaciju tuženika. U konkretnoj procesnoj situaciji, kada je tuženik prodao predmetnu nekretninu trećoj osobi, tužiteljica ne može u odnosu na njega uspjeti s tužbenim zahtjevom za utvrđenje. Stoga je okolnost da je tuženik prodao predmetnu nekretninu, odnosno da je prestalo njegovo pravo vlasništva na toj nekretnini od bitnog utjecaja za odluku o samoj stvari.

 

12. Iz odredbe članka 195. stavka 1. i 2. ZPP-a proizlazi da navedenom odredbom nije oduzet materijalnopravni učinak pravnog posla na temelju kojeg je izvršeno otuđenje stvari ili prava o kojemu teče parnica za vrijeme trajanja parnice, odnosno da otuđenje predmeta spora nije djelotvorno na postojanje parnice, ali je djelotvorno na ishod parnice. Naime, materijalnopravna sukcesija koja se dogodila za trajanja parnice uzet će se u obzir prilikom meritorne odluke o tužbenom zahtjevu jer je za presuđenje odlučno stanje stvari koje postoji u vrijeme zaključenja glavne rasprave. Drugim riječima time što nakon otuđenja predmeta spora tužitelj ima pravo nastaviti parnicu ne znači da ova procesna odredba ima bilo kakav učinak na osnovanost tužbenog zahtjeva. Sud će u takvim okolnostima dovršiti parnicu među istim strankama, ali će odbiti tužbeni zahtjev.

 

13. Pravno shvaćanje izraženo u točkama 11. i 12. u skladu je s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom rješenju poslovni broj Rev-x 843/14-2 u od 9. prosinca 2014. koje je doneseno u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

 

14. Ovaj je sud prilikom donošenja odluke o žalbi imao na umu pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na petoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/19) održanoj 21. listopada 2019. prema kojem „kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz članka 162. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada članak 195. stavka 1. ZPP isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe“ kao i pravna shvaćanja revizijskog suda izražena u odlukama Rev 2028/2016-3 od 18. prosinca 2019. i Rev 2756/2016-2 od 11. siječnja 2022. o tome da otuđenje stvari ili prava o kojem teče parnica, nema bezuvjetan učinak prestanka pasivne legitimacije tuženika.

 

14.1. Međutim, imajući na umu predmet spora u ovoj pravnoj stvari (utvrđenje prava vlasništva na nekretnini i zahtjev za izdavanje isprave za uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama), ta pravna shvaćanja nisu primjenjiva u ovom predmetu u kojem je otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, a s obzirom na to da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tuženik izgubio dotadašnju pasivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz članaka 195. stavka 1. ZPP-a ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojega je došlo do otuđenja njegova prava vlasništva trećoj osobi. Takvo je i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske s treće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/20) održane 14. rujna 2020.

 

15. Naposljetku, imajući na umu da je činjenična osnova spora tvrdnja tužiteljice da je njezino vlasništvo stečeno na temelju zakona, u svakom je slučaju neosnovan zahtjev za izdavanje tabularne isprave. To stoga što kod utvrđenja prava vlasništva stečenog na temelju zakona ne postoji obveza tuženika na izdavanje tabularne isprave.

 

16. Žalba ne sadrži razloge zbog kojih se pobija odluka o troškovima postupka sadržana u točci II. izreke pobijane presude niti je opterećena razlozima na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

 

17. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao niti oni na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

18. Tužiteljica je uz primjenu članka 166. stavka 1. ZPP-a odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova odbijenog pravnog lijeka.

 

U Varaždinu 5. lipnja 2024.