Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-299/2026-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Almi Mehmedović, u izvanparničnom postupku predlagateljice MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, 1. listopada 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1945. i sada pokojnog VP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1940., koja je trajala od 1977. godine, pa do smrti pok. VP dana 27. veljače 2026. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu navela da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. VP od 1977., pa sve do njegove smrti 27. veljače 2026. Navela je da ima pravni interes za vođenje ovog postupka, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, pa je predložila donijeti odluku kao u izreci.
2. Protustranka IP je izjavio da se prijedlogu ne protivi, da je predlagateljica njegova majka, a pok. VP njegov otac, te da su roditelji živjeli zajedno 50 godina.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u smrtni list za pokojnog VP, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Borisa Brnjevarca iz Osijeka broj O-632/2026 od 31. ožujka 2026., osobne iskaznice svjedoka RP i UP, osobnu iskaznicu pok. VP, Izvadak iz Matice rođenih za predlagateljicu, Izvadak iz Matice rođenih za pok. VP, Izvadak iz Matice rođenih za protustranku IP, te su saslušani svjedoci RP i UP, te predlagateljica i protustranka.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je ĐP preminuo **.**.2026., te za života nije sklapao brak. Predlagateljica je sklopila brak **.**.1966. s ŠP, koji brak je razveden presudom Okružnog suda Osijek broj P-1271/76-11 od 29. ožujka 1977. godine. Niti predlagateljica, niti pok. ĐP, nakon toga nisu sklapali brak.
5. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Borisa Brnjevarca iz Osijeka broj O-632/2026 od 31. ožujka 2026., utvrđeno je da je nasljednikom iza pok. VP proglašen njegov sin IP u cijelosti, a iz obrazloženja rješenja slijedi da je predlagateljica kao nasljednica prvog nasljednog reda, izvanbračna supruga, izjavila da se odriče nasljedstva.
6. Iz Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu utvrđeno je da ima od 1988. godine pa nadalje, prijavljeno prebivalište u [adresa], dok je pok. ĐP imao prijavljeno prebivalište na istoj adresi, kako je utvrđeno iz preslika osobne iskaznice za pok. VP.
7. U svom iskazu svjedokinja RP je navela da ona predlagateljicu i pokojnog VP poznaje cijeli život jer su svi rođeni i živjeli u [adresa]. S pokojnim VP živjela je u istoj ulici, te zna da je predlagateljica prije 50-ak godina, 1976. ili 1977. došla živjeti kod VP. Od tada do njegove smrti su stalno živjeli zajedno, dijelili su zajedničku kuhinju, spavaću sobu, imali su zajedničkog sina i međusobno su se jako poštovali. Putovali su zajedno u Osijek ili Vukovar, družili su se sa svjedokinjom i susjedima, a živjeli su od poljoprivrede. Kada se pokojni VP razbolio, predlagateljica je o njemu vodila brigu, a kada je VP preminuo, predlagateljica je podmirila troškove sahrane.
8. U svom iskazu svjedok UP je naveo da je on iz sela [adresa], te poznaje još i predlagateljičinog oca, a poznavao je i pokojnog VP i njegove roditelje, a međusobno su se i posjećivali. Svjedok se sjeća da kad je imao negdje 14 godina da je predlagateljica došla živjeti s VP, dakle, negdje otprilike 1977. godine. Nakon toga se rodio njihov sin IP, a njih dvoje su živjeli zajedno sve do VP smrti. Svjedok ih je posjećivao i oni njega, zna da su putovali zajedno, zajedno su obrađivali zemlju, zajedno su jeli, imali spavaću sobu i dijelili troškove života. Kad se VP razbolio, MP je o njemu vodila brigu sve do njegove smrti, svjedok je bio na sahrani i zna da su VP i MP imali novac kojim su raspolagali.
9. U svom iskazu protustranka IP je naveo da je on sin predlagateljice i pokojnog VP, a njegova majka se kod njegovog oca doselila prije njegovog rođenja, možda i na godinu dana, i od tada su njegovi roditelji, sve do smrti njegovog oca, živjeli zajedno u zajedničkom kućanstvu. Zajedno su se bavili poljoprivredom, zajedno su dijelili troškove života, majka je kuhala za cijelu obitelj, a u kući su živjeli mama, tata, protustranka i baka i djed, dok baka i djed nisu umrli. Protustranka se odselio nakon 14. godine života, a njegovi su roditelji nastavili živjeti zajedno, te su u svemu živjeli kao supružnici osim što se nikada nisu formalno vjenčali. Predlagateljica je vodila brigu o ocu kada se razbolio sve do njegove smrti, a troškove sahrane je podmirila predlagateljica od njihovih zajedničkih novaca.
10. U svom iskazu predlagateljica MP je navela je ona razvedena te ima sina iz prvog braka, a veza između nje i VP je započela par godina prije nego što su počeli živjeti zajedno. Predlagateljica se kod VP doselila 1977., te je te godine rođen i njihov zajednički sin IP. Od IP rođenja, u domaćinstvu su živjeli njih troje i predlagateljičini svekar i svekrva. Bavili su se poljoprivredom, imali su krave i svinje, zemlju, strojeve te su od tog živjeli. Oni su jako puno radili na zemlji i sa stokom pa je predlagateljičina svekrva, dok je bila živa, vodila brigu o kućanstvu, a nakon toga, sukladno radnim obvezama, je to radila predlagateljica. VP i predlagateljica su ponekad putovali zajedno, ali na dan do dva, budući da su imali puno obveza vezanih za kuću, stoku i zemlju. Zajedno su posjećivali rodbinu te odlazili u svatove ili na sahrane. Kada se VP razbolio, predlagateljica je o njemu vodila brigu te je ona od njihovih zajedničkih novaca platila trošak sahrane.
11. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, protustranke i svjedoka koji su, u bitnom, podudarni jedni s drugim, kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog VP trajala neprekidno od 1977., pa sve do njegove smrti dana 27. veljače 2026., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Imali su prijavljeno prebivalište na istoj adresi, a predlagateljica je od 1988. prijavljena na toj adresi u [adresa] . Stranke i svjedoci su suglasno iskazali da su predlagateljica i pok. VP od 1977., kada se predlagateljica doselila kod pok. VP, živjeli zajedno. Predlagateljica i pok. VP su zajednički radili u poljoprivredi, imali zemlju, stoku i strojeve, zajednički su putovali kod rodbine, odlazili kod prijatelja, na proslave ili sahrane. Predlagateljica i pok. VP, osim što su živjeli u zajedničkom domaćinstvu, zajednički su jeli, imali su zajedničku spavaću sobu, a kada se pok. VP razbolio o njemu je brigu vodila predlagateljica sve do njegove smrti. Imali su zajedničko dijete IP, ovdje protustranku. U obrazloženju rješenja o nasljeđivanju, predlagateljica je navedena kao nasljednica prvog nasljednog reda kao izvanbračna supruga pok. VP, pa sve utvrđeno nedvojbeno upućuje da su predlagate ljica i pok. ĐP bili u izvanbračnoj zajednici koja je bila ekonomska, intimna i emotivna i koja je neprekidno trajala od 1977. do njegove smrti.
12. Sukladno čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 96/2025.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon („Narodne novine‟ broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. - u daljnjem tekstu: ObZ) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
13. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. VP radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je odlučiti kao u izreci , a na temelju citiranih zakonskih odredbi.
Osijek, 1. listopada 2026.
SUTKINJA
Alma Mehmedović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Predlagateljici
2. Protustranci
