REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Donja Stubica, Matenačka 3/I

Poslovni broj: Ovr -827/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sucu Nevenu Kucelj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2, zastupanog po odvjetniku Stanislavu Ostojić, iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv ovršenika MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Borisu Mazalinu, odvjetniku u Zagrebu,radi ovrhe na novčanim sredstvima, povodom prijedloga ovršenika za odgodu pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, dana 1. listopada 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku radi izravne naplate na njegovim novčanim sredstvima, koji postupak je ovrhovoditelj pokrenuo dana 30. srpnja 2026. podnošenjem Zahtjeva za izravnu naplatu novčanog potraživanja Financijskoj agenciji, temeljem Presude Općinskog suda u Zlataru, stalna služba u Krapini posl.br: P- 983/22 od 3.1.2024. i Presude Županijskog suda u Rijeci posl. br: Gž-231/24 od 4.12.2024., a do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovoj reviziji, protiv presude Županijskog suda u Rijeci posl. br: Gž-231/24 od 4.12.2024. u postupku broj: Rev- 1211/2026.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, navodeći da je dana 30.07.2026. ovrhovoditelj je podnio Zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika temeljem Presude Općinskog suda u Zlataru, stalna služba u Krapini posl.br: P-983/22 od 3.1.2024. i Presude Županijskog suda u Rijeci posl. br: Gž-231/24 od 4.12.2024.

Podnesenim zahtjevom ovrhovoditelj traži da mu se novčana sredstva radi naplate tražbine iz ovršne isprave na iznos od 83.738,68 EUR prenesu u cijelosti prema ovršnoj ispravi.

Po nalogu Financijske agencije banka ovršenika dana 07.08.2026. zaplijenila je raspoloživi novčani iznos od 325,50 €.

Ovršenik je protiv označene presude, tj. ovršne isprave podnio prijedlog za dopuštenje revizije te je Vrhovni sud Republike Hrvatske Rješenjem broj: Revd- 4197/2025-2 od 27. siječnja 2026. ovršeniku (tamo tuženiku) dopustio podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-231/2024-4 od 4. prosinca 2024.

Slijedom navedenog, budući da je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije, ovršenik je dana 17. travnja 2026. godine podnio reviziju protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-231/2024-4 od 4. prosinca 2024. godine.

Revizijski postupak vodi se pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-1211/2026.

Revizija dopuštena upravo u odnosu na pitanje koje je neposredno povezano s pravnom osnovom predmetnog potraživanja i opsegom obveze ovršenika, zbog čega ishod revizijskog postupka može neposredno utjecati na osnovanost i opseg tražbine koja se predmetnom ovrhom prisilno naplaćuje.

Navedena okolnost od osobite je važnosti budući da postoji konkretna i stvarna mogućnost da će pravomoćna odluka na temelju koje se provodi predmetna ovrha biti ukinuta ili preinačena, odnosno da će se nakon odluke Vrhovnog suda drugačije utvrditi opseg obveze ovršenika.

Osobito ističe da je pri odlučivanju o prijedlogu za odgodu ovrhe potrebno voditi računa i o načelu proporcionalnosti, odnosno razmjernosti između interesa ovrhovoditelja na što skorijem namirenju tražbine i interesa ovršenika da se, do pravomoćnog okončanja postupka povodom izvanrednog pravnog lijeka, spriječi nastanak teško nadoknadive štete.

Naime, ovrhovoditelj je osiguravajuće društvo, dakle gospodarski subjekt čija se egzistencija i poslovanje ne mogu dovesti u pitanje privremenom odgodom naplate predmetne tražbine. Pri tome se ima osobito uzeti u obzir i činjenica da se predmetna ovrha odnosi na iznos koji, u odnosu na ukupne prihode i imovinsku snagu ovrhovoditelja, predstavlja tek neznatan dio njegovih financijskih sredstava. Ovršenik je osoba sa 70 %-tnim invaliditetom, a predmetna ovrha provodi se iz njegovih redovitih primanja koja ostvaruje po osnovi plaće i invalidske mirovine. Nastavkom izravne naplate ovršeniku će se iz mjeseca u mjesec prisilno uskraćivati dio njegovih redovitih prihoda, čime će se njegova raspoloživa sredstva kontinuirano smanjivati i dovoditi ga u situaciju u kojoj će biti ozbiljno onemogućeno podmirivanje osnovnih životnih potreba.

Stoga se ovdje ne radi o usporedbi dvaju istovrsnih imovinskih interesa, već o sukobu interesa koji su po svojoj naravi i intenzitetu bitno različiti.

Posebno valja naglasiti da se odgodom ovrhe ovrhovoditelju ne oduzima pravo na naplatu. Odgoda predstavlja isključivo privremenu mjeru kojom se održava postojeće stanje do odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a za koju s obzirom na sudsku praksu i već zauzeti stav VSRH u identičnim predmetima, ovršenik osnovano očekuje usvajajuću revizijsku odluku. Ako revizija bude odbijena, ovrhovoditelj će moći nastaviti s provedbom ovrhe i ostvariti svoje pravo na prisilnu naplatu.

