Baza je ažurirana 16.09.2026. zaključno sa NN 102/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu
    Stalna služba u Sinju
    Sinj, Petrovac 3

    Broj: Pp-7145/2023-15

    U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji Vinki Kulić uz
    sudjelovanje Branke Grčić kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv
    okrivljenice 1. A. B. i okrivljenika 2. I. Š. zbog prekršajnog djela iz
    članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („ Narodne novine“ br.
    5/90., 30/90., 47/90., 114/22., 47/23. ), postupajući po optužnom prijedlogu PU
    Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Sinj pod brojem klasa : 211-07/23-5/17730
    od 04. srpnja 2023. godine, nakon održane glavne i javne rasprave u odsutnosti
    tužitelja te u prisutnosti okrivljenice 1. i u odsutnosti branitelja okrivljenice 1. , te u
    prisutnosti okrivljenika 2. i branitelja okrivljenika 2., dana 10. lipnja 2024. godine,
    temeljem članka 143., 179., 180., 182., 183. i 185. Prekršajnog zakona („ Narodne
    novine“ br.107/07., 39/13. , 157/13., 110/15. 70/17. , 118/18., 114/22. ), 13. lipnja

    2024. objavio je i

    presudio je

    Okrivljenica 1.A. B. kći M. i I. B. dj. K., rođena .... iz S., J..., državljanka RH, OIB:...ekonomist, neudata, bez djece, pismena, S, nije odlikovana, lošeg imovnog stanja, nezaposlena, primanja 100,00 eura od Centra za socijalnu skrb,
    neosuđivana,

    kriva je

    I što je 18. lipnja 2023. u 19,00 sati, u mjestu J., općina S., u ulici J.,
    zbog imovinsko-pravnih sporova sa I. Š. narušavala javni red i mir
    slučajnim prolaznicima i mještanima zaseoka Š., na način da je glasno vikala
    na I. Š. riječima:" Ne diraj me i ne tuči mi koze, zvat ću policiju, ovo se
    snima, nećeš ti mene tjerati sa državnog vlasništva",

    čime je postupila protivno odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog
    reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), a
    što je kažnjivo članku 13. istog Zakona, te joj se temeljem istog propisa te članka 33.
    Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. ,
    70/17., 118/18., 114/22. )





    2 Pp-7145/2023-15

    izriče

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 eura (tri stotine eura).

    Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti
    izrečenu novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist
    Državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se
    u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku
    koji joj je određen za plaćanje novčane kazne.

    II Temeljem članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog
    zakona okrivljenica je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom
    iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude u
    korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Okrivljenik 2. I. Š. sin pok. N. i pok. J. Š. dj. G. , rođen ....iz S., J...,državljanin RH,
    OIB:...,elektroinstalater, oženjen, troje djece, pismen, SSS, nije
    odlikovan, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan,

    oslobađa se od optužbe

    III da bi 18. lipnja 2023. u 19.00 sati u mjestu J., općina S., u ulici J.,
    narušavao javni red i mir zbog neriješenih imovinsko pravnih sporova sa A.
    B., na način da se svađao sa A.B. te ju riječima: "Gubi se, ajde s
    moga", uhvativši je za lijevu ruku i stiskajući u predjelu podlaktice, da bi nakon
    navedenog A. zatražila liječničku pomoć na Zavodu za hitnu medicinu S-DŽ, gdje
    je utvrđeno da je ista zadobila lakše tjelesne ozljede u vidu površinske ozljede
    podlaktice,

    čime da bi postupio protivno odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog
    reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), a
    što je kažnjivo članku 13. istog Zakona.

    Obrazloženje

    1.PU Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Sinj podnijela je 07. kolovoza 2023.
    godine ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično i
    pravno opisanog u izreci ove presude.

    2.Na zaključenoj glavnoj raspravi okrivljenica 1. A. B. izlaže kao i na zapisniku
    s prethodne rasprave, gdje je iskazala da je uzela branitelja, te da joj sada
    trenutačno nije potreban, te da je zajedno s braniteljem podnijela prijavu protiv I.
    Š. radi toga što ju je fizički napao, tukao, uslijed čega je doživjela šok te da
    ima i specijalističke nalaze koje će dostaviti sudu. Okrivljenica iskazuje da je
    razumjela što joj se stavlja na teret te da se ne smatra krivom za prekršaj već da se
    smatra žrtvom, a njen branitelj da je podnio podnesak u njeno ime te se isti može



