Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj -2825/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj -2825/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari 1. tužiteljice S. M., OIB, iz D. S., i 2. tužiteljice T. K., OIB, iz R. S., Z., obje zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u D. S., protiv tuženika Ž. J., OIB, iz D. S., kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik u D. S., radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti, odlučujući o žalbi 1.-4. tuženice protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj P-30/2022-18 od 25. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 22. svibnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj P-30/2022-18 od 25. svibnja 2023. u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke.

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbacuje se žalba tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, poslovni broj P-30/2022-18 od 25. svibnja 2023. pod točkama II. i IV. izreke, kao nedopuštena.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja pod točkom I. izreke je utvrđeno postojanje

prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice preko kat.čest.br. 2452 put u mjestu u površini od 195 m2, upisana u z.k.ul.br. 577 k.o. 308048 D. S. II i to po cijeloj dužini sjeverne međe te čestice u širini od cca 3 m, a u korist kat.čest.br. 2451 kuća broj 28 i dvorište u D. S., upisana u z.k.ul.br. 1594 k.o. 308048 D. S. II.             

Pod točkom II. izreke je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužiteljicama izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava navedene služnosti u zemljišnim knjigama, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda."

U točki III. je naloženo tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužiteljicama troškove parničnog postupka u iznosu od 650,05 eura/ 4.897,80 kuna.

U točki IV. izreke je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljica za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 530,87 eura/ 3.999,84 kuna.

             

Protiv navedene presude u cijelosti žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19.- dalje: ZPP) te predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev ili istu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

 

2. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

3. Žalba je djelomično neosnovana, a djelomično nedopuštena.

 

4. Kako je pod točkama II. i IV izreke prvostupanjske presude djelomično odbijen tužbeni zahtjev te zahtjev za naknadu troškova postupka, u tom dijelu je tuženik uspio u sporu pa sukladno odredbi čl. 358. st. 3. ZPP-a nema pravni interes podnositi žalbu protiv točaka II. i IV. izreke, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 367. st. 1. ZPP-a valjalo riješiti kao u izreci rješenja

 

5. U tijeku prvostupanjskog postupka i pri donošenju presude, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, dok žalitelj ne ističe da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a niti iznosi razloge koji bi upućivali na postojanje te povrede.

 

6. Polazeći od utvrđenja:

- da do nekretnine u suvlasništvu tužiteljica nema drugog puta, odnosno u najmanju ruku odgovarajuće putne veze do ulice kao javnog puta,

- da je svjedokinja M. Š. izjavila da od kada ona tu živi, odnosno od 1971., da se predmetni put koristio da bi se došlo do nekretnine koja je danas u suvlasništvu tužiteljica; da je do problema između stranaka došlo kada su tužiteljice odlučile prodati svoju kuću, odnosno tuženik je negdje na jesen 2021. vikao i pozvao policiju kada su potencijalni kupci i djelatnici agencije za promet nekretninama došli razgledavati kuću u suvlasništvu tužiteljica,

- da je svjedok S. J., sin tuženika, izričito izjavio da tužiteljice imaju samo taj put do svoje kuće i da im to nitko ne spori,

- da se predmetni put koristio i radi provoza, budući da je 1. tužiteljica S. M. u svom iskazu izjavila da je tim putem njen pokojni otac B. T. prolazio i automobilom, a isto je potvrdila i svjedokinja M. Š., dok tuženik nije osporavao da su se tužiteljice i njihovi pravni prednici nesmetano koristili predmetnim putem.

 

7. Prema odredbi čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP) služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

 

8. Odredbom čl. 229. st. 1. ZVDSP-a je propisano da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (stavak 2. istog članka), a što u ovoj pravnoj stvari nedvojbeno nije slučaj.

 

9. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su tužiteljice i njihovi pravni prednici (otac i majka) nedvojbeno od 1971. do jeseni 2021. - prolazili i provozili (automobilom) preko predmetne k.č.br. 2452, k.o. D. S. II, što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka.

 

10. Na žalbene navode da se u konkretnom slučaju moglo eventualno raditi o nepravilnoj služnosti iz odredbe čl. 189. st. 1. ZVDSP-a, treba odgovoriti da se takva služnost osniva isključivo na temelju pravnog posla (čl. 218. st. 2. ZVDSP-a), a tuženik nije ni tvrdio niti dokazivao da je pravnim poslom osnovana nepravilna služnost u korist pravnih prednika 1. i 2. tužiteljice (njihovih pok. roditelja D. T. i B. T. za koje je tuženik u svom iskazu na ročištu 8. srpnja 2022. naveo da im nije osporavao pravo prolaza, list 23-24 spisa).

 

11. Dakle, kada se pravo služnosti stječe dosjelošću, potrebno je faktično vršenje stvarne služnosti kroz vrijeme od 20 godina, pod uvjetom da se vlasnik poslužnog dobra nije protivio vršenju takve služnosti, a u konkretnom slučaju su opisane pretpostavke ispunjene, zbog čega je žalba tuženika odbijena kao neosnovana.

 

12. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.

 

13. Slijedom navedenoga i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u izreci presude.

 

U Zagrebu 22. svibnja 2024.

 

Predsjednik vijeća:

           Slavica Garac, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu