1

Poslovni broj: Gž-401/2024-

Poslovni broj: Gž-401/2024-

                                  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

               R J E Š E N J E

              Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara u ostavinskom postupku iza smrti I. –F. G. pok. N. iz Z., odlučujući o prijedlogu za rasporedom naknadno pronađene imovine, odlučujući o žalbi nasljednice F. D. podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj O-1956/2019-22 od 21. listopada 2019., 22. svibnja 2024.,

      r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba nasljednice F. D. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj O-1956/2019-22 od 21. listopada 2021.

      Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog zakonske nasljednice F. D. da se utvrdi i rasporedi kao naknadno pronađena imovina ostavitelja I.-F. G. i to grobnica na mjesnom groblju u D..

2. Protiv tog rješenja žali se nasljednica F. D. bez navođenja određenog zakonskog žalbenog razloga.

3. U žalbi navodi da je prijedlog za dopunu rješenja o nasljeđivanju podnijela F. D. koja je priložila uz prijedlog potvrdu o vlasništvu, kojom potvrdom Pogrebno društvo D., Z., potvrđuje da je upravo pok. ostavitelj I. –F. G. (koji se u životu koristio prvenstvo imenom F.), vlasnik obiteljske grobnice na mjesnom groblju u D. koja se nalazi u polju … na broju ... Ne osporava da između nasljednika N. G. s jedne strane i svih drugih nasljednika s druge strane nastao je spor oko toga da li predmetna grobnica predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostavitelja ili ne, međutim, smatra da spor oko činjenice o kojoj ovisi sastav ostavine odnosno spor oko toga predstavlja li nešto imovinu ostavitelja ili ne, ne znači da zbog toga ista imovina ne može se rasporediti među nasljednicima, tj. ne znači da je prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine trebalo odbiti. Navodi da je javnom ispravom-potvrdom Pogrebnog društva D. od 31. kolovoza 2019. utvrđeno da predmetna grobnica predstavlja imovinu ostavitelja pa je sud sukladno odredbi čl. 224. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj  48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN) trebao istu imovinu rasporediti na zakonske nasljednika, a nasljednika N. G. koji tvrdi suprotno javnoj ispravi, uputiti da u parničnom postupku dokazuje suprotno navedenoj javnoj ispravi.

4. Predlaže pobijano rješenje preinačiti odnosno rasporediti naknadno pronađenu imovinu na nasljednike, a nasljednika N. G. uputiti na parnicu.

5. Žalba nije osnovana.

6. U provedenom postupku je utvrđeno:

- da je rješenjem o nasljeđivanju istog prvostupanjskog suda poslovni broj O-294/99 od 2. studenoga 2005., koje je postalo pravomoćno 29. studenoga 2005., utvrđena ostavinska masa ostavitelja te njegovim nasljednicima temeljem zakona i odreknuća proglašeni nasljednici sinovi N. G. i N. G., te kćer B. Ž., svaki u 1/3 dijela,

- da je nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju iza pok. ostavitelja, 2009. preminula supruga ostavitelja i to Š. G., te da su njezini nasljednici identični kako iza pok. ostavitelja, te da je 2017. godine preminuo sin ostavitelja N. G., a da su njegovi nasljednici supruga Z. G., sinovi F. G. i L. G., te kćerke M. D. i J. Č.,

- da je zakonska nasljednica F. D., 25. rujna 2019. podnijela prijedlog da se kao naknadno pronađena imovina ostavitelja pok. I.–F. G. rasporedi grobnica na mjesnom groblju D., koja se nalazi u polju … na broju …, a povodom kojeg prijedloga je sud zakazao ročište za 18. listopada 2019.,

- da su svi nasljednici osim N. G. i J. Č. koja ročištu nije pristupila, iako je uredno pozvana, naveli kako predmetna grobnica a prema potvrdi pogrebnog društva D. od 31. kolovoza 2019. predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostavitelja,

- da je sin ostavitelja, nasljednik N. G. očitujući se na prijedlog nasljednice usprotivio se istom te naveo kako je upravo on kupio od pogrebnog društva u D. zemljište za gradnju obiteljske grobnice 80-tih godina prošlog stoljeća te da je on, njegov pok. brat N. G. i otac sagradili istu, uredili i nadgrobni spomenik mramornom pločom, a da je korisnik iste u pogrebnom poduzeću D. upisan pok. otac pa slijedom navedenog da se protivi da obiteljska grobnica predstavlja naknadno pronađenu imovina ostavitelja.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje da među nasljednicima postoji spor o tome da li obiteljska grobnica na mjesnom groblju D. predstavlja naknadno pronađenu ostavinsku imovinu ostavitelja pa slijedom toga smatra da se ne može primijeniti odredba čl. 234. ZN-a.

8. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke za donošenje odluke o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini.

9. Naime, odredbom čl. 234. st. 1. ZN-a propisano je ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu nego će ovu imovnu novim rješenjem rasporediti na temelju donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj dio ustupio sunasljedniku.

10. Međutim, o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini može se odlučivati u ostavinskom postupku samo pod pretpostavkom da se radi o imovini koja ulazi u ostavinu. Sudska praksa je zauzela stajalište da u slučaju kada naknadno pronađenu imovinu čine nekretnine, a  nije sporno da je zakonodavac pravni status grobnog mjesta, zajedno sa grobnom opremom i uređajima (nadgrobnim pločama, spomenicima, grobnim ogradama, vazama i sl., to jest "nadzemnim" dijelovima grobova) izjednačio sa nekretninama u smislu odredbe čl. 2. st. 4.  Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst), te odredbe čl. 15. st. 5.  Zakona o grobljima ("Narodne novine" br. 19/98, 50/12, 89/17.), da je u tom slučaju potrebno ponovno zaprimiti nasljedničke izjave od nasljednike te ukoliko ne postoji spor o tome da li ta imovina predstavlja ostavinu, odlučiti o prijedlogu donošenjem odgovarajućeg rješenja. Ukoliko pak između nasljednika postoji spor o tome, tada nema uvjeta za vođenje ostavinskog postupka, jer je ostavinski postupak okončan donošenjem rješenja o nasljeđivanju, a stranka koja želi ostvariti svoje pravo može pokrenuti odgovarajući parnični postupak.

11. Dakle, obzirom da između nasljednika postoji spor da li predmetna obiteljska grobnica predstavlja naknadno pronađenu imovinu ostavitelja, to je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je odbio prijedlog nasljednice F. D. rođ. G. za donošenje rješenja o raspoređivanju naknadno pronađene ostavinske imovine.

12. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i rješenje prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 80/22,114/22 i 155/23 dalje ZPP) u vezi s čl. 175. st. 2. ZN-a.

U Rijeci 22. svibnja 2024.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara v.r.