1

Poslovni broj:  Gž-239/2022-3

 

                                                                                                  Poslovni broj:  Gž-239/2022-3

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Berislava Devčića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. L., P., OIB: … zastupane po O. društvu V., B. i partneri d.o.o., iz Z. protiv tuženika I. D., iz B. 93, OIB: …, zastupanog po punomoćnici J. Č., odvjetnici iz Z., radi isplate, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2297/2021 od 4. veljače 2022. u sjednici vijeća održanoj 23. svibnja 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana , te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2297/2021 od 4. veljače 2022. u cijelosti

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„1.Nalaže se tuženiku: I. D.,  B., OIB: … da tužiteljici: M. L., P., OIB: … isplati iznos od 145.700,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama računajući od dana podnošenja tužbe po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), sve u roku od 8 dana.

 

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak postupka s pripadajućim zateznim kamatama po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), sve u roku od 8 dana.“

 

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 20.127,00 kuna, u roku od 15 dana.

 

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima postupka, te predlaže da se da se ista preinači i usvoji zahtjev tužiteljice, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. U navodima žalbe ukazuje na bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, jer da je prilikom donošenja presude prvostupanjski sud nepravilno  primijenio odredbe ZPP-a, što je bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, da je zbog toga pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo, da je tužiteljici povrijedio pravo na pravično suđenje, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH koji između ostalog, obvezuje sudove da za svoje odluke daju dostatne i relevantne razloge, da je prvostupanjski sud zanemario personalne i materijalne dokaze, te zaključio kako tužiteljica nije dokazala da je ulagala u nekretninu tuženika. U navodima žalbe tužiteljica  citira dijelove iskaza svjedoka i stranaka iz kojih po njenom sudu proizlazi suprotno od zaključka prvostupanjskog suda.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud učinio neku od bitnih povreda postupka iz članka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14,70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP.

 

5.1. Navodima žalbe tužiteljica ne ukazuje koje je to određene odredbe ZPP-a prvostupanjski sud povrijedio, a koje povrede su bile od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, tako da ovaj sud ne nalazi osnovanim ni žalbeni razlog bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a.

 

6. Suprotno navodima žalbe na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio činjenično stanje koje navodima žalbe nije dovedeno u sumnju.

 

6.1. U dokazanom postupku prvostupanjski sud je izvršio uvid Ugovor o nenemjenskom kreditu na iznos od 70.000,00 kuna zaključen između H. poštanske banke i tužiteljice od 29. rujna 2015. (list 3-4 spisa), Ugovor o izvođenju građevinskih radova zaključen između tuženika i trgovačkog društva H. d.o.o. od dana 27. kolovoza 2015. (list 5 i 46 spisa), opomenu pred tužbu od 19. kolovoza 2020. naslovljena na I. D. (list 6 spisa), Ugovor o nenemjenskom kreditu na iznos od 150.000,00 kuna zaključen između banke i tuženika od 12. svibnja 2014. (list 18-19 spisa), poziv na mirno rješenje spora naslovljen na I. D. od dana 10. kolovoza 2017. (list 20 spisa), poziv na isplatu iznosa od 30.000,00 eur naslovljen na I. D. od dana 20. travnja 2018. (list 21 spisa), neslužbeni izvadak iz obrtnog registra na ime obrta Z. ribica, vl. L. M. s početkom obavljanja djelatnosti 15. lipanj 2014. (list 23 spisa), dopis PU Zadarske od 12. siječnja 2021. gdje navode da 27. kolovoza 2015. nisu nikada uredovali na adresi tuženika, (list 27 spisa), saslušani su svjedoci E. H., P. D., P. D., M. L. te tužiteljica i tuženik kao parnične stranke stranke.

 

7. Naime tužiteljica je zahtjev za isplatu iznosa od 145.000,00 kuna u bitnome  zasnivala na tvrdni da je za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sa tuženikom u tom iznosu izvršila plaćanje građevinskih radova na adaptaciji kuće tuženika, sredstvima koje je imala od svoje ušteđevine i podignutog kredita  kod Hrvatske poštanske banke u iznosu od 70.000,00 kuna, kojem zahtjevu se tuženik u cijelosti protivio tvrdeći da je sve troškove na adaptaciji kuće platio vlastitim sredstvima te da   tužiteljica nije ništa platila.

 

8. Nije sporno, jer to proizlazi iz Ugovora o izvođenju građevinskih radova zaključenog između tuženika (ispod čijeg imena je dodano + M. L.) i trgovačkog društva H. d.o.o. od  27.08.2015., zatim  iskaza tužiteljice i tuženika, te iskaza svjedoka E. H. , P. i P. D., kao i svjedoka M. L., da su tijekom 2015. godine izvođeni građevinski radovi na adaptaciji kuće tuženika, da je predmetna kuća suvlasništvo  tuženika u 1/3 dijela i njegovih kćeri P. i P. D. svake u po 1/3 dijela , te da su se one protivile adaptaciji.

 

9. Suprotno navodima žalbe, osnovano je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, jer je nakon ocjene isprava u koje je izvršio uvid i analize svih personalnih dokaza pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, zaključio kako tužiteljica nije dokazala da bi svoja novčana sredstva uložila u adaptaciju kuće. U tom smislu prvostupanjski sud je  obrazložio zašto ne prihvaća tvrdnju tužiteljice da je iznos kredita od 70.000,00 kuna  podignutog 29. 9. 2015. kod banke uložila u adaptaciju kuće tuženika, jer je to u suprotnosti sa sadržajem Ugovora o izvođenju građevinskih radova od 27.8.2015. iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je iznos od 60.000,00 kuna plaćen već prilikom potpisa tog ugovora, dakle prije nego je tužiteljica podigla navedeni kredit. Isto tako prvostupanjski sud je cijenio i činjenicu da tužiteljica nije priložila niti jedan materijalni dokaz o izvršenim plaćanjima, niti o tome da je raspolagala bilo kakvom  ušteđevinom, a što se tiče personalnih dokaza prvostupanjski sud je iskaz svjedoka E. H. ocijenio konfuznim nevjerodostojnim i u suprotnosti sa sadržajem Ugovora o izvođenju građevinskih radova, dok je iskaz sina tužiteljice M. L. ocijenio pristranim. Stoga je osnovano prvostupanjski sud smatrao kako tužiteljica nije dokazala da bi doista dala navedena novčana sredstva tuženiku za adaptaciju kuće, odnosno  da bi ona vršila plaćanje radova za  adaptaciju kuće.   

 

10. Što se tiče žalbenih navoda da je tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici sa tuženikom i da joj neovisno o tome čijim su sredstvima plaćeni radovi na adaptaciji  nektetnine, pripada barem jedna polovina vrijednosti istih, ovaj sud je stava da kada se radi o obveznopravnom zahtjevu temeljem ulaganjima u nekretninu koja je u 1/3 dijela vlasništvo tuženika, a u 2/3 dijela vlasništvo trećih osoba, tada je tužiteljica svoj obveznopravni zahtjev bila obvezna postaviti prema svim vlasnicima nekretnine, a što nije učinila.

 

11. Stoga je radi svega iznesenog žalbu tužiteljice kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.

 

 

U Požegi, 23. svibnja 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća

 

                                                                                                                              Berislav Devčić