1

                            Poslovni broj: Gž-491/2023-2

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                      Poslovni broj: Gž-491/2023-2

 

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca, Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Emira Čustovića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Marije Vetme kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. R. M., OIB … i 2. K. M., OIB …, oboje iz Ž., koje zastupa punomoćnik P. M., odvjetnik u S., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-1780/2020 od 31. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2024.

 

p r e s u d i o   i   r i j e š i o   j e

 

I Žalba tuženice se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-1780/2020 od 31. ožujka 2023.:

 

a)       potvrđuje u dijelu kojim su tužitelji utvrđeni suvlasnicima nekretnine označene kao čest. zem. nova izmjera … ( stare izmjere …,…) k.o. Ž.,

 

b)       preinačava u dijelu kojim je naloženo tuženicima izdavanje tabularne isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. nove izmjere …. k.o. Ž. , tako da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan,

 

c)        ukida u odnosu na čest. zem…. (stara izmjera ..) k.o. Ž. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u ukinutom dijelu.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

 

"I. Utvrđuje se da su tužitelji u odnosu na tuženika svaki za 1/2 dijela vlasnici nekretnina označenih kao čest. zem. nove izmjere … (stare izmjere …), te čest. zem. nove izmjere … (stare izmjere …,…) sve KO Ž., pa je tuženi dužan izdati tužiteljima tabularnu ispravu podobnu za upis gore označenog dijela vlasništva navedenih nekretnina na ime tužitelja, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova Presuda u roku od 15 dana."

 

2. Protiv navedene presude tuženica je podnijela žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka dakle zbog razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da presudu preinači tako da odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

 

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

 

4. Na žalbu nije odgovoreno.

 

5. Žalba je djelomično osnovana.

 

6. Predmet ovog spora je deklaratorni zahtjev  tužitelja za utvrđenje prava vlasništva svakog po ½ dijela nekretnina označenih kao čest. zem. nove izmjere … (stare izmjere …) i čest. zem. nove izmjere …(stare izmejre …, …), sve k.o. Ž. te kondemnatorni zahtjev tužitelja da im tuženica izda tabularni ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva navedenih nekretnina.

 

7. Nakon što je utvrdi:

 

-          da su tužitelji 30. rujna 2011. sklopili Ugovor za kupnju nekretnine s I. K., Ž. P., J. G. i M. K. a predmet tog ugovora su nekretnine označene kao čest. zem. … (… novi broj), k.o. Ž., površine 340 m2 na kojoj je izgrađena obiteljska zgrada za stanovanje veličine 9x7 metara vanjske mjere, gospodarska zgrada veličine 6x4 metra, plus tri prostorije 3x3 metra, te čest zem. … k.o. Ž., površine 383 m2, koji se sastoji od voćnjaka 368 m2 i gospodarske zgrade od 15 m2;

-          da je kao vlasnik predmetnih nekretnina u  zemljišnim knjigama upisana Republika Hrvatska;

-          da su tužitelji u posjedu nekretnina od 2011., točnije od sklapanja navedenog ugovora;

-          da su nekretnine bila u posjedu prednika tužitelja, obitelji prodavatelja iz navedenog ugovora od 1968.;

-          da s njihovi prednici, obitelj J., bilu u posjedu tih nekretnina preko 100 godina;

-          da je sudski vještak P. Ć. u nalazu i mišljenju od 7. studenog 2022. predmetne nekretnine prikazao kao lik A,B,C,D,E,A, što predstavlja cijelu čest, zem, … k.o. Ž. površine 388 m2 koja je položena istočno od asfaltirane ceste,a  na kojoj se nalazi građevina od tri etaže, nedavno obnovljene, tlocrtne površine 91m2 i dva pomoćna objekta površine 38 m2 i 32 m2, i lik F;G,H;I;J;K;L;M;N;O;F što predstavlja čest zem…. k.o. Žrnovnica površine 383 m2, koja je položena zapadno  od asfaltirane ceste a na kojoj se nalazi betonirani plato koji se upotrebljava kao parking pod kojim se proteže pomoćni objekt tlocrtne površine 15 m2, a preostali dio nekretnine  predstavlja kaskadnu zemljanu površinu dijelom zasađenu poljoprivrednom kulturom a dijelom obraslo niskim raslinjem,

-          da su predmetne nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva  jer ih je tuženica stekla kao sljednik R. bratovštine presvetog sakramenta u Ž. koja je prestala s radom 1946. godine i po sili zakona njena imovina je pripala prednici tuženice,

 

prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev jer je zaključio da su tužitelji stekli pravo vlasništva pravnim poslom i dosjelošću jer su nekretnine kupili od vlasnika i računajući posjed prednika u posjedu su im preko 100 godina.

 

8. Odmah valja navesti da tužitelji nisu stekli pravo vlasništva na temelju pravnog posla. Naime, uz valjan pravni osnov (titulus) za stjecanje prava vlasništva na nekretnini potreban je i valjani način stjecanja (modus) a to je upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu (članak 119. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV). Prema stanju spisa tužitelji se nisu uknjižili na predmetnim nekretninama u zemljišnim knjigama pa nisu ni mogli steći to pravo na osnovi pravnog posla.