    3 Pp-7145/2023-15

    smatrati njenom obranom unatoč tome što nije taj podnesak potpisan s njene strane,
    te se čita podnesak koji se smatra njenom obranom. U podnesku po braniteljima iz
    odvjetničkog društva Lj. & V. d.o.o. se ističe kako se navedeno ponašanje
    ne može ni na koji način supsumirati pod biće prekršaja iz članka 13. Zakona o
    prekršajima protiv javnog reda i mira. Ukazuje se na to da je kritične prigode ona bila
    napadnuta od strane okrivljenika 2. te da se u konkretnom slučaju branila od
    izravnog i predstojećeg napada od strane okrivljenika 2. , a riječima koje su
    izgovorene nije vrijeđala okrivljenika 2. , a niti je na bilo koji način remetila javni red i
    mir. Također se ističe da se kritični događaj nije dogodio na javnoj površini. U
    ostalom u prekršajnom aktu se navode samo sudionici navodnog sukoba, nikakve
    treće osobe koje bi na bilo koji način svjedočile ili sudjelovale u predmetnom
    događaju pa se ne može na bilo koji način navoditi kako je riječ o javnom redu i miru,
    te da privatni sukob nije predmet ovog postupka, stoga bilo kakva utvrđenja u tom
    smislu nisu potrebna, a što sud zna. Postupanje okrivljenika kritične prigode nije bilo
    dostupno vidiku s javnog mjesta, način postupanja okrivljenika nije se čuo na javnom
    mjestu, niti su posljedice djela nastupile na javnom mjestu, a okrivljenici nisu ni
    optuženi da bi svojim postupanjem na mjestu koje nije javno mjesto remetili javni red
    i mir. "Za donošenje zaključka kako su ostvarena zakonska obilježja iz članka 13.
    Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije dovoljno utvrditi da je okrivljenica
    na javnom mjestu oštećeniku uputila riječi uvredljivog sadržaja, već da je pri tom bilo
    vike i svađe", broj odluke -854/10 od 06.12.2012., Visoki prekršajni sud. S obzirom
    na navedeno predlaže se obustaviti prekršajni postupak u odnosu na okrivljenicu
    podredno osloboditi je optužbe koja joj se stavlja na teret. Okrivljenica iskazuje da je
    u tom trenutku bila na telefonskoj liniji sa M. M., mobitel je bio na
    razglasu tako da je M. M. čuo viku, hrvanje, guranje od strane I. Š.
    ali da nije pala. Na upit suda drugih svjedoka nije bilo, a sve navedeno događalo se
    na cestici 3696 P.- J. koji se nalazi u vlasništvu Hrvatskih voda. Da se tu
    nalazi put za koji I. Š. smatra da je njegov, te smatra da je on veći dio te
    čestice uzurpirao i zabranio prolaz ostalim mještanima, a to da se nalazi na
    udaljenosti svega tri metra od njegove kuće, njegova kuća je na osami, a ostale su
    daleko oko 50 metara. Da nije vikala na I. da joj ne tuče koze, prije joj je tukao
    koze, a ove prigode nije jer je tukao nju. Kada ju je ugledao na tom mjestu da je
    vikao da se gubi s tog mjesta, prijetio joj je da se gubi, da je to njegovo, sve to uz
    viku, te da mu je na to odgovorila , točnije da ju je on odmah tada uhvatio za
    podlakticu te rame, nakon čega da mu je rekla da ju ne dira i da joj ne tuče koze iako
    ove prigode nije tukao koze, već je to prije činio. Da je tada zadobila lakše tjelesne
    ozljede te da je tako isto tako pretrpjela strah. To je trajalo oko jedne i pol minute te
    da mu je rekla da se to sve snima te da ju je nekako pustio. Svjedoka ovog događaja
    osim M. M. nije bilo. Iskazuje da je podnesena kaznena prijava te da ne zna
    da li je u tijeku kazneni postupak protiv I. Š.. Nakon što je okrivljenici
    predočena fotografija, iskazuje da su to njene koze, te da je i ona na slici, ali da se to
    nije dogodilo ovoga dana, inače da tim putem prolazi do svog voćnjaka, a što joj je
    I. zabranio. Na zaključenoj glavnoj raspravi a na upit suda, a s obzirom na njen
    iskaz da je te prigode zadobila lakše tjelesne ozljede, okrivljenica iskazuje da je
    liječniku išla 2-3 dana nakon ovog događaja jer ju je ruka i dalje boljela te da nije išla
    odmah liječniku jer nije očekivala da će je tako boljeti. Na upit suda iskazuje da je
    policijskoj službenici odnosno da su se na podlaktici lijeve ruke vidjeli otisci prstiju a
    od strane okrivljenika 2. . Na upit branitelja okrivljenika 2. da li su joj policijske
    službenice ponudile da će je odvesti liječniku, iskazuje da joj nisu ponudile da će je
    odvesti liječniku. Nakon što je upoznata s iskazom svjedoka M. M. , iskazuje



