Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-10542/2026-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika VR, zbog djela prekršaja iz članka 57. stavka 7. uz primjenu članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog MUP-a, PUZ- a, I. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/26-4/56290, Ur.broj: 511-19-44- 26-1 od 15. lipnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, 1. listopada 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: VR, sin FR i RR, rođen **.**.2007. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], stručna sprema: SSS, student, nezaposlen, uzdržava ga majka, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

što je 5. svibnja 2026. u 22:20 sati, kao vozač upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], u Zagrebu, istočnim kolnikom Heinzelove ulice, lijevom prometnom trakom za lijevo u smjeru sjevera te je dolaskom do raskrižja s kolnikom ulice kralja Zvonimira, gdje se promet upravlja prometnim svijetlima (semafori) koji su u trenutku prometne nesreće radili automatski i ispravno, ušao u navedeno raskrižje na zeleno svjetlo na semaforu skrećući u lijevo prema sjevernom kolniku ulice kralja Zvonimira, a da pritom, iako je bio dužan, nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera zadržava svoj smjer kretanja te je tom prilikom, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, prednjim dijelom svog vozila naletio na prednji lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka], kojim je upravljala ŽR, a koja se kretala zapadnim kolnikom Heinzelove ulice, lijevom prometnom trakom za ravno u smjeru juga te je u trenutku prometne nesreće ušla u navedeno raskrižje na zeleno svjetlo na semaforu zadržavajući smjer kretanja ravno i u odnosu na okrivljenika imala prednost prolaska, a u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobila ŽR i putnica iz njezinog vozila GR,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 57. stavku 7. uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona,

pa mu se zbog učinjenog djela prekršaja, izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 eur (šesto pedeset eura).

Temeljem članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u 6 (šest) obroka, u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, s time da je prvi obrok dužan platiti u roku od 15 dana po primitku presude, a ostali obroci dospijevaju do 15-tog u mjesecu, svakog sljedećeg mjeseca. Ako okrivljenik ne plati novčanu kaznu u tom roku, ista će se naplatiti prisilno, odnosno, postupit će se prema odredbi članka 34. Prekršajnog zakona. Ako okrivljenik, u rokovima za uplatu obroka, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka i to troškove prometnog vještačenja u iznosu od 210,00 eur (dvjesto deset eura), troškove za izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 27,00 eur (dvadeset sedam eura) te troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eur (šezdeset eura), a što ukupno iznosi 297,00 (dvjesto devedeset sedam eura) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Temeljem članka 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca.

Zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

Obrazloženje

1. MUP RH, PUZ, I. PPP Zagreb, pod brojem: Klasa: 211-07/26-4/56290, Ur.broj: 511-19-44-26-1, izdala je 15. lipnja 2026. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenik pravovremeno uložio prigovor te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo kako u potpunosti ostaje kod svog očitovanja na zapisnik sa ročišta održanog 8. rujna 2026. te moli da se on prihvati kao njegova pisana obrana. Osporava navode oštećenice – svjedokinje ER koje je dala na ročištu pred ovim sudom 8. rujna 2026., poglavito u odnosu na to da je njoj bilo upaljeno zeleno svjetlo kada je ušla u predmetno raskrižje te da je neposredno prije prometne nesreće bila zaustavljena na znak crvenog svjetla prije raskrižja.

3. Okrivljenik je na upit suca ponovio kako je on u raskrižje ušao na znak zelenog svjetla na semaforu odnosno za njegov smjer kretanja bila je upaljena zelena strelica za skretanje u lijevo, a tu strelicu vidio je nakon što je ušao u raskrižje i čekao da se upali. Stup na kojem je bila strelica se nalazio na suprotnoj strani raskrižja. S obzirom da je već bio u raskrižju nije vidio kakvo svjetlo je bilo na glavnom semaforu u trenutku kada se njemu upalila zelena strelica.

