Poslovni broj: Kž-426/2023-7

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Kž-426/2023-7

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Iztoka Krbeca, kao predsjednika vijeća te Zdravka Garića i Dragana Kos Milevoj, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vlatke Turčinov, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika J. R. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 113. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući povodom žalbi okrivljenika J. R., okrivljenika D. V. te okrivljenika B. J., podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, od 9. svibnja 2023., broj: Kov-254/2022, Kov-129/2023, u sjednici održanoj 17. svibnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Žalbe okrivljenog J. R., okrivljenog D. V. te okrivljenog B. J., odbijaju se kao neosnovane.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim rješenjem optužnog vijeća, na temelju članka 351. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – pravilno i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08), pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog okrivljenika J. R., okrivljenika D. V. te okrivljenika B. J. za izdvajanje iz spisa predmeta zapisnika o očevidu Državnog inspektorata R. od 23. svibnja 2020., potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU istarske, PP Poreč – Parenzo broj …, zapisnika PU istarske, PP Poreč – Parenzo od 16. lipnja 2020., o privremenom oduzimanju predmeta s optičkim medijem video zapisa sustava video nadzora AC I. u F. od 23. svibnja 2020., i zapisnikom o presnimavanju video zapisa (str. 27-34 spisa), fotodokumentacije očevida PU istarske, Sektora krim. policije, Službe za očevide i krim. tehniku broj … od 13. srpnja 2020., s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka S. S. i optičkim medijem o tehničkoj ispravnosti radnog stroja – viličara marke I. tip … (str. 72-101 spisa), kaznene prijave Državnog inspektorata R. od 17. rujna 2020., osim u dijelu izjave i optički medij (str. 106-110 spisa), zapisnika PU istarske, PP Poreč – Parenzo o ispitivanju svjedoka S. V. od 25. kolovoza 2021., i M. R. od 24. kolovoza 2021. (str. 232-235 spisa),  zapisnika PU Brodsko – posavske, PP Nova Gradiška o ispitivanju svjedoka R. D., N. S. i D. K. (str. 252-257 spisa), zapisnika ODO Pazin od 12. siječnja 2022., o ispitivanju svjedoka M. R. (str. 260-261 spisa), zapisnika PU istarske, PP Poreč – Parenzo od 24. lipnja 2022., o ispitivanju svjedoka S. V. (str. 273-274 spisa), upute za korištenje viličara I. tip …(str. 276-294 spisa), zapisnika ODO Pazin od 10. kolovoza 2022., o ispitivanju svjedoka N. B. sa zapisnikom o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata R. od 16. rujna 2020., i fotoelaborata sačinjenog na temelju uvida u video zapisnike snimljenih nadzornih kamera u kampu na dan 23. svibnja 2020. (str. 299-315 spisa), kao nezakonitih dokaza, dok su pod točkom II. izreke rješenja kao nezakoniti dokazi iz spisa predmeta izdvojene službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima, PU Istarska, PP Poreč – Parenzo s građanima M. G. od 23. svibnja 2020., list 12 spisa, S. V. od 23. svibnja 2020., list 13 spisa, J. R. od 23. svibnja 2020., list 14 spisa, B. J. od 23. svibnja 2020., list 15 spisa, M. R. od 23. svibnja 2020., list 16 spisa, N. S. od 23. svibnja 2020., list 17 spisa, D. K. od 23. svibnja 2020. list 18 spisa, R. D. od 23. svibnja 2020., list 19 spisa, M. Č. od 25. svibnja 2020., list 20 spisa, M. J. od 23. svibnja 2020., list 21 spisa, za koje je određeno da će se po pravomoćnosti rješenja izdvojiti u poseban omot i dostaviti Istražnom centru Županijskog suda u Puli – Pola na čuvanje.

 

2.              Protiv tog rješenja žale se okrivljenik J. R., okrivljenik D. V. te okrivljenik B. J..

 

2.1.              Okrivljenik J. R. žali se po braniteljici V. P., odvjetnici iz Z., bez navođenja žalbene osnove, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom „prihvatiti ovu žalbu te izdvojiti sporne dokaze iz spisa kao nezakonite, a podredno vratiti predmet sudu na ponovni postupak i odlučivanje.“

 

2.2.              Okrivljenik D. V. žali se po branitelju I. V., odvjetniku iz P., zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Žalbom predlaže „Županijski sud u Puli- Pola da postupajući razmotri i preispita postojanje svih okolnosti koje su odlučne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, uzimajući u obzir okolnosti koje okrivljeniku idu u korist te da na temelju članka 494. stavka 3. i stavak 4. ZKP/08 preinači Pobijano rješenje, a podredno da prihvatiti žalbu ili povodom žalbe rješenjem ukine Pobijano rješenje i predmet uputi na ponovno odlučivanje.“

 

2.3.              Okrivljenik B. J. žali se po branitelju P. P., odvjetniku iz P., zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže „da se pobijana odluka preinači na način da se kao nezakoniti dokazi izdvoje Zapisnik о očevidu Državnog inspektorata od 23.05.2020. godine, koji se nalazi na listovima 27 do 34 spisa (dokaz pod točkom 3. optužnice), Zapisnik о ispitivanju svjedoka N. B. od 10. kolovoza 2022. godine, koji se nalazi na listovima 299 do 301 spisa (dokaz pod točkom 20. optužnice), Zapisnik о obavljenom inspekcijskom nadzoru kod trgovačkog društva S. od 16.09.2022. godine, koji se nalazi na listovima 302 do 315 spisa (dokaz pod točkom 20. optužnice).“

 

3.              Spis je u skladu s člankom 495. u vezi članka 474. stavka 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola.

 

4.              Žalbe nisu osnovane.

 

5.              Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, okrivljenik J. R. i okrivljenik D. V. ponavljaju okolnosti iz podnesenog prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza tvrdeći da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju propustio iznijeti razloge o odlučnim činjenicama, a oni koje je izložio da su nerazumljivi i proturječni. Međutim, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju iznio jasne, cjelovite i u svemu prihvatljive razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a iz kojih je zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitim dokazima te je prijedloge ovih okrivljenika, ali i okrivljenika B. J. za izdvajanje nezakonitih dokaza s pravom odbio kao neosnovane. Stoga bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., na koje upućuju okrivljenik J. R. i okrivljenik D. V., nije ostvarena.

 

5.1.              Protivno daljnjim žalbenim prigovorima, pobijano rješenje može se ispitati. Izreka pobijanog rješenja je određena i razumljiva te su precizno navedeni konkretni dokazi u odnosu na koje je donesena odluka, a iz obrazloženja je vidljivo na kojim je razlozima sud utemeljio takvu svoju odluku.

 

6.              Sud prvog stupnja je potpuno pravilno odbio prijedloge okrivljenika J. R., okrivljenika D. V. te okrivljenika B. J. da se iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi navedeni u izreci prvostupanjskog rješenja jer se u smislu odredbe članka 10. ZKP/08., ne radi o nezakonitim dokazima.

 

7.              Prije svega u odnosu na prigovore žalitelja kako je iz spisa predmeta trebalo izdvojiti zapisnik o očevidu Državnog inspektorata R., od 23. svibnja 2020., te zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata R., od 16. rujna 2020., dakle zapisnike koje je sastavio nadležni Državni inspektorat u obavljanju radnji u okviru svojih zakonskih ovlasti, a sve povodom sada inkriminiranog događaja u kojem je smrtno stradao D. M. dana 23.svibnja 2020., obzirom da zapisnici sadrže izjave koje su sada okrivljenici i svjedoci dali prilikom obavljanja tih radnji, valja istaknuti kako je Državni inspektorat tijelo koje je bilo ovlašteno vršiti inspekcijski nadzor povodom konkretnog događaja, pa su zapisnik о očevidu te zapisnik o inspekcijskom nadzoru u cijelosti valjani dokazi obzirom da su sačinjeni sukladno odredbama zakona koji reguliraju postupak rada državnog isnpektorata (Zakon o državnom inspektoratu - „Narodne novine“ broj 115/18, Zakon o zaštiti na radu – „Narodne novine“ broj: 71/14; 118/14; 94/18; 96/18., i Zakon o općem upravnom postupku) koji su i navedeni u tim zapisnicima.

 

7.1.              Protivno stavu žalitelja, okrivljenika J. R., okrivljenika D. V. te okrivljenika B. J., zapisnici koje sastavi Državni inspektorat u obavljanju radnji u okviru svojih zakonskih ovlasti ne mogu se izjednačiti sa bilješkama redarstvenih vlasti о obavijesnim izjavama građana. Djelatnici državnog inspektorata prilikom provođenja inspekcijskog nadzora obavljaju razgovore s brojnim osobama pod okolnostima koje su bitno različite od onih koje imaju u vidu odredbe ZKP/08, koje reguliraju izvide kaznenih djela, te na temelju prikupljenih saznanja državni inspektor donosi odgovarajuće odluke iz svoje nadležnosti, kao što je to u konkretnom slučaju i učinio državni inspektor N. B. kada je istoga dana po obavljenom očevidu 23. svibnja 2020., donio usmeno rješenje o privremenoj zabrani poslodavcu, trgovačkom društvu S., uporabu viličara marke I.' tip …, te minidampera T., što je i fiksirano u zapisniku o očevidu, odnosno usmeno rješenje kojim je trgovačkom društvu S., zabranio „obavljanje radnih postupaka rukovanja i upravljanje radnom opremom - viličarom na način da se omogućiti da viličarima upravljaju radnici kojima oni nisu povjereni, da viličari koji se ne koriste ne budu zaključani, a da se ključevi za pokretanje viličara ne nalaze kod ovlaštenog radnika, protivno ovom Zakonu i drugim propisima, na vrijeme dok se ne otklone utvrđeni nedostatci.“, potom obavljanje radnih postupaka rukovanja i upravljanje radnom opremom – viličarom u prometnicama s nagibom većim od propisanog uputama za upotrebu, protivno ovom Zakonu i drugim propisima, na vrijeme dok se ne otklone utvrđen, nedostatci“ te potom i naredbu kojom je poslodavcu, trgovačkom društvu S. naredio da udalji radnika B. J. s poslova rukovanja i upravljanja viličarem dok ne dokaže da je isti osposobljen za rad na siguran način za navedene poslove, a koje su odluke fiksirano u zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Zbog toga nema govora o tome da su zapisnici koji sadrže izjave koje su državnom inspektoru dali R. D., N. S., D. K., B. J., D. V. i J. R. (zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 16. rujna 2020.), odnosno koje su dali J. R. i D. V. (zapisnik o očevidu Državnog inspektorata od 23. svibnja 2020.) nezakoniti dokazi jer sadržaj njihovih izjava u inspekcijskom postupku nema značaj obavijesnih izjava građana pred redarstvenim vlastima.

 

7.2.              To ne znači da sadržaj zapisnika о inspekcijskom nadzoru i zapisnik o očevidu Državnog inspektorata imaju značaj iskaza svjedoka ili obrane okrivljenika u kaznenom postupku. Ne radi se о iskazima u kaznenom postupku već о dokumentaciji sačinjenoj od Državnog inspektorata kao ovlaštenog tijela u zakonito provedenom postupku inspekcijskog nadzora i utvrđenjima koja su u tom postupku proizašla, pa se primjerice te izjave u kaznenom postupku ne mogu predočavati svjedocima u smislu članka 426. ZKP/08, ili okrivljenicima u smislu članka 435. ZKP/08., ili se koristiti radi ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedoka ili obrane okrivljenika. Osim u tom dijelu, sama dokumentacija se stoga može u cijelosti koristiti u kaznenom postupku, podvrgnuta je sudskoj ocjeni dokaza, kao svaki drugi dokaz te nema zapreke da se na njima temelje činjenična utvrđenja suda.

 

7.3.              Prema tome, u odnosu na navedene dokaze niti se radi o dokazima nastalima na način opisan u članku 10. ZKP/08, kao što ni izjave sada okrivljenih i svjedoka nemaju isti karakter niti se mogu izjednačiti sa službenim zabilješkama o obavljenim neformalnim razgovorima s građanima od strane policije u smislu odredbe članka 208. stavka 1. ZKP/08.

 

7.4.              Slijedom svega prethodno navedenog valja navesti kako nije u pravu okrivljenik J. R. kada u svojoj žalbi navodi kako je stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izložen u rješenju od 9. travnja 2019., broj: I Kž-169/2019-4, na koje se poziva prvostupanjski sud u konkretnom slučaju irelevantan jer u svom prijedlogu za izdvajanje spornih zapisnika Državnog inspektorata on nije izjednačavao obavijesti koje građani daju redarstvenim vlastima u smislu odredbe iz članka 208. ZKP/08, s izjavama sada okrivljenih navedenih u tim zapisnicima, time da još valja dodati da niti u postupku nadzora državnog inspektorata nitko od sada okrivljenih nije bio dužan davati bilo kakve izjave, pa nema govora o „uvođenju u dokazni materijal ovog kaznenog postupka iskaza okrivljenika koji su prethodno dati u upravnom postupku pod prijetnjom ozbiljnih novčanih i zatvorskih kazni.“, kako to u svojoj žalbi ističe okrivljenik J. R..

 

8.              U vezi prethodno navedenog nisu u pravu okrivljenici niti kada u svojim žalbama ističu kako je i zapisnik o ispitivanju svjedoka N. B. od 10. kolovoza 2022., a koji je u svojstvu državnog inspektora obavljao inspekcijski nadzor trgovačkog društva S., u vezi inkriminiranog događaja i tijekom kojega je ispitivao sada okrivljene J. R., D. V. te B. J. u svojstvu svjedoka, valjalo kao nezakonit dokaz izdvojiti iz spisa obzirom, kako se navodi u žalbama, da je taj svjedok saznanja dobivena tijekom razgovora s J. R., D. V. te B. J. iznio, kako u spornim zapisnicima, tako i u svom svjedočkom iskazu. Naime, prilikom iskazivanja pred državnim odvjetnikom ovaj svjedok nije prepričavao sadržaj razgovora s J. R., D. V. te B. J., nego je opisivao radnje koje je poduzimao prilikom inspekcijskog nadzora te je iznio samo svoj zaključak kako sada okrivljeni J. R., D. V. te B. J. nisu osporavali foto elaborat koji je sačinio i koji im je predočio (što se u slučaju potvrđivanja optužnice na raspravi u kontradiktornom postupku može osporavati), bez navođenja što su oni povodom toga konkretno iskazali. Zapisnik o ispitivanju svjedoka N. B. od 10. kolovoza 2022., bio bi u tom dijelu nezakonit samo u slučaju da je ovaj svjedok iznio sadržaj izjava sada okrivljenih J. R., D. V. te B. J. povodom predočavanja im predmetnog foto elaborata.

 

9.              U pogledu prigovora žalitelja J. R. i D. V. da je kao nezakonit dokaz valjalo izdvojiti kaznenu prijavu Državnog inspektorata R., od 17. rujna 2020., drugostupanjski sud u potpunosti prihvaća ocjenu suda prvog stupnja da kaznena prijava nije dokaz u postupku, neovisno o tome što državni odvjetnik u optužnici predlaže čitanje iste (o čemu će prvostupanjski sud voditi računa kod odluke o potvrđivanju optužnice jer se ona ne može temeljiti na kaznenoj prijavi), te da stoga ne može ni biti nezakonit dokaz, posljedično čemu nema mjesta izdvajanju iste. To stoga kaznena prijava nije izvor saznanja u formalnom dokaznom postupku, nego je ona samo povod državnom odvjetniku i policiji i polazna osnova za poduzimanje izvida prijavljenog kaznenog djela u prethodnom postupku. Sama kaznena prijava Državnog inspektorata R., od 17. rujna 2020., koja nije rezultat kriminalističke obrade konkretnog predmeta i koja je podnijeta na temelju članka 74. Zakona o državnom inspektoratu jeste formalni dokument da je protiv sada okrivljenih J. R., D. V. te B. J. iniciran kazneni progon.

