Baza je ažurirana 03.02.2026. zaključno sa NN 127/25 EU 2024/2679
1 Poslovni broj Kž-251/2024-4
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Osijeku Osijek, Europska avenija 7 |
||
|
|
||
Poslovni broj Kž-251/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, suca Miroslava Jukića, predsjednika vijeća, te suca Damira Krahuleca i suca Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Blaženke Livaja, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. D. B., OIB: …, zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu br. K-330/2021-4 od 12. ožujka 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 23. svibnja 2024. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu br. K-330/2021-4 od 12. ožujka 2024. godine, temeljem čl. 452. toč. 5. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 118/18, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08), protiv opt. D. B. odbijena je optužba da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – krađe iz čl. 228. st. 1. u vezi čl. 34. KZ/11.
1.1. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 470. st. 2. i 3. ZKP/08) i zbog povrede Kaznenog zakona (čl. 469. st. 3. ZKP/08), s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku svojim podneskom br. KŽ-DO-222/2024 od 2. svibnja 2024. godine, vratilo je spis sudu nakon razgledavanja, na daljnji postupak.
4. Žalba državnog odvjetnika je neosnovana.
5. Žalitelj (državni odvjetnik) pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer da je prvostupanjski sud iz tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak kako se u predmetnom slučaju radi o presuđenoj stvari (ne bis in idem). Iz sadržaja žalbe je razvidno da državni odvjetnik u žalbi prigovara pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja, daje svoju ocjenu svih izvedenih dokaza, predlažući u suštini drugačiju ocjenu izvedenih dokaza od one ocjene koju je prvostupanjski sud dao u obrazloženju presude.
5.1. Međutim, nije osnovana žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja obzirom da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve relevantne činjenice glede kaznenog djela i odgovornosti optuženika. O tome je prvostupanjski sud u obrazloženju presude naveo jasne i iscrpne razloge i na koje se upućuje radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Drugostupanjski sud slijedom žalbenih navoda ne nalazi da je u smislu čl. 470. st. 2. i 3. ZKP/08, činjenično stanje dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica. Žalbeni navodi državnog odvjetnika, kojima u suštini predlaže drugačiju ocjenu izvedenih dokaza, ne dovode u sumnju potpunost i pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda.
6. Imajući u vidu prethodno navedeno prvostupanjski sud nije donio odluku uz povredu Kaznenog zakona iz članka 469. točka 3. ZKP/08, odnosno sud nije povrijedio Kazneni zakon u pitanju je li stvar već pravomoćno presuđena obzirom da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Naime, pravomoćna presuda o produljenom kaznenom djelu iz čl. 228. st. 1. KZ/11, iz predmeta istog suda br. K-1536/2018 od 25. listopada 2018. godine obuhvaća sva djela iz serije bez obzira na to jesu li obuhvaćena u pravomoćnoj presudi ili nisu, je li sud u trenutku suđenja za njih znao ili nije znao, pa ako bude naknadno otkriveno još djela iz iste serije, za njih se ne može posebno suditi.
7. Slijedom navedenog, žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a ne postoje povrede zakona iz čl. 476. st. 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, tako da je žalbu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 482. ZKP/08).
Osijek, 23. svibnja 2024.
|
|
|
Predsjednik vijeća Miroslav Jukić |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.