4. Okrivljenik je u svom očitovanju na zapisnik sa ročišta održanog 8. rujna 2026., a koje očitovanje je sud prihvatio kao pisanu obranu okrivljenika, naveo kako osporava činjenični prikaz prometne nesreće prema kojem bi druga sudionica prometne nesreće, ŽR, u trenutku nastanka prometne nesreće imala zeleno svjetlo za vožnju ravno, dok bi on navodno nepropisno oduzeo prednost njezinu vozilu. Također tvrdi da njezina izjava da se neposredno prije nastanka prometne nezgode zaustavila na predmetnom raskrižju jer je bilo crveno svjetlo na semaforu, te da je sa vožnjom započela kad se upalilo zeleno svjetlo, nije istinita. Tvrdnja da se ispričao što je uzrokovao prometnu nesreću također nije istinita. Nakon što je provjerio je li njegov mldb. polubrat ŠR, koji je u trenutku prometne nesreće bio njegov suputnik, dobro, odveo ga je do tramvajske stanice koja je bila u neposrednoj blizini nezgode. Zatim je prišao AR i ĆR te ih upitao jesu li dobro i trebaju li liječničku pomoć. One su izjavile da su dobro te je netko od njih dvije nazvao policiju jer je on otišao do auta po svoj mobitel. U tim trenutcima zaustavila su se kola Hitne pomoći koja su dolazila iz smjera Zvonimirove ulice te je zamolio medicinske djelatnike da pregledaju njegovog polubrata jer se osjećao dobro, tj. nije imao nikakve ozljede. Oni su ga pregledali, nisu utvrdili nikakve fizičke ozljede te je i on sam rekao da je dobro, samo je bio prestrašen. Prema njegovom iskazu, koji je dao policijskim djelatnicima 5. svibnja 2026. te iznio u svojoj pisanoj žalbi na Obvezni prekršajni nalog, neposredno prije započinjanja lijevog skretanja iz Heinzelove u Zvonimirovu za njegov smjer bilo je uključeno zeleno svjetlo u obliku strelice, nakon čega je započeo skretanje. Njegova brzina kretanja u trenutku prometne nezgode nije bila veća od 20km/h. Druga sudionica, ŽR, međutim, u svom iskazu sa ročišta održanog 8. rujna 2026. navodi da je prethodno bila zaustavljena na crvenom svjetlu te da je nakon pojave zelenog svjetla krenula ravno. Dan nakon predmetne prometne nezgode, otišao je u l. postaju Prometne policije u Zagrebu na adresi [adresa], zatražio je izuzeće snimaka sa kamera koje se nalaze u neposrednoj blizini i na samom raskrižju gdje se dogodila prometna nesreća, kako bi se uz pomoć njih moglo utvrditi tko je od sudionika predmetne nesreće imao prednost prolaska na predmetnom raskrižju. Djelatnik policije uvažio je njegovu zamolbu i rekao da će isto zatražiti. Prilikom uvida u dokumentaciju spisa i razgovora sa policijskim djelatnikom saznao je da je na predmetnom raskrižju samo brojač prometa, a ne kamera za snimanje prometa, a druga kamera na koju je također upozorio da se nalazi u blizini i iz koje se moglo vidjeti koje svjetlo je bilo upaljeno drugoj sudionici prometne nezgode AR, samo djelomično pokriva raskrižje, ali ista u trenutnu prometne nesreće nije bila u funkciji. S obzirom na suprotne iskaze sudionika prometa i nepostojanje snimaka s raskrižja u vrijeme prometne nesreće, smatra da se navedeni iskazi ne mogu pravilno ocijeniti samo na temelju iskaza sudionika, već ih je potrebno usporediti s objektivnim podacima sadržanim u tehničko dokumentaciji predmetnog raskrižja i materijalnim tragovima prometne nesreće. U dokumentaciji se nalazi tehnički plan semaforizacije raskrižja Zvonimirova - Heinzelova. koji sadržava situacijski prikaz signalnih grupa, faze rada semafora, signalne planove te vremenske dijagrame rada pojedinih signalnih grupa. Iz dokumentacije proizlazi da su signalne grupe raspoređene u različite faze rada semafora. Prema situacijskom nacrtu, navedene signalne grupe povezane su s prometnim tokovima na predmetnom raskrižju, uključujući ravno kretanje iz suprotnog smjera i lijevo skretanje iz njegovog smjera. S obzirom na to da se radi o tehničkoj dokumentaciji čiji sadržaj i međusobni odnosi signalnih grupa zahtijevaju posebno stručno znanje, smatra da nije moguće pouzdano utvrditi odlučnu činjenicu o tome jesu li navedeni prometni tokovi mogli istodobno dobiti dopuštenje za prolazak samo neposrednim tumačenjem dokumentacije bez odgovarajućeg stručnog znanja. Posebno je potrebno razmotriti nesklad između navoda druge sudionice ER o načinu na koji je započela kretanje i brzine kojom se, prema njezinim ranijim navodima, kretala. Prema njezinu iskazu sa ročišta održanog 8. rujna 2026. ona se prije pojave zelenog svjetla zaustavila na semaforu, nakon čega je, po pojavi zelenog svjetla, krenula ravno. Istodobno je neposredno nakon prometne nesreće navela da se kretala brzinom približno 50-60 km/h. Isto je navedeno i u njezinoj bolničkoj dokumentaciji. Prema raspoloživim podacima i položaju mjesta udara, udaljenost od mjesta na kojem je, prema njezinu iskazu, čekala na semaforu do mjesta kontakta iznosila je približno 5 metara. Ta okoInost je od osobite važnosti. Ako je drugo vozilo doista bilo potpuno zaustavljeno, a zatim krenulo tek nakon pojave zelenog svjetla, potrebno je stručno utvrditi koliku je brzinu uopće moglo postići na udaljenosti od približno 5 metara. Ne smatra da sud sam treba donositi stručni zaključak o tome je li takvo ubrzanje bilo moguće, već upravo zbog toga smatra potrebnim da tu činjenicu utvrdi osoba odgovarajuće struke. Navedena okolnost nije značajna samo za utvrđivanje brzine vozila, nego i za ocjenu vjerodostojnosti iskaza druge sudionice o načinu na koji je došlo do prometne nesreće Naime, ako se stručnim vještačenjem utvrdi da vozilo koje je, prema njezinu iskazu, krenulo iz potpunog mirovanja nakon pojave zelenog svjetla nije moglo na raspoloživoj udaljenosti postići brzinu kojom je stvarno udarilo njegovo vozilo, tada bi se njezin iskaz o tome da je neposredno prije nesreće stajala na semaforu i krenula nakon pojave zelenog morao posebno kritički ocijeniti. U tom bi slučaju postojala objektivna i stručno utvrđena okolnost koja bi bila nespojiva s njezinim iskazom. Ako se, nadalje, stručnim vještačenjem utvrdi da je njezino vozilo u trenutku prije sudara imalo brzinu znatno veću od one koju je, s obzirom na raspoloživu udaljenost i početak kretanja, moglo postići iz mirovanja, tada se postavlja opravdano pitanje je li vozilo uopće bilo zaustavljeno na semaforu neposredno prije kretanja, kako ona sada navodi. Takav nalaz bio bi od neposrednog značaja i za ocjenu njezina iskaza o tome koje je svjetlo na semaforu imala i na koji je način ušla u raskrižje. S obzirom na navedeno, smatra da je za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno stručno utvrditi: koji su signalni uređaji i signalne grupe regulirali kretanje oba vozila, u kojim su se fazama te signalne grupe aktivirale, jesu li predmetne signalne grupe mogle istodobno davati dopuštenje za prolazak, koji je signalni plan bio aktivan u vrijeme prometne nesreće, kolika je bila udaljenost od mjesta zaustavljanja drugog vozila do mjesta prvog kontakta, koliku je brzinu drugo vozilo (vozilo ER) moglo postići ako je krenulo iz potpunog mirovanja, koliku je brzinu imalo njegovo vozilo, je li utvrđena brzina drugog vozila kompatibilna s tvrdnjom da je neposredno prije toga bilo zaustavljeno na crvenom svjetlu, te jesu li položaji vozila, oštećenja i ostali materijalni tragovi kompatibilni s iskazima sudionika. Za odgovore na gore navedena pitanja potrebno je posebno stručno znanje koje sud nema niti se od suda može očekivati da ga samostalno zamijeni stručnim prometno-tehničkim izračunima, a isti su neophodni kako bi sud mogao na objektivan i stručan način utvrditi odlučne činjenice koje su od neposrednog značaja za ocjenu odgovornosti. U ovom slučaju potrebno je, radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, izvršiti analizu signalnog plana raskrižja, dinamike prometne nesreće, raspoloživih materijalnih tragova, položaja i oštećenja vozila te mogućnosti postizanja navedene brzine. Smatra da je u ovom predmetu osobito važno razlikovati iskaze sudionika od objektivno provjerljivih činjenica. Njegova tvrdnja da je u trenutku započinjanja skretanja imao zeleno svjetlo u obliku strelice može se usporediti sa službenom dokumentacijom o radu semafora. Jednako tako, tvrdnja druge sudionice da je neposredno prije toga bila zaustavljena na crvenom svjetlu i da je nakon pojave zelenog krenula može se usporediti s objektivnim Podacima o udaljenosti do mjesta sudara i fizikalnim mogućnostima njezina vozila. Ako se stručnim vještačenjem utvrdi da je njezina navedena brzina nespojiva s mogućnošću ubrzanja iz mirovanja na raspoloživoj udaljenosti, tada takav nalaz predstavlja objektivnu okolnost koja mora biti uzeta u obzir pri ocjeni vjerodostojnosti njezina iskaza. Ako se istodobno utvrdi da signalni plan ne dopušta istodobno zeleno za njezin ravni smjer i njegovo lijevo skretanje, tada bi ta objektivna činjenica bila od neposrednog značaja za ocjenu njezina iskaza o tome da je u trenutku ulaska u raskrižje imala zeleno svjetlo. Upravo zbog navedenih međusobno povezanih, ali stručno provjerljivih okolnosti smatra da se odluka o odgovornosti ne bi trebala temeljiti isključivo na suprotstavljenim iskazima sudionika, bez prethodnog stručnog utvrđivanja tehničkih činjenica.

5. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao ŽR, koja je izjavila da je 5. svibnja 2026. u 22:20 sati kao vozač upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka], a kretala se zapadnim kolnikom Heinzelove ulice lijevom prometnom trakom za ravno u smjeru juga. Dolaskom do raskrižja sa ulicom Kralja Zvonimira zaustavila se ispred raskrižja radi upaljenog crvenog svjetla na semaforu. Na upit suca izjavila je kako iz njenog pravca kretanja nije bilo zaustavljenog na semaforu niti jednog drugog vozila osim njenog. Nakon što se na semaforu za njen smjer kretanja ravno upalilo zeleno svjetlo, krenula je sa vozilom kada je na sredini raskrižja, točnije na tramvajskoj pruzi prednjim dijelom svog vozila reg. oznake [registarska oznaka] naletio na prednji lijevi bočni dio njenog vozila vozač VR. Na upit suca izjavila je kako je vidjela da je iz njegovog pravca kretanja, a on se kretao istočnim kolnikom Heinzelove ulice lijevom prometnom trakom za lijevo u smjeru sjevera te je skretao u lijevo prema sjevernom kolniku ulice Kralja Zvonimira, bilo vozila koja su skretala iz Heinzelove ulice desno u Zvonimirovu ulicu, dok je njoj s desne strane tramvaj koji se kretao prema Borongaju bio zaustavljen očito radi zabrane kretanja. Kao posljedica prometne nesreće na njenom vozilu je došlo do oštećenja lijeve bočne strane i to prednji i stražnji branik, prednji i stražnji blatobran, prednji i stražnji kotač, prednja vrata, stražnja vrata sa staklom, kutno svjetlo, poklopac motora te je aktiviran vozačev zračni jastuk, zračni jastuk nogu vozača i suvozačev zračni jastuk. Kao posljedicu prometne nesreće zadobila je ozljedu u vidu kontuzije lijevog ramena, a liječničku pomoć je zatražila 6. svibnja 2026. u 00:51 sati budući je naknadno osjetila zdravstvene posljedice prometne nesreće. Suputnica u njenom vozilu koja je sjedila na suvozačevom mjestu ZR je kao posljedicu prometne nesreće je zadobila udarac u glavu, te su je nakon prometne nesreće roditelji odvezli na hitnu službu. Dodala je kako je okrivljenik u vozilu bio sa mlađim bratom koji je bio uznemiren nakon prometne nesreće, a okrivljenik im je prišao i pitao da li su dobro, te se ispričavao radi toga što je izazvao prometnu nesreću. Sačekali su dolazak policije koja je obavila očevid te su nakon toga otišli kući, dok je obadva vozila odvezla vučna služba. Dodala je kako ZR boravi i živi u [adresa] pa stoga nije u mogućnosti pristupiti na ročite pred ovim sudom.