 

10.              Okrivljenik D. V. u žalbi u bitnom ponavlja navode iz prijedloga za izdvajanje iz spisa iskaza ranije ispitanih svjedoka S. V., M. R., R. D., N. S., D. K. te svjedoka N. B., tvrdeći da se radi o nezakonitim dokazima iz članka 10. ZKP/08, jer da su ti svjedoci, na kojim iskazima se, između ostalog, temelji optužnica, ispitani u prethodnom postupku, a da nije imao mogućnost iste ispitati, čime je, po njegovom mišljenju žalitelja, povrijeđeno načelo konfrontacije i kontradiktornosti zajamčeno člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine, Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., - dalje: EKLJP) prema kojoj svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da  ispituje svjedoke optužbe te da mu se osigura mogućnost sudjelovanja u postupku na isti način kao i optužbi. Međutim niti ovaj žalbeni prigovor nije osnovan.

 

10.1.              Naime, prilikom provođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka u prethodnom postupku pred državnim odvjetnikom, odnosno istražiteljem kojem je državni odvjetnik nalogom povjerio provođenje dokazne radnje ispitivanja svjedoka, sukladno odredbi članka 219. stavka 2. ZKP/08., zakonom nije propisana obveza pozivanja na ročište osobe koja je osumnjičena za počinjenje kaznenog djela niti branitelja, pa stoga činjenica da okrivljenici, a onda i okrivljenik D. V. i njegov branitelj nisu nazočili dokaznim radnjama ispitivanja svjedoka, ne dovodi u pitanje zakonitost njihovih iskaza, kako to pogrešno tvrdi žalitelj. Ispitivanjem navedenih svjedoka protivno tvrdnji ovog žalitelja, nije povrijeđeno ni konfrontacijsko načelo kao sastavnica prava na pravično suđenje i jednakost oružja, zajamčeno člankom 6. EKLJP, jer će okrivljenik D. V. (i ostali okrivljenici) imati mogućnost ispitati navedene svjedoke i suokrivljenika u kontradiktornom postupku na raspravi pred sudom pa su, stoga, ti iskazi zakoniti dokazi i nije ih potrebno izdvajati iz spisa, u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08.

 

10.2.              Uz navedeno je žalitelju, okrivljeniku D. V., za ukazati kako u stadiju državnoodvjetničke istrage, pa sve do optuženja, ZKP/08 ne poznaje „ravnopravnost oružja“ između stranaka, jer u stadiju istrage prevladava inkvizitorno načelo, dok na raspravi prevladava akuzutorno načelo. Pravo okrivljenika ispitivati svjedoke optužbe, na što upire okrivljenik D. V., odnosi se na sudski postupak, dakle na onaj stadij kaznenog postupka u kojem dolazi do kontradiktorne rasprave. Kako su dokazi, čiju zakonitost okrivljenik D. V. osporava, pribavljeni tijekom državnoodvjetničke istrage, to još nije došlo do mogućnosti ostvarivanja konfrontacijskog prava ovog okrivljenika (a niti ostalih okrivljenika), zajamčenog člankom 6. stavkom 3. točka d) EKLJP.

 

10.3.              Uostalom, slučajevi kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku propisani su u članku 300. ZKP/08. u kojem nije propisan slučaj kada su svjedoci ispitani bez nazočnosti okrivljenika ili njegovog branitelja.

 

10.4.              Slijedom izloženog, protivno žalbenim tvrdnjama okrivljenika D. V., zapisnici o ispitivanju svjedoka koje je proveo državni odvjetnik, odnosno policijski istražitelj na temelju naloga državnog odvjetnika, tijekom istrage bez pozivanja obrane, nisu nezakoniti dokazi prema odredbama ZKP/08., a niti to ispitivanje krši zajamčena prava obrane (načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja).

 

11.              U odnosu na prijedlog za izdvajanje mišljenja vještačenja tehničke ispravnosti radnog stroja - viličara marke 'I. tip D …, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da nalaz i mišljenje vještaka S. S. o provedenom vještačenju tehničke ispravnosti predmetnog radnog stroja nije nezakonit dokaz.

