1          Poslovni broj: Gž-473/2024-2

 

 

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zadru, po sucu Željku Đerđu, u ostavinskom predmetu iza smrti pok. P. R., sina pok. M., iz P., odlučujući o žalbi nasljednika F. R., OIB: …….. iz P., B. 6, protiv rješenja  Općinskog suda u Splitu, poslovni broj 50 O-3204/2016 od 17. ožujka 2023., dana 29. svibnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Uvažava se žalba nasljednika F. R., ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj 50 O-3204/2016 od 17. ožujka 2023. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

                                                                     

Obrazloženje

 

1.              Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

 

"I. Prekida se ostavinski postupak.

 

II. Upućuje se zakonski nasljednik F. R., sin ostavitelja, iz P.,

B. 6, OIB: ……….., da u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog

rješenja pokrene parnicu protiv zakonskih nasljednika S. R., kćeri

ostavitelja, OIB: ……, iz S., K. S. 21 i A. R., sina

ostavitelja, OIB: ……, iz P.- G., B. 6, radi utvrđenja

sastava ostavinske mase iza ostavitelja.

 

III. Prekid ostavinskog postupka trajat će do pravomoćnog okončanja spora.

 

IV. Ukoliko gore imenovani ne pokrene parnicu u određenom roku ostavinski sud će nastaviti postupak i dovršiti bez obzira na zahtjev glede kojeg je upućen u parnicu."

 

2.              Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio nasljednik F. R. iz svih žalbenih osnova i predlaže da drugostupanjski sud žalbu uvaži, poništi pobijano rješenje i isto vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo primjenom odredbe članka 225. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju te da je obrazloženje prvostupanjskog suda u smislu primjene navedene odredbe nejasno i paušalno. Ističe da prvostupanjski sud nije obrazložio kako je došao do zaključka da je zahtjev za izdavanje bračne stečevine sada pok. T. R., supruge ostavitelja, potkrijepljeno dokazima, da nije paušalno i da je više vjerojatno, kao i da je nejasno zašto je upravo ovaj nasljednik upućen u parnicu jer da je iz okolnosti cjelokupnog postupka razvidno da je njegovo pravo više vjerojatno.

 

3.              Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Nasljednik F. R. ne konkretizira žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti, na temelju članka 365. stavka 2., u svezi članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.) u svezi članka 175. stavka 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013. i 33/2015.; – u daljnjem tekstu: ZN), na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14., u svezi članka 381. ZPP i u vezi članka 175. stavka 2. ZN, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, kao i da je pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

6.              Iz spisa predmeta slijedi da je provođenje ostavinskog postupka iza smrti ostavitelja pok. P. R. bilo povjereno javnom bilježniku I. B. iz S., a na nasljeđivanje su pozvani nasljednici prvog nasljednog reda, i to supruga ostavitelja, sada pok. T. R., sinovi ostavitelja, F. R. i A. R. te kćer S. R..

 

7.               Na ročištu pred javnim bilježnikom održanom 23. studenog 2016. s nasljednicima je utvrđeno rodoslovlje i ostavinska imovina ostavitelja te su nasljednici A. R. i S. R. dali nasljedničke izjave kojima prihvaćaju nasljedstvo koje im pripada na temelju zakona i kojima izjavljuju da svoj nasljedni dio u cijelosti ustupaju majci T. R.. Na idućem ročištu održanom 31. siječnja 2017. sada pok. supruga ostavitelja T. R. izjavila je da potražuje po osnovi bračne stečevine ½ dijela određenih nekretnina i da jedna polovina na tim nekretninama ne može biti predmet nasljeđivanja, odnosno da ih je potrebno izuzeti iz ostavinske imovine u ovom predmetu, te je na ročištu održanom 14. veljače 2017. nasljednik F. R. izjavio da osporava majci zahtjev za izdvajanje bračne stečevine iz ovog ostavinskog postupka, odnosno da osporava sve.

 

8.              Potom je javni bilježnik I. B., zbog spora o sastavu ostavine, spis predmeta dostavio prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

 

9.              Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj: O-3204/16 od 9. listopada 2019. prekinut je predmetni ostavinski postupak zbog smrti nasljednice, supruge ostavitelja, T. R. te je rješenjem istog suda poslovni broj O-3204/2016 od 13. veljače 2020. ovaj ostavinski postupak nastavljen, a pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. T. R. Općinskog suda u Splitu, po javnom bilježniku Z. M.-Š., kao povjereniku suda, utvrđeno je da su nasljednici pok. T. R., kao i u ovom ostavinskom postupku koji se vodi iza smrti njezinog pok. supruga, njihova djeca.