6. Na upit suca da se izjasni o navodu okrivljenika iznesenom u prigovoru protiv prekršajnog naloga prema kojem bi on u raskrižje ušao na zeleno svjetlo na semaforu za njegov smjer kretanja, te da mu je bilo upaljen dopunski semafor za skretanje u lijevo, svjedokinja je izjavila kako to nije moguće budući su oboje ušli u raskrižje, a ona je započela sa vožnjom i ulaskom u raskrižje nakon što joj se upalilo zeleno svjetlo za njen smjer kretanja. Također, on je nakon prometne nesreće izjavio: "nisam vas očekivao tako brzo".

7. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je u potpunosti povjerovao ispitanoj svjedokinji koja je ovom sucu dala detaljan, precizan, okolnostan i uvjerljiv iskaz, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću te je u bitnome podudaran sa nalazom i mišljenjem vještaka te materijalnim dokazima koji prileže spisu.

8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je Izvješće o poduzetom MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 16. svibnja 2026. (str. 13. -14. spisa).

9. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje su potvrđene provedenim dokaznom postupkom, a poglavito provedenim prometnim vještačenjem.

10. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je Izvješće o počinjenom prekršaju MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 21. svibnja 2026. (str. 15. spisa).

11. Sud je navedeni dokaz prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz njega proizlaze, a koje su potvrđene provedenim dokaznom postupkom, poglavito provedenim prometnim vještačenjem.

12. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je Zapisnik o očevidu MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 16. svibnja 2026. (str. 16. -19. spisa).

13. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pregledao je Skicu mjesta događaja na str. 27. i 28. spisa.

14. Na upit suca svjedokinja je izjavila kako skica odgovara prometnoj situaciji u vrijeme i nakon prometne nesreće.

15. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pregledao je fotografije koje prileže spisu.

16. Na upit suca svjedokinja je izjavila kako fotografije odgovaraju stanju neposredno nakon prometne nesreće.

17. U zapisniku o očevidu vidljivi su točno mjesto prometne nesreće, vrste ceste, osobine ceste, stanje promet, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilima, opis mjesta događaja, tragova, položaja vozila i nastradalih, te poduzete mjere i radnje. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja, dok su oštećenja i mjesto događaji vidljivi na fotografijama.

18. Sud je ove dokaze u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite budući su sačinjeni po ovlaštenoj službenoj osobi koja je obavljala očevid prometne nesreće, a sastavljeni su detaljno, precizno i stručno. Osim toga, na ove dokaze se logički nadovezuje nalaz i mišljenje vještaka, a prometni vještak nije na bilo koji način doveo u pitanje ove dokaze na kojima je između ostalog zasnovao svoj nalaz i mišljenje.

19. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb od 5. svibnja 2026. na ime VR i ŽR (str. 21.-22. spisa), a iz kojih proizlazi da prisutnost alkohola u organizmu ispitanika nije utvrđena.

20. Sud je navedene dokaze u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne dokaze o činjenicama koje iz njih proizlaze.

21. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je Liječničku prijavu KB Dubrava od 6. svibnja 2026. na ime ŽR (str. 23. spisa).

22. Na upit suca svjedokinja je izjavila kako ozljede navedene u liječničkoj dokumentaciji odgovaraju ozljedama koje je zadobila kao posljedicu prometne nesreće.

23. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je Liječničku prijavu KBC Zagreb od 6. svibnja 2026. na ime GR (str. 24. spisa).

24. Sud je liječničke dokumentacije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojne dokaze o tome da su oštećenica i suvozačica u vozilu oštećenice kao posljedicu prometne nesreće zadobile ozljede navedene u liječničkoj dokumentaciji. Ovo stoga što su liječničke dokumentacije izdane po ovlaštenim zdravstvenim ustanovama te ovjerene pečatom i potpisom ovlaštenih liječnika.

25. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 30. srpnja 2026. za okrivljenika, iz koje proizlazi da u toj evidenciji ne postoje podaci o okrivljeniku, iz čega proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

26. Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti okrivljenika, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