 

11.1.              Naime, vještačenje tehničke ispravnosti predmetnog radnog stroja provedeno je na temelju zakonito izdanog naloga Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola, od 3. srpnja 2019., broj Kdr-DO-108/2020, određenog na temelju članka 308. i 309. ZKP/08, u kojem je u toč. I. izreke određen predmet vještačenja, dok je u toč. III. određen zadataka vještačenja, odnosno određeno je na koja se pitanja vještak dužan u nalazu i mišljenju očitovati.

 

11.2.              U nalogu je pod toč. V. navedeno da je Policijska postaja Poreč – Parenzo dužna vještaku staviti na raspolaganje na mjestusmještaja predmet vještačenja, odnosno radni stroj - viličara marke I. tip ... koji je po obavljenim radnjama očevida i kriminalističko tehničkoj pretrazi s mjesta inkriminiranog događaja premješten u dvorište Policijske postaje Poreč-Parenzo. Na temelju navedenog naloga vještak S. S. izradio je pisani nalaz i mišljenje (listovi 89 do 100 spisa) u kojem se očitovao na sporne okolnosti navedene u nalogu za vještačenje.

 

11.3.              Iz samog nalaza i mišljenja vidljivo je kako je zaključak vještaka S. S. (očitovanje na sporne okolnosti navedene u nalogu za vještačenje) temeljen isključivo na pregledu radnog stroja - viličara marke I. tip …, tijekom kojega je vještak osobno utvrdio kako je predmetni viličar sposoban za izvršavanje zadataka utovara i istovara, tj. za izvršavanje svoje funkcije i namjene, kako viličar ne posjeduje nikakav dokument koji bi dokazao da je ispitan i tehnički ispravan, kako su detaljnim vizualnim pregledom, isprobavanjem i probnom vožnjom samog viličara pregledani dijelovi i sustavi viličara za koje je vještak utvrdio da su svi ispravni i da obavljaju svoju potrebnu funkciju (osim ručne kočnice koja je tek nakon zatezanja ručice ručne kočnice radila ispravno), kako s aspekta sigurnosti i zaštite na radu na viličaru ne postoje lijeva i desna vrata, iako su postavljeni šarniri i pločica u obliku T - profila koji su služili za osiguranje vrata od odvijanja, kako sjedalo za vozača nije opremljeno sigurnosnim pojasom, odnosno kako na viličaru nije bilo zaštite radnika od ispadanja sa sjedala i iz viličara  slijedom čega je vještak zaključio kako predmetni viličar nije tehnički ispravan te kako je nakon prevrtanja viličara došlo do promjena, odnosno oštećenja koja su vidljiva na plastičnom pokrovu zaštitnog krova za vozača koji je puknuo s prednje i zadnje lijeve strane i na zadnjem lijevom pneumatiku koji je vidno oštećen te na lijevom lancu lančanog prijenosa koji je ispao iz ležišta.

 

11.4.              Kraj svega navedenog irelevantno je to što je u uvodu svog nalaza i mišljenja vještak S. S. naveo kako se prilikom vještačenja služio svom raspoloživom dokumentacijom iz spisa KDR-DO -108/2020., jer je iz nalaza i mišljenja potpuno razvidno kako vještak u izradi nalaza i mišljenja nije koristio izjave sada okrivljenih J. R., D. V. te B. J. ili izjave bilo kojeg od ispitanih svjedoka ili bilo koji drugi dokaz čija se zakonitost po okrivljenicima dovodi u pitanje.

 

11.5.              Konačno, ovaj drugostupanjski sud prihvaća i ocjenu suda prvog stupnja da se svi prigovori okrivljenika sadržajno odnosne na pitanje vjerodostojnosti ovog dokaza koje će se moći raspraviti u toku kontradiktornog postupka, kada će okrivljenici imati priliku vještaku postavljati sva pitanja na okolnosti za koje smatra da su sporne, a sve ukoliko optužnica bude potvrđena.