 

9. Međutim, ostvarili su se uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini oznake čest. zem…. k.o. Žrnovnica.

 

10.          Prema odredbi članka 159. stavak 4. ZV-a samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit ili pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. tog članka. Prema odredbi članka 159. stavak 2. ZV-a kvalificirani posjednik nekretnine stječe pravo vlasništva nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjeda, a samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću pravo vlasništva nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Iz navedenog slijedi da kvalificirani posjednik na stvari u vlasništvu Republike Hrvatske vlasništvo stječe dosjelošću protekom roka od 20 godina, a pošteni posjednik protekom roka od 40 godina.

 

11.          Prema odredbi članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96) u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijem posjedovanja proteklo prije toga dana. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. broj U-I-58/97 i dr. ukinuta je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a. Posjed prednika tužitelja je trajao preko 40 godina u razdoblju do donošenja odluke Ustavnog suda broj U-I-58/97, pa su oni tada stekli pravo vlasništva dosjelošću s obzirom da se u vrijeme dosjelosti trebalo računati i vrijeme kada je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nego na temelju drugih odredbi tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud ukinuo, posebice kad ne postoji drugi suprostavljeni interes trećih osoba (tako i VSRH Rev-x-974/2017). Tužitelji su stupili u pravnu poziciju prednika, dakle u položaj izvanknjižnih vlasnika i posjednika (tako i VSRH Rev-1987/10-2 od 2. travnja 2013.). Žalba tuženika protiv dijela presude kojim je utvrđeno pravo vlasništva u pogledu nekretnine oznake čest. zem. … k.o. Ž. nema svog opravdanja.

 

12.          Tuženica pokušava u žalbi dovesti u pitanje poštenje tužitelja kao posjednika nekretnine, ali bez uspjeha. Tako navodi da je Ministarstvo graditeljstva naredilo rušenje dijela dograđenih nekretnina te da su betonski zidovi što se nalaze na nekretnini tužitelja iz novog vremena. Činjenica je da je nadležno ministarstvo naredilo rušenje dijela objekta jer on nije izgrađen u skladu s propisima o izgradnji objekata ne znači da su tužitelji nepošteni posjednici nekretnine. Isto tako ni okolnost da se na građevini nalaze zidovi novijeg datuma ne dovodi  u pitanje postojanje posjeda tužitelja, a niti poštenje jer su tužitelji u posjedu na osnovi ugovora o kupoprodaji nekretnine, a jedan od prodavatelja se vodio kao posjednik nekretnine u katastru dok je svjedok G. iskazao da je njegov otac kupio nekretninu od obitelji J. 1968. a da je obitelj J. u posjedu tih nekretnina preko 100 godina. Tuženica nije dovela u pitanje poštenje posjeda tužitelja.

 

13.          Kada se radi o odluci prvostupanjskog suda kojom je utvrđeno da su tužitelju vlasnici nekretnine čest. zem…. k.o. Ž. žalba tuženice nema svog opravdanja jer je prvostupanjski sud utvrdio ispravno relevantne činjenice, te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje se ukazuje u žalbi, a ni one na koje prvostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

 

14.          Radi izloženog presuđeno je kao pod točkom a) izreke ove presude i rješenja (članak 368. stavak 1. ZPP-a).

 

15.          Osnovana je tuženičina žalba protiv dijela odluke kojom joj je naloženo izdati tabularnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva. Iz spisa proizlazi da ne postoji obveznopravni odnos između tužitelja i tuženice po kojem mu je tuženica bila dužna izdati ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva tužitelja. Dakle, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je naložio tuženici izdavanje tabularne isprave, pa je stoga temeljem odredbe članka 373. stavak 3. ZPP-a presuda u tom dijelu preinačena. Tuženica je dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva stečenog dosjelošću, odnosno tužitelji, kao stjecatelji vlasništava temeljem zakona su ovlašteni zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini  (članak 130. stavak 1. ZV-a), a ne postoji obveza tuženice za izdavanje tabularne isprave.

 

16.          Prvostupanjski sud je prihvatio dio tužbenog zahtjeva što s odnosi na čest. zem…. k.o. Ž. iz istih razloga. Pri tome je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na kojoj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Naime, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tako što je u izreci naveo da se radi o nekretnini oznake čest. zem. nove izmjere … k.o. Ž., a u obrazloženju u  točki 22., kada analizira nalaz i mišljenje vještaka P. Ć., navodi da je predmet spora lik obilježen slovima A; B; C; D; E i A što predstavlja  cijelu čest zem. … k.o. Ž.. Dakle, postoji proturječje između izreke i obrazloženja jer se prihvaća tužbeni zahtjev u odnosu na čest. zem. … k.o. Ž. a u obrazloženju, kada se daju razlozi za odluku, se navodi čest. zem. …  k.o. Ž..

 

17.          Zbog postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a prvostupanjsku presudu je u tom dijelu valjalo ukinuti oslonom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP-a.

 

18.          Radi izloženog presuđeno je i riješeno kao u izreci.

 

 

Dubrovnik, 15. svibnja 2024.

 

                                                                                                                                            Predsjednik vijeća:

 

                                                                                                                                            Srđan Kuzmanić, v.r.