    4 Pp-7145/2023-15

    da na njegov iskaz nema što reći. Na upit suda iz kojeg je razloga vikala da joj ne
    tuče koze, iako joj nije tukao koze, iskazuje da joj nije tukao koze , ali da je krenuo
    prema njima te da je mislila da će tući koze jer je to činio već do sada. Na raspravi je
    pročitan podnesak okrivljenice zaprimljen 15. ožujka 2024. , a u kojem navodi da
    prigovorom u cijelosti pobija sve navode I. Š. kao netočne i neistinite.
    Naime, u obrazloženju prekršajnog naloga navedeno je da je PU Splitsko
    dalmatinska, PP Sinj podnijela optužni prijedlog zbog navedeno počinjenog prekršaja
    činjenično i pravno opisanog iz navedenog naloga. Na temelju iznesenog sud navodi
    da je utvrdio da su se ostvarila sva obilježja prekršaja u radnjama okrivljenice, zbog
    čega je proglašena krivom i kažnjena. Sve navedeno ne odgovara istini jer se
    činjenično stanje na valjan i zakonit način mora utvrditi budući da joj je stavljeno na
    teret nešto što nije počinila kako navodi I. Š., a posebno da bi dozvola
    svojim kozama da po tuđoj zemlji vrše ispašu ili čine bilo kakvu štetu. I.Š.
    tvrdi da su njene koze bile na putu, a to nije cijeli njegov put. Da je s kozama tu bila u
    prolazu do svoje livade, znajući da je on agresivan i da će je fizički ponovo napasti
    kao i koze jer ih je već i ranije napadao. Njena namjera bila je samo kao i uvijek proći
    do svoje livade niz potok, ali prethodno da je morala proći niz livadu I. Š..
    Prolaskom tim putem koze su ušle na dio puta kojeg I. smatra svojim, te da ih je
    odmah isti moment usmjerila u pravcu prema svojoj livadi ne želeći da koze naprave
    bilo kakvu štetu I. Š.. To nije prvi put da prolazi i vodi koze na ispašu, ali ovaj
    put pojavio se I. Š.. U tom momentu da ju je fizički napao i njene koze na
    što se je instiktivno morala obraniti. Da se u tom trenutku počeo na nju derati riječima
    gubi se odavde, jesam li ti rekao da tu ne dolaziš, mrš u pičku materinu da nisi ovdje
    zgazila nogom (postoji video snimak razgovora) na što je reagirala riječima , nećeš
    mene odavde potrati, ovo nije tvoje, nećeš mi spriječiti prolaz kroz potok, sa kojim se
    svi mještani služe i dolaze do svoje livade. Za svjedoke da je tu postojao put navodi
    I. Š. i G. Š. kao prvobitne vlasnice te livade. Za to vrijeme je bio
    otvoren poziv i razgovor na razglas njenog mobitela sa svojim prijateljem M.
    M., a koji se cijelo vrijeme slušajući razgovor zgražao da tako netko može na
    nju kao mirnu žensku osobu bez ikakva razloga povisiti ton, koristiti grube riječi i
    fizički je napasti. Povoda za to nije bilo jer ga nije provocirala već je pazila kuda će joj
    koze proći i obavljala s M, uobičajeni prijateljski razgovor. Onda je on čuo da se
    tu nešto događa i zabrinu se za nju te mu je bilo krivo što nije bio u blizini da joj
    pomogne. U tom momentu da se osjećala ugrožena i nesposobna za bilo kakvu
    fizičku obranu. Tako preplašena i nemoćna da joj je jedino preostalo da njen prijatelj
    M, s obzirom da je linija bila otvorena spozna kroz razgovor što se s njom događa
    i da eventualno pozove policiju da joj po službenoj dužnosti pomognu u slučaju
    ugroze. Razlog njenih koza da dođu na rub puta bio je taj što su one mirno hodale a
    onda u pojedinom momentu kada se I. pojavio one su se prestrašile i skočile na
    put. Da se odmah snašla vidjevši da on ide prema kozama ne samo da ih uplaši
    nego i fizički napadne , te da je u tom momentu stala u obranu koza i sebe. Pri
    napadu I. se izjasnio riječima jesam li ti rekao da ovdje ne dolaziš. Time on
    osporava njeno pravo korištenja državnog zemljišta uz J. iz koju je sagradio
    nezakoniti zid na državnom zemljištu, crnu jamu koju on i dalje koristi, a iz koje se
    prelijevaju fekalije u potok , te time zagađuje cijeli okoliš. Nadalje naglašava da je na
    državnom zemljištu nezakonito sagradio parkirno mjesto i time onemogućio odnosno
    zatvorio prolaz ostalim mještanima da se s njim služe. Postavio je željeznu matu na
    sam rub potoka i time dodatno sužio prolaz. Smatra da je do ovog incidenta došlo iz
    razloga što je ona kao savjesna građanka prijavila nezakonitu uzurpaciju državne
    zemlje na tč.3696 J., J., G., S., gradnjom crne jame na tom



    5 Pp-7145/2023-15

    mjestu i izgradnje nezakonitog zida te postavljene mate što je vidljivo da se ušlo u
    državni posjed. Nakon što je dobio rješenje od državne inspekcije iz Splita o
    nezakonitoj gradnji crne jame a u rješenju je navedeno da mora raditi novu crnu jamu
    na svom, a ne na državnom posjedu što je i učinio. Napad na nju dogodio se

    18.06.2023. , a deset dana poslije došao je kamion s bagerom kopati novu crnu
    jamu, da je sve tome tako kao dodatni dokaz prilaže fotografije svih terena. Dana

    03.02.2024. ponovo se dogodio incident u ranim jutarnjim satima curenjem fekalija u
    potok koji mora biti čist da služi isključivo za otpadne vode kišnice, a ne za odlaganje
    smeća, organskog otpada, plastike, fekalija, željeza, limenki i konzerva hrane te uza
    sve to uginule životinje i iznutrice životinjskog porijekla. I. Š. joj je sugerirao
    gdje će se kretati skupa s kozama s riječima ovdje možeš a ovdje ne možeš. Iz tog
    razloga smatra da treba dovesti sudskog geometra koji će izmjeriti granice i time dati
    do znanja gdje je granica njegova posjeda prema državnom zemljištu. Usput
    naglašava da sve sudske troškove treba snositi I. Š. iz razloga što je on
    okrenuo cijeli ovaj slučaj, incident, te mu se mora izlaskom na teren fizički pokazati
    granica njegovog zemljišta. U cijelosti da pobija donesenim prekršajni nalog te da se
    protivi visini izrečene novčane kazne kao i troškovima prekršajnog postupka. Na upit
    suda, a u vezi podneska u kojem se spominje prekršajni nalog na koji prema
    podnesku proizlazi da se stavljen prigovor, a budući da u ovom predmetu nije
    donesen prekršajni nalog, okrivljenica iskazuje da je shvatila da ako joj je sud uputio
    poziv da se radi o prekršajnom nalogu, a na upit suda da pozivom ne može biti nitko
    proglašen krivim i kažnjen, iskazuje da u pozivu tako piše, da je to tako shvatila, a u
    vezi gdje je navela da u cijelosti pobija doneseni prekršajni nalog, iskazuje da se
    protivi visini izrečene novčane kazne kao i troškovima prekršajnog postupka, iskazuje
    da je došla ovdje da se obrani jer da je žrtva. Na upit suda, a u vezi izjave svjedokinje
    policijske službenice B. V. je navela da joj nije ukazivala na to da bi
    zadobila bilo kakve ozljede te da joj nije pokazivala otiske prstiju na ruci, a sve u vezi
    njenog iskaza da je policijskoj službenici pokazala otiske prstiju na ruci, okrivljenica
    iskazuje da je tada rekla policijskoj službenici da je sva izubijana i pod šokom, ali
    kako se to odmah tada dogodilo da se otisci prstiju nisu mogli vidjeti, već su se tek
    vidjeli sljedeće jutro, ali da ju je sve boljelo. Na upit suda, iz kojeg je razloga izjavila
    da je policijska službenica vidjela otiske na ruci, iskazuje da je policijska službenica
    vidjela da joj je pokazala da je bila napadnuta te iskazuje da je policijskoj službenici
    samo pokazala kako ju je okrivljenik napao, a u vezi otisaka oni su se vidjeli tek
    sljedeće jutro. Okrivljenica iskazuje da nema daljnjih dokaznih prijedloga a u
    završnoj riječi iskazuje da vjeruje da će istina pobijediti.