Ovršenik bi, naime, tijekom trajanja revizijskog postupka bio kontinuiranom provedbom ovrhe doveden na sam rub egzistencije, uz uskraćivanje dijela sredstava nužnih za podmirivanje njegovih osnovnih životnih i zdravstvenih potreba, da bi potom, u slučaju uspjeha revizije, bio primoran pokretati novi postupak radi povrata tako naplaćenih sredstava po osnovi stjecanja bez osnove. Time bi se, osim već pretrpljene štete, ovršenika ponovno izložilo novim troškovima sudskog postupka, potrebi angažiranja stručne pravne pomoći i dugotrajnosti novog postupka.

Takav ishod nije niti ekonomičan niti razmjeran legitimnom interesu ovrhovoditelja, osobito imajući u vidu da je riječ o ovrhovoditelju koji je osiguravajuće društvo i kojemu privremena odgoda naplate predmetnog iznosa ne ugrožava egzistenciju niti redovno poslovanje osobito iz razloga jer ovrhovoditelj nije niti računao na ovaj iznos obzirom da isti iznos koji potražuje u ovršnoj ispravi je prethodno dobrovoljno isplatio ovršeniku.

Slijedom navedenog, ovršenik smatra kako je u konkretnom slučaju neophodno odgoditi ovrhu prijenosom zaplijenjenih sredstava.

2. Ovrhovoditelj se nije očitovao o ovom prijedlogu ovršenika.

3. Tijekom postupka sud je pročitao Zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine zaprimljen od strane Financijske agencije dana 30. srpnja 2026. godine , koji je ovrhovoditelj podnio protiv ovršenika, zatim presude Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-983/2022-28 od 3. siječnja 2024., presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-231/2024-4 od 4. prosinca 2024., specifikacija izrašvanja osnove za plaćanje P-983/22-28-IZ.NA., očevidnik neizvršenih osnova za plaćanja sa specifikacijom naplate, potvrda FINA-e od 8. 08. o blokadi računa i novčanih sredstava ovršenika, potvrda FINA o redoslijedu osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku i iznosu nepodmirenih obveza s kamatom evidentiranim prije te osnove za plaćanje, Potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Klasa:141-01/26-01/23843 Urbroj:117- 03-361-26-01 od 23. 04. 2026. godine.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe je neosnovan.

5. Iz naprijed citirane dokumentacije, kao nesporno, utvrđeno je da je ovrhovoditelj protiv ovršenika podnio zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine dana 30. srpnja 2026. godine i to temeljem Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P- 983/2022-28 od 3. siječnja 2024., presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž- 231/2024-4 od 4. prosinca 2024.

6. Prema ovim ovršnim ispravama ovršenik je dužan ovrhovoditelju platiti iznos od 57.294,71 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 19. svibnja 2021. godine pa nadalje, te naknaditi parnične troškove u iznosu od 7.103.60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. siječnja 2024. do isplate.

7. Iz obavijesti o zapljeni sredstava temeljem nalog FINA-e koji je banka dostavila ovršeniku, vidljivo je da je temeljem naloga Agencije dana 7. 08. 2026. provedena zapljena sredstava s računa ovršenika u iznosu od 325,54 EUR, a iz potvrda koje je izdala FINA, da je ovršenik u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u iznosu od 84.422,66 EUR, te da je osnova broj P-983/22-28 IZ.NA. evidentirana u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na 1. mjestu.

8. Nesporna je činjenica, da je ovršenik dana 17-. travnja 2026. godine podnio reviziju protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovno broj Gž-231/2024-4 od 4. prosinca 2024. godine, radi rješavanja pravnog pitanja da li je primjenom odredbe članka 117. Zakona o obveznim odnosima pošteni stjecatelj dužan vratiti sve primljene iznose na ime naknade štete zbog ozljede tijela, narušenja zdravlja ili smrti po osnovi koja je otpala ili samo iznose koje je naplatio nakon što je postao nepošten tj. nakon dostave odluke o prihvaćanju izvanrednog pravnog lijeka.

9. Odredbom članka 210. stavak 2. OZ-a propisano je:

"(2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.)."

10. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a dana je mogućnost sudu da na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgodi ovrhu, ali za to mora biti ispunjen barem jedan od uvjeta navedenih u točkama 1. do 11. tog stavka, te ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.

11. U konkretnoj situaciji ovršenik je dakle izjavio pravni lijek protiv odluke na temelju koje je određena ovrha, što je jedan od slučajeva kad sud može odgoditi ovrhu.

12. Međutim, ovršenik priloženim dokazima nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, koji uvjet mora biti kumulativno ispunjen.

13. Iz priložene Potvrde HZMO od 23. 04. 2026. godine, razvidno je da ovršenik evidentirana osoba s invaliditetom, da ima status osobe s invaliditetom u skladu s Zakonom o registru osoba s invaliditetom i da ime 70 % oštećenja organizma i 70 % oštećenja donjih ekstremiteta.

14. Nisu vidljiva visina njegovih novčanih primanja, niti bilo čime dokazane materijalne prilike ovršenika, a zavisno od čega bi se mogla procjenjivati vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe.

Ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe mora jasno objasniti kakvu bi štetu pretrpio ako bi ovrha bila provedena i zašto bi ta šteta bila teško ili nemoguće nadoknadiva. Nakon toga, mora tu tvrdnju i potkrijepiti dokazima toliko da je vjerojatno da je šteta stvarna.

15. Slijednom navedenog, nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za odgodu ovrhe, odnosno nema osnove za donošenje rješenja kojim se nalaže Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

U Donjoj Stubici, dana 1. listopada 2026.

S u d a c :

Neven Kucelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. punomoćnik ovrhovoditelja

2. punomoćnik ovršenika