 

10.              Podneskom od 12. svibnja 2021. nasljednik A. R. predlaže donijeti djelomično rješenje kojim će se ovaj nasljednik u odnosu na nekretnine oznake čest. br. 1076 i 1081 k.o. G. P. utvrditi vlasnikom navedenih nekretnina, sve sukladno sporazumu sklopljenim između ovog nasljednika i ostalih nasljednika iza pok. P. R., F. i S. R..

 

11.              Na ročištu održanom 13. ožujka 2023. pred prvostupanjskim sudom prisutni nasljednik A. R. i punomoćnik nasljednice S. R. naveli su da predlažu sudu donijeti odluku prema stanju u spisu, te je na ročištu pročitan podnesak nasljednika F. R. od 13. ožujka 2023. u kojem isti navodi da ostaje kod svih prigovora iznesenih tijekom postupka i da se protivi donošenju djelomičnog rješenja.

 

12.              Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je prekinuo ostavinski postupak i nasljednika F. R. uputio da u roku od 15 dana pokrene parnicu protiv zakonskih nasljednika S. R. i A. R. radi utvrđenja sastava ostavinske mase iza ostavitelja pok. P. R., koji prekid će trajati do pravomoćnog okončanja spora, a ukoliko isti u ostavljenom roku ne pokrene parnicu, postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjev glede kojeg je upućen u parnicu.

 

13.              U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi kako je, obzirom da je nasljednik F. R. osporio svojoj sada pok. majci T. R. zahtjev za izdvajanje bračne stečevine, odnosno da je osporio "sve" te da se usprotivio donošenju djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, valjalo prekinuti ostavinski postupak i stranke uputiti u parnicu obzirom da je među nasljednicima nastao spor oko sastava ostavinske imovine. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da kako je u parnicu protiv ostalih nasljednika valjalo uputiti nasljednika F. R. jer da osporavanje nije ničim dokazao  zbog čega da je njegovo pravo manje vjerojatno u smislu članka 225. ZN.

 

14.              Člankom 224. stavka 1. točke 1. ZN propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, dok je člankom 225. stavkom 1. ZN propisano da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

 

15.              Dakle nejasno je zašto prvostupanjski sud, pozivom na prednje citirane zakonske odredbe, na parnicu upućuje nasljednika F. R..

 

16.              Naime, supruga ostavitelja, pok. T. R., tražila je utvrđenje bračne stečevine s ostaviteljem u odnosu na jedan dio nekretnina, kao dio ostavinske imovine (a ne ostavinsku imovinu u cijelosti), pa je pravilnom primjenom citiranih odredaba ZN, na parnicu trebalo uputiti ostale zakonske nasljednike pok. T. R., kćer S. R. i sina A. R., čije je pravo u ovom slučaju manje vjerojatno, protiv nasljednika F. R., radi utvrđenja da ½  predmetnih nekretnina predstavlja bračnu stečevinu pok. P. R. i pok. T. R., a ne nasljednika F. R., koji u ovom slučaju nema ni pravnog interesa za pokretanje parnice u smislu odredbe članka 225. ZN, tim više što bi isti u parnici trebao dokazivati negativnu činjenicu, tj. da imovina na kojoj pok. supruga ostavitelja traži utvrđenje bračne stečevine ne predstavlja bračnu stečevinu pok. P. R. i pok. T. R., tako da je u tom dijelu pogrešno primijenjen članak 225. ZN.

 

17.              Zbog izloženih razloga, pravilno žalitelj ukazuje u žalbenim navodima da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 225. ZN, odnosno da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio čije je pravo manje vjerojatno i posljedično navedenom pogrešno zaključio kad je uputio nasljednika F. R. na pokretanje parnice protiv ostalih zakonskih nasljednika pok. T. R..

 

18.              Ovdje treba naglasiti da u situaciji upućivanja u ostavinskom postupku, povodom spora o činjenicama, nasljednika na pokretanje parnice, ostavinski se sud samo do određene granice upušta u prosudbu pitanja na čijoj je strani pravo te je ta prosudba, u pravilu, sumarna i svodi se na ocjenu vjerojatnosti toga prava, a ne na ocjenu izvjesnosti.

 

19.              Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud ne može prihvatiti valjanim i dostatnim, a ni na zakonu osnovano razlogom, dio obrazloženja suda prvog stupnja u kojem navodi da je ocijenio da je pravo nasljednika F. R. manje vjerojatno jer da osporavanje ovaj nasljednik nije ničim dokazao.

 

20.              Nadalje, za napomenuti je da je prvostupanjski sud prije donošenja odluke o prekidu postupka dužan raspraviti sva sporna pitanja između nasljednika, u prvom redu što čini sastav ostavine, budući da identifikaciju ostavinske imovine provodi ostavinski sud te u slučaju spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine uputiti u parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatno, sve u smislu citiranih odredbi članka 224. stavka 1. i članka 225. stavka 1. ZN.

 

21.              Sud prvog stupnja je, dakle, dužan obrazložiti iz kojih razloga je uputio određenog nasljednika u parnicu radi dokazivanja tvrdnji nasljednika o postojanju ili nepostojanju određenog prava ili činjenice, pri čemu je dužan prilikom upućivanja navesti razlog upućivanja u parnicu te uz to na temelju kojeg osnova smatra manje vjerojatnim pravo nasljednika kojeg upućuje u parnicu.

 

22.              Tako upućivanje u parnicu po ostavinskom sudu mora biti određeno navedeno tako da je u izreci, kao jedinom obvezujućem dijelu odluke, označena imovina koja prema tvrdnji nasljednika predstavlja ostavinsku imovinu i na koju se odnosi odluka suda. Drugim riječima, upućenje na parnicu od strane ostavinskog suda nasljednika radi utvrđenja sporne ostavinske imovine mora biti određeno navedeno koja imovina prema tvrdnji nasljednika predstavlja ostavinsku imovinu.

 

23.              U konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je prilikom donošenja ovog pobijanog rješenja o prekidu ostavinskog postupka propustio određeno označiti u izreci pobijanog rješenja radi utvrđenja kojeg konkretnog dijela ostavinske imovine je uputio nasljednika F. R. na pokretanje parnice, a također je propustio dati jasne i valjane razloge za takvu odluku.

 

24.              Uslijed izostanka razloga o tim odlučnim činjenicama i uslijed činjenice da je zbog izreka pobijanog rješenja nerazumljiva, pobijano rješenje se u tom dijelu ne može ispitati, čime je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP na koju povredu ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. u svezi s člankom 381. ZPP i u vezi s člankom 175. stavkom 2. ZN.

 

25.              U tom pogledu treba istaći kako je u konkretnom slučaju potrebno da sud prvog stupnja raspravi sve iznesene tvrdnje i prigovore nasljednika, odnosno da raspravi sve činjenice vezane za utvrđivanje sastava ostavinske imovine ostavitelja pok. P. R., sve kako bi mogao utvrditi u kojem opsegu je sastav ostavinske imovine sporan, te potom, zavisno o utvrđenja suda prvog stupnja na temelju raspravljanja uputiti nasljednika čije pravo smatra manje vjerojatnim u pokretanje parnice i pritom u izreci takvog rješenja točno odrediti i označiti glede utvrđenja koje činjenice ili činjenica o kojima ovisi sastav ostavine se nasljednik upućuje u parnicu.

 

26.              Prednje opisano postupanje suda prvog stupanja je nužno također i iz razloga kako se ne bi radi svakog pojedinog prigovora stranka upućivala u parnicu jer to nije niti ekonomično niti svrsishodno.

 

27.              Dodatno se ističe da spisu prileži pravomoćno rješenje iza smrti ostaviteljeve supruge pok. T. R. Općinskog suda u Splitu, doneseno po javnom bilježniku Z. M.-Š., kao povjereniku suda, poslovni broj O-1230/18 (UPP/OS-45/18) od 12. lipnja 2018. kojim rješenjem je utvrđena ostavinska imovina iza ove ostaviteljice, njezinim nasljednicima proglašeni su F. R., S. R. i A. R., koji nasljednici su također nasljednici iza smrti pok. P. R., te je istima ostavinska imovina raspoređena dijelom na temelju oporučnog raspolaganja, a dijelom na temelju zakona. Navedena utvrđenja iz ovog rješenja prilikom donošenja pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, kao ni činjenicu da je možebitni sporni zahtjev pok. T. R. za izdvajanje bračne stečevine iz ostavinske imovine iza pok. P. R. mogao biti raspravljen i riješen i u ovom ostavinskom postupku.

 

28.              Zbog izloženog je primjenom članka 380. točke 3. ZPP u svezi članka 175. stavka 2. ZN valjalo ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

29.              U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će prvenstveno ukloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, a potom, uvažavajući utvrđene činjenice, ocijeniti čije je pravo manje vjerojatno, a posljedično tome i o upućivanju na parnicu, i za takvu odluku dati jasne i valjane razloge, kako bi se pravilnost odluke mogla ispitati.

 

Zadar, 29. svibnja 2024.

                                                          Sudac

                                                                                                 Željko Đerđ