    3.Na zaključenoj glavnoj raspravi okrivljenik 2. I. Š. uz prisutnost branitelja
    Z. V. izlaže kao na zapisniku s prethodne rasprave, gdje je naveo da je
    razumio što mu se stavlja na teret te da nije kriv. Okrivljenik iskazuje da nije točno da
    je narušavao javni red i mir. Ove prigode A. B. dovela je koze na njegov
    pristupni put prema kući, to je radila već više puta, a ovo je drugi put da je reagirao.
    Naime, radi se o čestici 2704/7, da je on jedan od vlasnika te čestice i jedini stalni
    korisnik iako i ostali imaju pravo na put te kada ju je ugledao s kozama da joj je
    rekao: "Jesam li ti rekao da mi ne dovodiš koze na put, ja na svojoj parceli ne
    dozvoljavam da mi dovodiš koze". Koza je bilo 7-8 komada te da je A. zaobilazio
    širokim lukom, a sve to da ne bi došao u fizički kontakt s njom jer su ga na to
    upozorili susjedi, tako da mu je jedna susjeda rekla da je i on došao na red, a jedan
    susjed mu je rekao da će A. ići do kraja, a sve prije ovog događaja. Kada joj je
    pokušao otjerati koze, da mu je ona prišla te ga gurala u prsa, vidjela je da joj neće



    6 Pp-7145/2023-15

    tući koze, te da nije tukao koze, da ju je pokušao zaobići s druge strane te mu je opet
    prišla te ga gurala rukama u prsa i vrat te vikala da je on neće tući. Nije istina da ju je
    tada uhvatio za ruku i stiskao. Nakon što ga je taj drugi put gurala da se je povukao i
    napustio mjesto, nešto je rekla da ne zna što, ali da joj je na to odgovorio i pokazao
    rukom: "Ovdje možeš, a ovdje ne možeš", nakon čega je ona vikala da je lopov, da je
    životinja, da mu je otac umro na njegov rođendan te da će i on, te kada je ušao u
    kuću da je bio uzrujan, a nakon što se je smirio pozvao je policiju, te je policija s njim
    obavila razgovor, te da im je pokazao snimku koza. Da nije povisio ton , a niti ikoga
    vrijeđao, a isto tako nije točno da ju je uhvatio za ruku i stiskao. Na navod iz
    optužnog prijedloga da je zadobila tjelesne ozljede u vidu površinske ozljede
    podlaktice iskazuje da s tim nema ništa. Na upit suca iskazuje da je od ovog mjesta
    jedna kuća udaljena oko 50 metara a druga oko 20 te da nikoga nije vidio vani. U
    spis prilaže fotografiju koja je nastala nakon što je pozvao policiju gdje je vidljivo da
    se koze nalaze na njegovom putu. Ta slika ne odaje da bi A. tada bila ozlijeđena
    već upravo suprotno ukazuje na to da će dovesti koze na njen put te da što joj tko
    može, a to je snimljeno 18.06.2023. u 19,29 sati te također predaje izvadak iz
    zemljišne knjige iz koje je vidljivo da je suvlasnik 1/20 na navedenoj cestici.
    Okrivljenik iskazuje da on nije glasno vikao i galamio, već da se upravo tako
    ponašala A., da ju nije uhvatio za ruku, te da još može reći da je on sve to snimala
    s nekim ushićenjem, provocirala ga , da je na mobitel vikala da je ne tuče, iako je nije
    niti taknuo, a sve kao da bi ispalo da se brani od njega. Te njene provokacije traju
    prije ovog događaja a isto tako i iza ovog događaja, da nikada s njom nije bio u
    zavadi, a na upit branitelja iskazuje da se ona nalazila na tom mjestu sve do dolaska
    policije, policija je došla nakon 40 minuta, te ukoliko bi doista bila ozlijeđena da bi
    sigurno zvala hitnu pomoć, nekoga iz obitelji. Okrivljenik i branitelj okrivljenika
    iskazuju da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, a okrivljenik se priklanja završnoj
    riječi branitelja te dodaje da želi da ga ljudi i dalje prihvaćaju onako kakav je, a ne
    onako kako ga prikazuje okrivljenica A. B..

    4.Branitelj okrivljenika Z. V. , odvjetnik u S. iskazuje da nema daljnjih
    dokaznih prijedloga, a u završnoj riječi ističe da je nakon provedenog postupka za
    zaključiti da okrivljenik 2. nije počinio predmetni prekršaj koji mu se optužnim
    prijedlogom stavlja na teret te predlaže da se u odnosu na istog donese
    oslobađajuća presuda. Da nije počinio prekršaj jasno proizlazi kako iz njegove
    obrane tako i iz iskaza svjedoka M. M., na koji čak ni okrivljenica 1. nije
    imala nikakvih primjedbi, iako njegov iskaz u cijelosti ide u prilog obrane okrivljenika

    2. , te također iskaz saslušane policijske službenice također govori o tome da
    okrivljenik nije počinio predmetni prekršaj.

    5. U dokaznom postupku ispitan je svjedok M. M., svjedokinja policijska
    službenica B. V., prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave,
    obavijesti počiniteljima prekršaja od 03.07.2023. , obrazac medicinske dokumentacije
    o pacijentu dr. medicine tima 1 ambulanta od 19.06.2023. od 21.04 sata, punomoć
    A. B. odvjetničkom društvu Lj. , V. & P., izvadak iz zemljišne
    knjige od 19.02.204. , punomoć I. Š. odvjetniku Z. V., dopis
    PP Sinj od 07.03.2023. te odgovor na dopis od 18.03.2024., specijalistički nalazi za
    A. B. od 05.07.2023., 03.08.2023., 06.09.2023., te od 14.10.2023. te
    fotografije.



    7 Pp-7145/2023-15

    6. Svjedok M. M., s okrivljenicom 1. A. u prijateljskim odnosima, a
    okrivljenik 2. I. Š. nepoznat, iskazuje da je te prigode, a kako je s A. u
    prijateljskim odnosima, s njom razgovarao da je bila u šetnji s kozama te da ne zna
    gdje je bila odnosno ne zna gdje je ta J., te da je tada čuo da joj jedna muška
    osoba govori, a po njenoj priči da je to bio I. Ć., te je čuo da joj je ta osoba
    rekla da ne može tuda prolaziti, rekao je:"Nemoj ovuda prolaziti te pristupiti nogom,
    da nisi nogu stavila ovdje" da je to dobro čuo što ta osoba govori, međutim dalje ga
    nije čuo odnosno skoro ga ništa nije čuo, te da je tada čuo nju kako viče i
    govori:"Nećeš mi tući koze, nećeš mi tući koze", zvučala je histerično nakon čega
    dalje ništa nije čuo, te da je čuo da viče da se sve to snima. Da ne zna o kojoj se
    muškoj osobi radi te da je pogriješio i naveo da se radi o I. Ć., a po njenoj
    priči radi se o I. Š. i kojeg ne poznaje. Dakle, samo je čuo naprijed navedeno,
    nakon čega je poziv prekinut tako da ništa drugo nije čuo. Na upit branitelja
    okrivljenika 2. , svjedok iskazuje da nije snimao razgovor, već da je ona snimala te
    mu poslala snimku koju i sada ima kod sebe. Nakon što je upoznat s obranom
    okrivljenice 1. A. B. iskazuje da ostaje pri onom što je naveo, a u vezi njenog
    iskaza da je čuo hrvanje , guranje od strane I. Š. da to nije čuo te da to ne
    može potvrditi. U vezi njenog iskaza u kojem je navela da joj ove prigode nije tukao
    koze, iako je čuo da ona viče na I. da joj ne tuče koze, da je izjavio da je čuo da je
    vikala da joj ne tuče koze, te da on o tome ne zna jer da to nije vidio već da je samo
    čuo da viče da joj ne tuče koze. Da ne može potvrditi da je bilo ikakva kontakta
    između njih, a sljedećeg dana da mu je poslala neke slike s modricama na podlaktici,
    te da se ne može sjetiti da li se radi o obje podlaktice, da ne zna o kojoj se podlaktici
    radi, a tu večer odnosno nakon ovog događaja da mu nije poslala nikakve slike, već
    tek sljedećeg dana. Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika 2. I. Š. ,
    svjedok iskazuje da ostaje pri onom što je naveo te iskazuje da je istina da okrivljenik
    nije podizao glas, odnosno tu mušku osobu da je čuo da joj normalnim tonom govori
    ono što je prethodno naveo, da je ona na kraju vikala a on da se uopće nije čuo, da
    je vikala da joj neće tući koze, te je to vikala više puta, a u svakom slučaju on joj je
    samo smireno govorio naprijed navedene riječi, a što je moguće da je to nju još više
    razljutilo.

    7. Svjedokinja policijska službenica B. V. iskazuje da je te prigode po
    dojavi, jer da su okrivljenici zvali policiju da misli da je prva zvala A. B., a
    potom I. Š., tako da je prije otišla kod A. i s njom obavila razgovor te da
    je tada izjavila da ju je I. gurnuo i da joj je prijetio. Na upit suda iskazuje da se ista
    nije potužila da bi zadobila bilo kakve ozljede, a nakon čega je otišla obaviti razgovor
    s I. Š., a nakon što ga je upoznala s njenom izjavom da je rekao da to
    nije istina, već da joj je samo rekao da se odatle makne s kozama. Dakle , da nije bila
    nazočna događaju već da je po dojavi upućena od strane PP Sinj gdje je obavila
    razgovor. Na upit suca da li je uočila bilo kakve ozljede na A. B. iskazuje da
    nije uočila bilo kakve ozljede a niti je ista upozoravala da bi zadobila bilo kakve
    ozljede. Na upit suda, a u vezi da je u optužnom prijedlogu navedeno da je A.
    B. zadobila lakše tjelesne ozljede u vidu površinske ozljede podlaktice, iskazuje
    da joj nije ništa poznato, da tada nije primijetila nikakve ozljede , a niti se A. tada
    žalila da bi zadobila kakve ozljede te da je sačinila službenu zabilješku, s njom se
    nalazila kolegica A. Č., a u postaji se piše optužni prijedlog. Da je sigurno da
    počiniteljima prekršaja istog dana nije uručila obavijest o počinjenom prekršaju.
    Nakon što je upoznata s obranom okrivljenice 1. A. B. a u vezi ozljeda da joj
    je pokazala na ruci otiske prstiju, iskazuje da to nije istina te ostaje pri onom što je



    8 Pp-7145/2023-15

    navela. Nakon što je upoznata s obranom okrivljenika 2. I. Š., iskazuje da
    ostaje pri onom što je navela te da nema ništa reći, jedino može reći da joj je negirao
    počinjenje bilo kakvog prekršaja, te iskazuje da ih nije zatekla u narušavanju javnog
    reda i mira. Da se ne može sjetiti da li se u blizini nalaze kuće, misli da ih nema, te da
    se radi o jednom putu koji vodi do kuće I. Š.. Na upit okrivljenice 1. A.
    B., svjedokinja iskazuje da se ista tužila da ju je gurnuo u rame, te iskazuje da
    nije vidjela nikakve ozljede niti joj se žalila u vezi bilo kakvih ozljeda. Na upit
    branitelja okrivljenika 2., da li je okrivljenica A. B. kada je s njom obavljala
    razgovor bila u strahu i šoku, iskazuje da joj nije izgledalo da je bila u strahu i šoku,
    izgledala joj je uvijek isto, te da zna da je više puta zvala policiju, često, ne radi
    okrivljenika I. Š. već iz drugih razloga i radi drugih osoba, ali da sada ne
    može reći o kojim se osobama radi i radi čega je zvala policiju.

    8.Iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave proizlazi da okrivljenici 1. A. B. i 2. I. Š. nisu osuđivani.

    9.Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da
    prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti
    javni red i mir, te je propisana novčana kazna u iznosu od 300,00 do 700,00 eura ili
    kazna zatvora do 30 dana.

    10.Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka te cijeneći sve dokaze kako
    pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno je da je
    okrivljenica 1. A. B. postupila protivno odredbi članka 13. Zakona o
    prekršajima protiv javnog reda i mira te da je počinila prekršaj opisan u točki I izreke
    presude, dok je okrivljenika 2. I. Š. trebalo za prekršajno djelo iz točke III
    izreke presude osloboditi od optužbe.

    11. Nije sporno da su se okrivljenici kritične prigode nalazili na navedenom mjestu.

    12. Sporno je da li se događaj zbio na javnom mjestu, te da da li su okrivljenici
    narušavali javni red i mir.

    13. Obrana okrivljenice 1. A. B. u kojoj poriče počinjenje prekršaja, nije osnovana.

    14.Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano
    da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način
    remeti javni red i mir.

    15. Budući da se navedeni događaj zbio u mjestu J., u ulici J., te da
    okrivljenica 1. A. B. u svom iskazu navodi da se navedeno događalo na
    čestici 3696 P.- J. koji se nalazi u vlasništvu Hrvatskih voda te da se tu
    nalazi put za koji I. Š. smatra da je njegov, te smatra da je on veći dio te
    čestice uzurpirao i zabranio prolaz ostalim mještanima, te da okrivljenik 2. I.
    Š. u svom iskazu navodi da se radi o česti 2704/7, te da je on jedan od
    vlasnika te čestice i jedini stalni korisnik, ta da i ostali imaju pravo na put, ukazuje na
    to da se radi o neograničenom javnom mjestu, sve nezavisno od toga da li je to neka
    osoba vidjela ili čula pa time bila uznemirena, budući je ponašanje okrivljenika moglo
    biti vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, te nije potrebno utvrđivati da li



    9 Pp-7145/2023-15

    je to netko vidio ili čuo, već je bitno da se ponašanje okrivljenika moglo vidjeti ili čuti
    na navedenom neograničenom javnom mjestu.

    16. Obrana okrivljenice 1. A. B. u kojoj navodi da nije vikala na okrivljenika 2. I. Š., nije osnovana.

    17. Naime, imajući u vidu iskaz svjedoka M. M., na kojeg se okrivljenica u
    svom iskazu poziva, koji da je sve čuo, jer da je njen mobitel bio na razglasu, a koji u
    svom iskazu navodi da je s njom razgovarao da je bila u šetnji s kozama te da ne
    zna gdje je bila odnosno ne zna gdje je ta J., te da je tada čuo da joj jedna
    muška osoba govori, a po njenoj priči da je to bio I. Š., da ne može tuda
    prolaziti, rekao je: "Nemoj ovuda prolaziti te pristupiti nogom, da nisi nogu stavila
    ovdje" da je to dobro čuo što ta osoba govori, međutim dalje ga nije čuo odnosno
    skoro ga ništa nije čuo, te da je tada čuo nju kako viče i govori: "Nećeš mi tući koze,
    nećeš mi tući koze", zvučala je histerično nakon čega dalje ništa nije čuo, te da je
    čuo da viče da se sve to snima, da je ona na kraju vikala, a on da se uopće nije čuo,
    da je vikala da joj neće tući koze, te je to vikala više puta, a u svakom slučaju on joj je
    samo smireno govorio naprijed navedene riječi, a što je moguće da je to nju još više
    razljutilo, a na koji okrivljenica nije imala nikakvih primjedbi, za zaključiti je da je
    okrivljenica kritične prigode vikala na okrivljenika 2. I. Š. riječima
    navedenim u izreci presude, a kako se sve to događalo na javnom mjestu
    nedvojbeno je da je narušavala javni red i mir te da je počinila prekršaj opisan u izreci
    presude, pa ju je valjalo proglasiti krivom i kazniti, te je slijedom navedenog njen
    iskaz neosnovan te je usmjeren jedino prema izbjegavanju prekršajne odgovornosti
    te kako su se u djelu okrivljenice stekla sva bitna obilježja prekršaja opisanog u
    izreci presude, valjalo ju je proglasiti krivom i kazniti.

