Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1173/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti
Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Daria Jaušića iz Bjelovara,
Alojzija Stepinca 21, OIB: 87331688601, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Ružička,
odvjetnica iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta, sa sjedištem u
Garešnici, V. Nazora 15a, protiv tužene Erste & Steiermarkische bank d.d., Rijeka,
Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, koju zastupa punomoćnik Damir Metelko,
odvjetnik iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. Zagreb,
Lopašićeva 6, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u
Bjelovaru, poslovni broj P-501/2023-5 od 12. listopada 2023., 31. svibnja 2024.,

r i j e š i o j e

Uvažava se žalba tužitelja Daria Jaušića i ukida rješenje Općinskog suda u
Bjelovaru, poslovni broj P-501/2023 od 12. listopada 2023. te se predmet vraća istom
sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-501/2023-5 od 12.
listopada 2023., odlučeno je:

"I. Općinski sud u Bjelovaru se proglašava mjesno nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari.

II. Postupak će se nastaviti pred mjesno nadležnim Općinskim sudom u Rijeci, nakon pravomoćnosti ovoga rješenja.".

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč.

2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00,
88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i

2

Poslovni broj Gž-1173/2024-2

155/2023, dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda,
podredno rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su
počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po
službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je predmet spora tužbeni zahtjev tužitelja kojim od
tuženice, na temelju tvrdnje o ništetnosti pojedinih odredbi Ugovora o kreditu kojeg
su stranke sklopile 4. ožujka 2005. (tužitelj kao korisnik kredita i tuženica kao
kreditor), zahtjeva isplatu iznosa od 5.846,80 eura / 44.105,39 kuna, zajedno s
pripadajućim zateznim kamatama, nakon čega se, po prigovoru tuženice, sud prvog
stupnja oglasio mjesno nenadležnim uz obrazloženje da su stranke sklopljenim
Ugovorom o kreditu (čl. 14.), izričito ugovorile da je u slučaju spora nadležan sud u
mjestu sjedišta Banke (u konkretnom slučaju tuženica ima sjedište u Rijeci), koja
ugovorna odredba je bila dopuštena u smislu čl. 70. st. 1. ZPP-a, jer u ovom slučaju
zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost, a da tužitelj niti u tužbi, niti u
očitovanju na odgovor na tužbu i na prigovor mjesne nenadležnosti, nije obrazložio
zbog čega je tužbu podnio bjelovarskom sudu, niti je osporio istaknuti prigovor
mjesne nenadležnosti, slijedom čega je na temelju odredaba čl. 46., čl. 48. i čl. 70. st.
ZPP-a, odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

6. Žalbenim navodima tužitelj ukazuje na to da je u konkretnom slučaju bilo potrebno
primijeniti odredbe Zakona o zaštiti potrošača kojim je implementirana Direktive
Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993. (dalje: Direktiva), o nepoštenim odredbama
potrošačkih ugovora, uz tvrdnju da se u konkretnom slučaju radi o Ugovoru koji je
sklopljen na unaprijed formuliranom obrascu, tako da stranke nisu pregovarale o
njegovim odredbama, pa tako niti o odredbi o mjesnoj nadležnosti koja predstavlja
nepoštenu ugovornu odredbu, imajući u vidu da je tužitelj iz Bjelovara, što je sud bio
dužan razmotriti po službenoj dužnosti.

7. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tužbu u ovoj pravnoj stvari podnio Općinskom
sudu u Bjelovaru, uz naznaku adrese svoga prebivališta u Bjelovaru, Alojzija
Stepinca 21, s time da je iz predmetnog Ugovora o kreditu razvidno da je isti
sklopljen u Bjelovaru.

8. Valja reći da su odredbe Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993. (dalje:
Direktiva), na koju Direktivu se poziva i tužitelj u žalbi, i to odredbe čl. 1. st. 3. koje
reguliraju nepoštene uvjete u potrošačkim ugovorima, implementirane u
zakonodavstvo Republike Hrvatske te su ugrađene i u naš Zakon o zaštiti potrošača
iz 2003. ("Narodne novine", broj: 96/03 i 46/07, dalje: ZZP/03), koji je bio na snazi u
vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu (Ugovor je sklopljen 4. ožujka

2005.), s tima da je i kasniji istoimeni Zakon iz 2014. ("Narodne novine", broj: 41/14,
110/15, 14/19, dalje: ZZP/14), ovu stvar regulirao sadržajno jednako, kao i sada
važeći Zakon o zaštiti potrošača iz 2022. ("Narodne novine", broj: 19/22 i 59/23,
dalje: ZZP/14). Prema odredbi čl. 81. st. 1. i 2. ZZP/03, propisano je da se ugovorna
odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno

3

Poslovni broj Gž-1173/2024-2

načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama
ugovornih strana na štetu potrošača, a smatra se da se o pojedinoj ugovornoj
odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od
strane trgovca te da zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj,
poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora
trgovca. Odredba čl. 81. st. 4. ZZP/03 propisuje kako je trgovac koji tvrdi da se o
pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru
pojedinačno pregovaralo, dužan to dokazati.

