Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Kž-512/2026-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Zdravka Pintarića, predsjednika vijeća, te Rajka Kipkea i mr.sc. Aleksandre Leljak, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Mihaele Dragun, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HJ, zbog kaznenih djela iz čl. 136. st. 3. u svezi sa st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: Kov-162/2026-10 od 10. rujna 2026., u sjednici održanoj 1. listopada 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog HJ.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinski sud u Čakovcu je na temelju čl. 127. st. 4. u svezi čl. 131. st. 1., primjenom čl. 123. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., dalje: ZKP) protiv okrivljenog HJ produljio istražni zatvor, koji mu se računa od dana lišenja slobode odnosno od 13. srpnja 2026. pa nadalje.
2. Protiv tog rješenja je okrivljeni EJ osobno i putem branitelja Damira Hrusteka, odvjetnika, pravovremeno podnio žalbe zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom ukidanja istražnog zatvora, a podredno da mu se istražni zatvor zamijeni mjerama opreza.
3. U smislu čl. 495. u svezi s čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-592/2026 od 28. rujna 2026. vraćen ovom sudu drugog stupnja.
4. Na ovome mjestu treba konstatirati da su obje predmetne žalbe razmatrane i obrazložene kao jedna jedinstvena cjelina.
5. Žalba nije osnovana.
6. Valja ponajprije odgovoriti žalitelju da je predmet ovoga žalbenog postupka isključivo pobijana odluka o produljenju istražnog zatvora, zbog čega se ovaj žalbeni sud nije bavio prigovorima okrivljenika iz osobno podnesene žalbe koji se tiču bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. i 3. ZKP-a i odnose se na povrede prava na pravično suđenje i tešku povredu prava obrane vezano za pripremanje rasprave i nezakonite dokaze, jer su to prigovori koje će okrivljenik moći isticati u daljnjem tijeku postupka u pogledu glavne stvari. Što pak se tiče bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 5. ZKP-a, treba ukazati žalitelju da je općinsko državno odvjetništvo ovlašteni tužitelj kada su u pitanju kaznena djela iz čl. 136. st. 3. u svezi sa st. 2. i čl. 315. st. 4. u svezi sa st. 2. KZ -a, dok se bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 6. ZKP-a odnosi samo na stvarnu, a ne i mjesnu nadležnost suda.
6.1. Kada je u pitanju mjesna nadležnost Općinskog suda u Čakovcu u konkretnom slučaju, valja primijetiti da je okrivljenik u pravu kada u žalbi upire na to procesno - pravno pitanje. Naime, u spisu predmeta postoji odluka Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu (dalje: ŽDO) broj: DU-26/2026-3 od 14. srpnja 2026. kojom je odlučeno da će predmetni postupak provesti Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu i da će ono postupati do donošenja državnoodvjetničke odluke, odnosno eventualno pravomoćne odluke suda, međutim takva odluka ŽDO-a o promjeni postupanja Općinskog državnog odvjetništva sama po sebi ne mijenja mjesnu nadležnost suda. S obzirom na mjesto počinjenja kaznenih djela za koje se okrivljenik osnovano sumnjiči u ovom je kaznenom postupku mjesno nadležan Općinski sud u Koprivnici, a njegova se mjesna nadležnost može prenijeti na drugi stvarno nadležni sud samo na temelju formalnopravne odluke neposredno višeg suda u postupku delegiranja sudske nadležnosti, koja u konkretnom slučaju nije donesena. Slijedom iznijetog proizlazi da Općinski sud u Čakovcu za sada doista nije mjesno nadležan za vođenje ovoga kaznenog postupka, međutim u skladu s odredbom čl. 29. st. 4. ZKP -a nenadležni je sud dužan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode, a upravo je to konkretno slučaj, budući da prema čl. 131. st. 1. ZKP-a ako se okrivljenik u vrijeme podnošenja optužnice sudu nalazi u istražnom zatvoru, optužno vijeće će odmah, a najkasnije u roku od 48 sati po podnošenju optužnice održati ročište iz čl. 129. ZKP-a i odlučiti o istražnom zatvoru te ga svojim rješenjem produljiti ili ukinuti. Drugim riječima, iako nenadležan, Općinski sud u Čakovcu je, donoseći pobijano rješenje, u predmetnom slučaju postupio zakonito.
7. Nije u pravu okrivljenik kada žalbom osporava zakonske pretpostavke na temelju kojih mu je u ovom kaznenom postupku produljen istražni zatvor.
7.1. Temeljni zakonski uvjet za daljnju primjenu istražnog zatvora protiv okrivljenika
– osnovanu sumnju da je počinio predmetna kaznena djela za koja se tereti, sud prvog stupnja je s pravom utvrdio na temelju iskaza žrtava SJ, okrivljenikove bivše izvanbračne supruge, te UJ i VJ, policijskih službenika, koji ga suglasno, decidirano i okolnosno, izravno terete za predmetne delikte, a čiji iskazi su dodatno potkrijepljeni svjedočenjima ĆJ i TJ, službenika pravosudne policije. Na ovome mjestu treba istaknuti da se sudovi kod odlučivanja o istražnom zatvoru ne bave ocjenom vjerodostojnosti prikupljenih dokaza, jer je to u isključivoj ingerenciji raspravnog suda.
7.2. Što pak se tiče istražno-zatvorske osnove iz čl. 123. st. 1. t. 3. ZKP-a, nju je prvostupanjski sud, protivno stavu žalitelja, također pravilno utvrdio, imajući u vidu da je okrivljenik do sada bio dva puta pravomoćno kazneno osuđivan zbog kaznenog djela prijetnje i jednom zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, te da su protiv njega aktualna dva kaznena postupka na temelju potvrđenih optužnica, što znači da je i u tim predmetima osnovano sumnjiv za počinjenje kaznenih djela, s time da se u jednom od njih tereti za počinjenje čak tri kaznena djela prijetnje na štetu dvaju djelatnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Koprivnica, te na štetu SJ, koja je žrtva i u ovom kaznenom postupku. Sve ove okolnosti uistinu upućuju na objektivnu, stvarnu i razumno predvidivu opasnost od ponavljanja istih ili istovrsnih kaznenih djela i to u takvom opsegu da opravdavaju nužnost daljnje primjene upravo ove najteže mjere procesne prisile protiv okrivljenika. Naime, s obzirom da okrivljenika na razini osnovane sumnje na počinjenje predmetnih delikata nisu odvratile dosadašnje kaznene sankcije, uključujući i bezuvjetnu kaznu zatvora, onda je nerealno očekivati da će ga od takvog protupravnog i kažnjivog ponašanja odgovoriti blaže zakonske mjere, pri čemu ovaj žalbeni sud u potpunosti prihvaća argumentac iju suda prvog stupnja koju je u tom kontekstu iznio u točki 14. obrazloženja osporenog rješenja.
8. Slijedom iznijetih razloga valjalo je na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja, s time da je pobijano rješenje ujedno ispitano u skladu s obvezom iz čl. 494. st. 4. ZKP-a, pri čemu nisu uočene povrede zakona na koje se u žalbenom postupku protiv rješenja pazi po službenoj dužnosti.
U Varaždinu 1. listopada 2026.
Predsjednik vijeća
Zdravko Pintarić