    18.Pri odlučivanju o vrsti kazne za prekršajno djelo iz izreke presude, okrivljenici 1.
    A. B. su uzete u obzir sve za to olakotne i otegotne okolnosti, kao što su
    stupanj krivnje, njeno ponašanje nakon počinjenog prekršaja, težina počinjenog
    prekršaja, imovno stanje, što do sada nije osuđivana, što proizlazi iz prekršajne
    evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave , te je okrivljenici izrečena novčana kazna
    i to u Zakonom propisanom posebnom minimumu za ovu vrstu prekršaja, a sve
    vjerujući da će se i tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

    19. Okrivljenika 2. I. Š., trebalo je osloboditi od optužbe.

    20. Okrivljeniku se stavlja na teret da je u mjestu J., općina S., u ulici
    J., narušavao javni red i mir zbog neriješenih imovinsko pravnih sporova sa
    A. B., na način da se svađao sa A. B. te ju riječima: "Gubi se, ajde
    s moga", uhvativši je za lijevu ruku i stiskajući u predjelu podlaktice, da bi nakon
    navedenog A. zatražila liječničku pomoć na Zavodu za hitnu medicinu S-DŽ, gdje
    je utvrđeno da je ista zadobila lakše tjelesne ozljede u vidu površinske ozljede
    podlaktice,

    21. Obrana okrivljenika u kojoj poriče počinjenje prekršaja navodeći da kritične
    prigode nije vikao i vrijeđao A. B. te da je nije uhvatio za lijevu ruku i stiskao u
    predjelu podlaktice, je osnovana, premda okrivljenica 1. A. B. iskazuje
    suprotno svaljujući krivnju na okrivljenika 2. I. Š..



    10 Pp-7145/2023-15

    22. Naime, temeljem iskaza svjedoka M. M., čiji je iskaz u potpunosti
    prihvaćen kao objektivan te koji u detalje opisuje ono što je čuo putem razglasa, koji
    je kritične prigode dok je razgovarao sa prijateljicom A. B., čiji je mobitel bio
    na razglasu tako da je čuo što se događa, a koji u svom iskazu navodi te da je tada
    čuo da joj jedna muška osoba govori, a to da je bio I. Š., da ne može tuda
    prolaziti, rekao je: "Nemoj ovuda prolaziti te pristupiti nogom, da nisi nogu stavila
    ovdje" da je to dobro čuo što ta osoba govori, međutim dalje ga nije čuo odnosno
    skoro ga ništa nije čuo, te da je tada čuo nju kako viče i govori: "Nećeš mi tući koze,
    nećeš mi tući koze", zvučala je histerično nakon čega dalje ništa nije čuo, te da je
    čuo da viče da se sve to snima, pri čemu ostaje i nakon što je upoznat s obranom
    okrivljenice 1. A. B., a u vezi njenog iskaza da je čuo hrvanje , guranje od
    strane I. Š. da to nije čuo te da to ne može potvrditi, a u vezi njenog iskaza
    u kojem je navela da joj ove prigode nije tukao koze, iako je čuo da ona viče na Ivicu
    da joj ne tuče koze, da je izjavio da je čuo da je vikala da joj ne tuče koze, te da on o
    tome ne zna jer da to nije vidio već da je samo čuo da viče da joj ne tuče koze te da
    ne može potvrditi da je bilo ikakva kontakta između njih, a sljedećeg dana da mu je
    poslala neke slike s modricama na podlaktici, te da se ne može sjetiti da li se radi o
    obje podlaktice, da ne zna o kojoj se podlaktici radi, a tu večer odnosno nakon ovog
    događaja da mu nije poslala nikakve slike, već tek sljedećeg dana, a nakon što je
    upoznat s obranom okrivljenika 2. I. Š. , svjedok iskazuje da ostaje pri
    onom što je naveo te iskazuje da je istina da okrivljenik nije podizao glas, odnosno tu
    mušku osobu da je čuo da joj normalnim tonom govori ono što je prethodno naveo,
    da je ona na kraju vikala a on da se uopće nije čuo, da je vikala da joj neće tući koze,
    te je to vikala više puta, a u svakom slučaju on joj je samo smireno govorio naprijed
    navedene riječi, a što je moguće da je to nju još više razljutilo, na koji iskaz
    okrivljenica 1. A. B. nije imala nikakvih primjedbi, za zaključiti je da okrivljenik

    2. kritične prigode nije vikao i vrijeđao okrivljenicu 1. A. B., već joj je
    okrivljenik bez podizanja tona rekao naprijed navedeno, dakle, za zaključiti je da
    okrivljenik kritične prigode nije vikao i vrijeđao A.B., a niti joj je tukao koze,
    iako je svjedok M. M. čuo da okrivljenica 1. A. B. viče da joj ne tuče
    koze, međutim, sama okrivljenica 1. A. B. je iskazala da joj nije tukao koze, te
    nije poznato iz kojeg razloga je okrivljenica vikala da joj ne tuče koze, iako to nije
    radio, te ta njena vika u kojoj je vikala da joj ne tuče koze, iako to nije radio, ukazuje
    na to da je okrivljenica iz nekog drugog razloga, čak izmislila, koji je sudu nepoznat
    vikala da joj ne tuče koze, iako to nije radio, već je iako je ona vikala i galamila
    nastojala M. M. koji je slušao, predočiti da je ona žrtva te da ju je okrivljenik
    vrijeđao i tukao joj koze, iako sama iskazuje da joj okrivljenik nije tukao koze, te je
    slijedom navedenog za zaključiti da je obrana okrivljenika I. Š., u kojoj
    poriče počinjenje prekršaja, prihvaćena kao osnovana.

