Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-241/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te sudske savjetnice Marte Sraka, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice M. S. i tužitelja J. B., oboje iz S., koje zastupa opunomoćenik N. P., odvjetnik u S., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Z., u predmetu radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-961/23 od 15. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 16. svibnja 2024.
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-961/23 od 15. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika klasa: UP/II-361-05/21-26/506, urbroj: 531-07-01-4-1/4-23-2 od 28. veljače 2023. Ovim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja S.-d. županije, klasa: UP/I-361-03/13-04/2983, urbroj: 2181/01-03-02/6-21-6 od 2. studenoga 2021. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade na kč.zem. 9012/1 k.o. S..
2. Protiv ove presude tužitelji su izjavili žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatraju da je stečeno pravo tužitelja prema kojem se parcela zemljišta u njihovom vlasništvu oduvijek nalazila u građevnoj zoni te da se njihovo legitimno očekivanje iscrpljuje u činjenici kako će predmetna parcela ostati u tom statusu i u toj zoni sa svim pravima i obvezama koje iz tog statusa proizlaze za svakodobnog vlasnika. Navedeno je eklatantan primjer stečenog prava kao emanacije legitimnog očekivanja te se ne može dovoditi u vezu i ograničiti na legalnost objekta koji je sagrađen prije prenamjene, kako to zaključuje prvostupanjski sud. Navode da se radi o širem opsegu prava koja su tužiteljima uskraćena i povrijeđena samim aktom promjene statusa njihove parcele iz građevnog u područje zelenih površina odnosno park-šuma, a povrijeđeno je i njihovo pravo na ozakonjenje zgrade. Predlažu da sud žalbu usvoji, poništi prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem se u konkretnom slučaju nisu ostvarile zakonom propisane pretpostavke temeljem kojih bi se moglo udovoljiti zahtjevu tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju zgrade izgrađene na kč.zem 9012/1 k.o. S. zbog postojanja zapreke propisane odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12.).
6. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da se ne može ozakoniti nezakonito izgrađena zgrada ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada ili velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili Generalnim urbanističkim planom koji važi na dan stupanja na snagu toga zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju, ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva određeno kao površina izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom.
7. U provedenom postupku i sporu neprijeporno je utvrđeno da se zgrada za koju su tužitelji podnijeli zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nalazi u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Split ("Službeni glasnik Grada Splita", broj: 1/06. 15/07., 3/08., 3/12., 32/13., 52/13., 41/14. i 55/14. proč. tekst) izvan građevinskog područja u zoni javnih zelenih površina i to PŠ- Park šuma Marjan, za koju vrijede odredbe članka 15. GUP-a Grada Splita. Navedenom odredbom mjerodavnog dokumenta prostornog uređenja određeno je da je Park-šuma Marjan (PŠ) šuma posebne namjene čije su funkcionalno oblikovane karakteristike određene prirodnim obilježjima. Park-šuma se oblikuje kao parkovna površina, a gospodarenjem se zadržava njihova izvanredna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašenu rekreativnu funkciju. Površina park-šume koja će se uređivati i razinu opremanja određuje tijelo nadležno za upravljanje park-šumom i za zaštitu posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode na području grada. Moguće intervencije na prostoru gradske Park-šume Marjan određene su Programom gospodarenja Park-šumom Marjan, propisanim prostornim planom područja posebnih obilježja, provedbenim dokumentima prostornog uređenja i urbanim pravilima iz te odluke. Na rubnim dijelovima u Park-šumu su uključene šumske i zelene površine koje nisu u funkcionalnom režimu zaštite, ali s Park-šumom čine funkcionalnu cjelinu.
8. Kako je u provedenom postupku utvrđeno da se zgrada za koju su tužitelji podnijeli zahtjev nalazi na području Park-šume Marjan to je pravilno i na zakonu osnovano njihov zahtjev odbijen. Pri tome, vezano za žalbene navode kojima tužitelji ukazuju da ne mogu trpiti štetu zbog promjena prostornih planova, valja istaći da je područje Park-šume Marjan površina zaštićene prirodne vrijednosti već prema rješenju iz 1964. godine. Neosnovano je pozivanje tužitelja na stečena prava i legitimna očekivanja jer iz rješenja tuženika proizlazi da se zgrada za koju su tužitelji podnijeli zahtjev nalazi izvan granica građevinskog područja u Park-šumi Marjan. Također tužitelji tvrde da je naknadnim izmjenama dokumenta prostornog uređenja, područje na kojem se nalazi njihovo zemljište ušlo u prostor Park-šume Marjan, što nisu potkrijepili nikakvim dokazima, niti proizlazi iz stanja spisa predmeta.
9. Slijedom navedenog, prema ocjeni suda ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda žalbom pobija.
10. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 16. svibnja 2024.
Predsjednica vijeća
Arma Vagner Popović, v.r.