 

12.              Nasuprot daljnjim žalbenim tvrdnjama okrivljenih J. R. i D. V., prvostupanjski sud je, osnovano, zaključio kako je Uputa za korištenje viličara I. tip … (Uputa za siguran rad i održavanje viličara tipa …, broj upute … iz 12/1992), na slovenskom jeziku, proizvođača viličara I., zakonit dokaz, budući da nije pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka predviđen člankom 10. ZKP/08., te je pravilno odbio prijedlog ovih okrivljenika za izdvajanjem iste. O prevođenje sporne Upute sa slovenskog na hrvatski jezik vodit će računa u nastavku postupka optužno vijeće prilikom odlučivanja o potvrđivanju optužnice vraćanjem iste državnom odvjetniku u smislu članka 356. ZKP/08, obzirom da optužno vijeće bez prijevoda na hrvatski jezik predmetne upute ne može cijeniti kao dokaz u kontekstu postojanja osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela koje je predmet optužbe, a pogovoto jer se sukladno članku 8. stavku 9. ZKP/08, na dokazima pribavljenim kršenjem prava na prevođenje ne može se temeljiti sudska odluka. Uz navedeno tek se prevođenjem (pisani prijevod) dokaza na kojima se temelji optužnica osigurava načelo pravičnosti postupka, jer se tek na taj način okrivljenicima omogućava upoznavanje s predmetom optužbe te da se brane iznošenjem svoje verzije optuženog događaja, pogotovo u situaciji kada je sadržaj tog dokaza implementiran u samoj optužnici, kao u konkretnom slučaju, pa je nesumnjiva važnost ovog dokaza za ostvarivanje procesnih prava obrane u smislu članka 8. stavka 6. ZKP/08.

 

13.              Osnovano je odbijen i prijedlog okrivljenih J. R. i D. V., za izdvajanje iz spisa, kao nezakonitih dokaza snimke videonadzora (videozapis sustava videonadzora AC I. u F. od 23.05.2020. te snimka nadzornih kamera u kampu na dan 23. svibnja 2020.) jer se radi o snimkama javnog prostora kako to osnovano zaključuje prvostupanjski sud. S obzirom da se radi o snimkama koji se odnose na javni prostor, nije prihvatljiva žalbena tvrdnja da se na taj način narušava okrivljenikova privatnost, a u konkretnom slučaju ne radi se niti o snimkama nastalim u okviru provođenja posebnih dokaznih radnji predviđenih u ZKP/08, za koje vrijede druga pravila. U konkretnom slučaju su video kamere evidentno postavljene iz sigurnosnih razloga te da su usmjerene na javni prostor. Obrazloženje i stajalište suda prvog stupnja ovaj sud prihvaća kao ispravno, jer je u sudskoj praksi prihvaćeno da snimke koje su putem video nadzora sačinjene na javnim mjestima kao što su to ulice, trgovi, kampovi, tuneli, mostovi, trgovine, banke i sl., predstavljaju dokaze na kojima se može temeljiti sudska odluka i da za pribavljanje istih nije potreban nalog suca istrage.

 

13.2.              Svi ostali prigovori, osobito okrivljenika J. R. o tome da li se radi o originalnoj snimci i slično, su činjenične naravi i mogu biti predmet utvrđivanja u dokaznom postupku, na raspravi u slučaju potvrđivanja optužnice.

 

14.              Kako je prvostupanjski sud dao argumentirane razloge za neprihvaćanje prijedloga obrane za izdvajanje iz spisa i ostalih dokaza, kao nezakonitih („plodova otrovne voćke“), nije ostvarena postupovna povreda iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08., niti u tom dijelu, kao niti ona iz članka 468. stavka 2. ZKP/08., jer na taj način okrivljenicima nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pri čemu je za istaknuti da niti u jednoj od u žalbama okrivljenih J. R. i D. V. citiranih odluka i presuda (ESLJP, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Županijskih sudova) nije uočeno da bi bile relevantne za predmetni slučaj, jer se referiraju na drugačiju činjeničnu podlogu.

 

15.              Kako ispitivanjem pobijanog rješenja na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točka 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Puli – Pola 17. svibnja 2024.