- 1 - Revd-463/2024-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. P. iz Z., OIB … , zastupan po Odvjetničkom društvu K., V. & p. Z., protiv tuženika M. B. iz V. G., OIB … zastupan po punomoćniku Z. G., odvjetniku u Z., radi sudske prodaje nekretnine, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1060/2022-2 od 11. srpnja 2023., kojom je ukinuta presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-255/2022-6 od 23. siječnja 2023. i odbačena tužba, na sjednici održanoj 22. svibnja 2024.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. U odnosu na povedu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prijedlog tužitelja za dopuštenjem revizije se odbacuje.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova povodom odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je prijedlogom za dopuštenje revizije predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1060/2022-2 od 11. srpnja 2023., kojom je ukinuta presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-255/2022-6 od 23. siječnja 2023. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1.Da li Sporazum o osiguranju novčane tražbine uknjižbom založnog prava koji je sklopljen pred Sudom 1993. godine za vrijeme važenja Zakona o izvršnom postupku (NN 52/91 i NN 91/92) i koji sporazum
a) NE sadrži tzv.klauzulu exequendi (izričitu izjavu ovršenika da se na temelju samog Ugovora po kojem je zasnovano založno pravo na nekretnine može radi tražbine utvrđene Ugovorom nakon dospjelosti provesti neposredna ovrha)
b) glasi na nepostojeću valutu tražbine
c) glasi na dužnika koji je preminuo
može predstavljati ovršnu ispravu (ovršni naslov) temeljem kojeg se može provesti ovrha na nekretnini sukladno odredbama danas važećeg Ovršnog zakona ?
2. Da li je Sporazum o osiguranju tražbine iz Ugovora o zajmu sukladno odredbama čl.251 c Zakona o izvršnom postupku (NN 52/91 i NN91/92) može predstavljati Ovršnu ispravu u smislu Ovršnog zakona ako je za naplatu osigurane tražbine potrebno provoditi radnje propisane odredbama Zakona o izvršnom postupku koji više nije na pravnoj snazi, a ovrha mora pokrenuti i provesti prema pravilima propisanim odredbama Ovršnog zakonom?
3. Da li se podobnost isprave za provođenje ovrhe na nekretnini procjenjuje prema materijalnom i postupovnom pravu iz kojeg potječe ta ovršna isprava ili prema vremenu kada se vodi parnični postupak radi ishođenja presude kojim se traži trpljenje namirenja iz založene nekretnina?
4. Da li odbacivanje tužbe u žalbenom postupku temeljem odredbe čl.354 st.2 toč. 9 ZPP-a zbog nepostojanja pravnog interesa za vođenje tzv. hipotekarne tužbe(jer prema stavu suda tužitelj raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje može neposredno pokrenuti ovrhu) nakon 13 (trinaest) godina vođenja parničnog postupka i nakon što je prethodno Sud u istom postupku donio tri prvostupanjske i jednu drugostupanjsku odluku predstavlja povredu prava na pravično suđenje i povredu prava na pristup pravnom lijeku u smislu odredbe čl.29 Ustava RH,ako je o postojanju(ili nepostojanju) pravnog interesa Sud dužan odlučiti već na pripremnom ročištu i o tome voditi računa cijeli postupak?“ pozivom na čl. 385.a st. 1. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). U odnosu na razloge propisane čl. 385.a st. 2. ZPP tuženik se poziva na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i to povreda prava na jednakost pred zakonom – čl. 14. st. 2. Ustava, pravično suđenje – čl. 29. Ustava, te prava zajamčena čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija.
2. Odgovorom na prijedlog tuženik osporava navode tužitelja i predlaže da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci uz naknadu troškova povodom odgovora na prijedlog.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a ZPP i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08., 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je zaključio da postavljana pravna pitanja nisu važna u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP jer u pogledu pravnih shvaćanja koja se postavljenim pravnim pitanjima dovode u pitanje postoji stabilna praksa revizijskog suda (odluke Rev x 1116/17-2 od 5. prosinca 2017., Rev 1952/2016-2 od 27. kolovoza 2019., Rev 2578/11-2 od 5. rujna 2012. i dr.) a pobijana odluka je u skladu sa pravnim shvaćanjem u citiranim odlukama.
4. Upravo stoga niti navodima o povredi temeljnih prava (kako kroz sadržaj zadnjeg postavljenog pravnog pitanja, tako i kroz posebne navode o povredi temeljnih prava) tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu pobijanom odlukom bila povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom i Konvencijom.
5. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom I. izreke, dok je primjenom čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao pod točkom II. izreke.
6. Obzirom da sastav odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije nije radnja potrebna za vođenje ovog spora temeljem čl. 155. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod točkom III. izreke.
Zagreb, 22. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