9. Nadalje, odredbom čl. 83. ZZP/03 propisano je da će se prilikom ocjene je li
određena ugovorna odredba poštena, uzimati u obzir narav robe ili usluge koji
predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora,
ostale ugovorne odredbe, kao i neki drugi ugovor koji, u odnosu na ugovor koji se
ocjenjuje, predstavlja glavni ugovor.

10. Pravna posljedica takvih odredbi propisana je odredbom čl. 87. st. 1. ZZP/03,
kojom je određeno da je nepoštena ugovorna odredba ništava.

11. Iz obrazloženja pobijane odluke slijedi da povodom rečenog prigovora tuženice sud prvog stupnja nije imao u vidu:

- da se čl. 1. st. 3. Direktive reguliraju nepošteni uvjeti u potrošačkim ugovorima te se
smatra nepoštenom ona jednostrana određena klauzula koja suprotno načelu
savjesnosti i poštenja prouzroči značajnu neravnotežu u pravima i obvezama
ugovornih strana na štetu potrošača,

- da opća klauzula nepoštenosti obuhvaća tri glavna kriterija i to da ugovorna
odredba mora biti takva da se o njoj nije pojedinačno pregovaralo, mora postojati
značajna neravnoteža u stranačkim pravima i obvezama, mora se protiviti načelu
savjesnosti i poštenja,

- da su u konkretnom slučaju ispunjeni navedeni uvjeti jer je mjesna nadležnost
određena u tipskom ugovoru, unaprijed formuliranom obrascu, pa se temeljem
zakonske presumpcije ima uzeti da se radi o unaprijed formuliranim ugovornim
odredbama o kojima stranka nije imala mogućnost pregovarati niti utjecati na njihov
sadržaj,

- da je protivno načelu savjesnosti i poštenja kada stranke bez posebnog
pregovaranja jedna drugoj uvjetuju nadležnost suda, čime u ovom slučaju tuženica
sebe dovodi u znatno povoljniji položaj od tužitelja i time ga dovodi u neravnopravan
položaj.

12. Nadalje, sukladno praksi Suda Europske unije (C-240/98 do C-244/98), utvrđena
je obveza nacionalnih sudova da ex offo ispituju nepoštenost spornih odredbi bez
obzira na to radi li se o materijalnim ili postupovnim odredbama i da se prorogacijska
klauzula u potrošačkom ugovoru kojom je ugovorena isključiva nadležnost suda u
mjestu glavnog poslovnog mjesta prodavatelja ili pružatelja usluga, treba smatrati
nepoštenom u smislu čl. 3. Direktive, ako su ispunjene temeljne pretpostavke - da
nije bila posebno pregovarana te da suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje
znatnu ravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

13. Ukoliko se radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi o prorogaciji nadležnosti
predmetnog Ugovora, tada je takva ugovorna odredba ništetna, na temelju čl. 87. st.

4

Poslovni broj Gž-1173/2024-2

1. ZZP/03, pa se smatra da ugovorena nadležnost suda sjedišta tuženice nikada nije niti postojala (ništetnost prorogacijske klauzule ex tunc).

14. U nedostatku takvog sporazuma, u primjeni je ZPP koji, suprotno pravnom
shvaćanju suda prvog stupanja, osim odredbi o općoj mjesnoj nadležnosti iz čl. 46.
st. 1. I ČL. 48. ST. 1. ZPP-a, sadrži i odredbu o posebnoj nadležnosti po mjestu u
kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe (čl. 59. ZPP-a), prema kojoj je za
suđenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog
sjedišta, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda opće
mjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.

15. Stoga, imajući u vidu odredbu čl. 14. Ugovora o kreditu kojom je u slučaju spora
izričito ugovorena nadležnost suda u mjestu sjedišta Banke (koja odredba je
formulirana od strane Banke, kao trgovca, i nije bila posebno pregovarana, tako da
potrošač na njezin sadržaj nije imao utjecaja), valjalo je u naprijed izloženom smislu
razmotriti uzrokuje li takva odredba znatnu neravnotežu u pravima i obvezama
ugovornih strana i od kakvog je navedeno utjecaja na valjanost prorogacijske
klauzule u smislu odredbe čl. 70. st. 1. - 4. ZPP-a, na što tužitelj žalbenim navodima
osnovano upire.

16. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije ispitao postoje li
razlozi za mjesnu nadležnost Općinskog suda u Bjelovaru, prema mjestu boravišta
tužitelja kao potrošača - forum actoris ili jesu li ispunjene pretpostavke za izberivu
nadležnost tog suda - forum elelctivum, to je valjalo primjenom odredbe čl. 380. toč.

3. ZPP-a, uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet na ponovan
postupak istom sudu prvog stupnja, u kojem je taj sud dužan raspraviti naprijed
navedene odlučne činjenice, a nakon toga, o prigovoru tuženice ponovo odlučiti, tako
što će donijeti novu odluku u skladu s izraženim procesno pravnim shvaćanjima ovog
suda.

U Zagrebu 31. svibnja 2024.

Sutkinja: Roberta Pandža

Broj zapisa: 9-30868-95ff9

Kontrolni broj: 06d41-b75f3-ac493

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ROBERTA PANDŽA, L=ZAGREB, O=ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zagrebu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.