    22.1. Što se tiče iskaza okrivljenice 1. A. B. u kojem navodi da ju je okrivljenik
    uhvatio za lijevu ruku i stiskao u predjelu podlaktice, nema dokaza da je okrivljenik
    isto uradio.

    22.2. Naime, obzirom na to da je okrivljenica 1. A. B. kritične prigode vikala
    na okrivljenika 2. I. Š. da joj ne tuče koze, što je čuo svjedok M. M.,
    iako ih okrivljenik te prigode nije tukao, dakle, da okrivljenica izmišlja da joj je te
    prigode okrivljenik tukao koze, iako i sama priznaje da to nije učinio, te da M.
    M., iako okrivljenica 1. A. B. iskazuje da je čuo hrvanje , guranje od
    strane I. Š., te da svjedok iskazuje da to nije čuo te da to ne može potvrditi,





    11 Pp-7145/2023-15

    a što se tiče njenih ozljeda, svjedok iskazuje da mu je tek sljedeći dan poslala
    fotografije, te da je okrivljenica išla liječniku kako navodi nakon par dana, postavlja se
    pitanje iz kojeg razloga, ukoliko ju je okrivljenik uhvatio za ruku i stisnuo, nije išla
    liječniku odmah, već je to učinila daleko nakon događaja, a uz to iskazuje da je
    policijska službenica vidjela tragove, što policijska službenica B. V. izričito
    odbacuje, navodeći da joj okrivljenica nije pokazivala nikakve otiske prstiju na ruci, te
    da se nije žalila u vezi bilo kakvih ozljeda, te da nikakve ozljede nije vidjela, da bi
    okrivljenica A. B. nakon ovakvog iskaza policijske službenice B. V.
    iskazala da je policijskoj službenici samo pokazala kako ju je okrivljenik napao, a u
    vezi otisaka, da su se oni tek vidjeli sljedeće jutro te da kako se to tako dogodilo da
    se otiske prstiju nije mogli vidjeti, te je za zaključiti da okrivljenica, nije poznato iz
    kojeg razloga, navodi da je pokazala otiske prstiju policijskog službenici, iako, nakon
    iskaza policijske službenice iskazuje da se otisci nisu niti mogli vidjeti. Točno je da je
    u optužnom prijedlogu navedeno da je okrivljenica A. B. zadobila lakše
    tjelesne ozljede, točno je da u priloženom specijalističkom nalazu, koji je dostavljen
    od strane tužitelja uz optužni prijedlog, navedeno da je okrivljenica zadobila
    površinske ozljede podlaktice, međutim, treba imati u vidu da se radi o
    specijalističkom nalazu od 19. lipnja 2023. od 21.04 sata, koji je nastao dan nakon
    ovog događaja, kao i ostali specijalistički nalazi koje okrivljenica priložila u spis, a koji
    se nastali daleko nakon ovog događaja, te s obzirom na to kada se okrivljenica javila
    liječniku, dakle, dan nakon ovog događaja, te da se neposredno nakon događaja na
    okrivljenici nisu opažene tjelesne ozljede, otisci prstiju po rukama, što i sama
    priznaje, iako je prethodno iskazala drugačije, navedena liječnička dokumentacija ne
    ukazuje na to da je moguće nesumnjivo utvrditi da je ista kritične prigode od strane
    okrivljenika I.Š. zadobila tjelesne ozljede, budući je obzirom na naprijed
    navedeno, ista mogla nakon ovog događaja zadobiti tjelesne ozljede na koje se
    poziva, a u prilog navedenom stoji prethodno navedeni iskaz policijske službenice
    B. V. te je obrana okrivljenika 2. I. Š prihvaćena kao osnovana,
    dok iskaz okrivljenice 1. A. B. iz prethodno navedenih razloga nije prihvaćen.

    22.3. Slijedom navedenog, a imajući u vidu odredbu članka 3. stavka 2. Zakona o
    kaznenom postupku kojom je propisano da dvojbu o postojanju činjenica koje tvore
    obilježja kaznenog dijela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rješava
    presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika, a koji se supsidijarno primjenjuje u
    prekršajnom postupku, te kako se odluka o krivnji može temeljiti samo na činjenici
    koja je nedvojbeno dokazana, što u ovom slučaju nije, odnosno nema dokaza da je
    okrivljenik kritične prigode vrijeđao okrivljenicu 1. A. B. te nema dokaza da ju
    je uhvatio za lijevu ruku i stiskao u predjelu podlaktice te da joj je on nanio lakše
    tjelesne ozljede, dakle, nema dokaza da je okrivljenik narušavao javni red i mir te je
    slijedom iznesenog, temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona,
    okrivljenika trebalo osloboditi od optužbe.

    23.Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 138. stavak

    1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona uzimajući u obzir trajanje i
    složenost postupka te imovne prilike okrivljenika.

    24. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.





    12 Pp-7145/2023-15

    U Sinju 13. lipnja 2024.

    Zapisničarka: Sutkinja:

    Branka Grčić v. r. Vinka Kulić v. r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom
    sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u
    dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

    DN-a: 1. okrivljenicima i braniteljima okrivljenika

    2. tužitelju 3. ovdje

    Za točnost otpravka- ovlaštena službenica

    Branka Grčić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.