27. U dokaznom postupku provedeno je prometno vještačenje radi utvrđivanja uzroka i mehanizma nastanka prometne nesreće. Prometni vještak Srećko Hlišć, dipl. ing., je u svom nalazu i mišljenju, a nakon što je proučio predmet naveo da je do nesreće došlo u utorak 5. svibnja 2026. oko 22:20 sati na semaforiziranom križanju Zvonimirove i Heinzelove ulice. Okrivljenik upravljao je osobnim vozilom Ford Focus, reg. Oznake [registarska oznaka], a kretao se od juga istočnim kolnikom Heinzelove i u raskrižju sa Zvonimirovom skretao lijevo prema zapadu na sjeverni kolnik Zvonimirove. U isto vrijeme oštećenica ŽR upravljala je osobnim vozilom Smart reg. oznake [registarska oznaka], a kretala se zapadnim kolnikom Heinzelove od sjevera. Prema nastalim oštećenjima dogodio se sudar prednjeg više lijevog dijela vozila okrivljenika s prednjim lijevim dijelom vozila oštećenice, a mjesto sudara nalazi se u produžetku voznih traka kojim su se sudionici nesreće kretali pri čemu je okrivljenik u raskrižje ušao preko zaustavne linije za oko 36 metara, a oštećenica za oko 25 metara. S obzirom na zaustavljene položaje osobnih vozila nakon sudara, sudarna brzina vozila okrivljenika nije prelazila 30 km/h, a brzina vozila oštećenice iznosila je oko 40 km/h. Kojim su se brzinama i kakvom dinamikom vozila kretala prije sudara tehničkim putem nije moguće utvrditi jer za to nedostaju tragovi na kolniku, a na okolnost da li je oštećenica bila brža od sudarnih 40 km/h pa je prije sudara morala kočiti ili je do sudara dostigla brzinu od 40 km/h od ispred zaustavne linije u kojem bi slučaju morala ubrzavati s prosječnim ubrzanjem od oko 2,5 m/s[2] te krenuti vremenski 4,4 sekunde prije sudara. Ovakvo ubrzanje tehnički je moguće i radi se o odrešitijem ubrzavanju vozila. Da li je okrivljenik u križanje ulazio u vožnji ili je negdje zastao tehničkim putem nije moguće utvrditi, s time da njegova manja brzina i relativno duži put ulaska u raskrižje do mjesta sudara dozvoljava mogućnost da se prije nesreće zaustavio u raskrižju propuštajući vozila iz suprotnog smjera. U vrijeme nesreće prema pribavljenim podacima bio je aktivan signalni plan 1 koji je bio aktivan od 22:00 do 06:00 sati sljedećeg dana. Prema rasporedu signala okrivljenik u križanje ulazio smjerom koji je označen oznakom V4, a oštećenica smjerom V2. Osim toga za smjer kretanja okrivljenika lijevim skretanjem postoji dopunska strelica označena sa V9. Ako je do nesreće došlo u 22:20 sati signalni plan broj 1 pokazuje da su se signali ponavljali ciklusom od 60 sekundi te da smjerovi kretanja okrivljenika i oštećenice imaju istovremeno zeleno svjetlo glavnog signala. No međutim navedeni skraćeni program rada semafora nema paljenje dopunske strelice za lijevo skretanje. Ako se doista nesreća dogodila u 22:20 sati i bio aktivan signalni plan rada prema pribavljenoj dokumentaciji tada nije bilo paljenja dopunske lijeve strelice već se promet odvijao tako da oba smjera imaju istovremeno zeleno svjetlo glavnog signala u kojem slučaju vrijedi prednost prolaska pa da je okrivljenik propustio oštećenicu, a s obzirom da je raskrižje pregledno do nesreće ne bi došlo.

28. Okrivljenik nije imao pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je naveo kako je on smatrao da će mu se prije ročišta dostaviti pisani nalaz i mišljenje prometnog vještaka kako bi se na njega mogao očitovati te je zamolio dodatni rok za očitovanje na ročištu dan nalaz i mišljenje prometnog vještaka.

29. Sudac je dao do znanja okrivljeniku da je ovaj postupak do sada proveden na tri ročišta, okrivljenik se na prethodna dva ročišta nije odazvao već je pisanim putem komunicirao sa sudom, a imao je mogućnost izvršiti uvid u cjelokupni spis predmeta tokom cijelom trajanja ovog postupka te tu mogućnost ima i nakon ročišta. S obzirom da je vještak tek na ročištu dao nalaz i mišljenje, okrivljenik ukoliko želi, može mu odmah postavljati pitanja i iznijeti primjedbe, no okrivljenik je naveo kako nema pitanja niti primjedbi.

30. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao vjerodostojan dokaz, jer su dani od strane ovlaštenog sudskog vještaka, pod kaznenom odgovornošću, objektivno, detaljno, okolnostno, precizno i prema pravilima struke.

31. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u obaveznom prekršajnom nalogu, obranu okrivljenika, nakon iskaza ispitane svjedokinje i izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu te provedenog prometnog vještačenja, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret, pa je odlučio kao u izreci ove presude.

32. Naime, kako je okrivljenik postupio protivno izričitoj zakonskoj odredbi navedenoj u izreci ove presude, to su njegovim propustom ostvarena sva bitna obilježja označenog djela prekršaja pa ga je za to djelo valjalo proglasiti krivim. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim.

33. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj poriče počinjenje prekršaja. Ovo stoga što je takva obrana u potpunosti osporena nalazom i mišljenjem vještaka, iskazom svjedokinje ER, a koji iskaz je sud u potpunosti prihvatio kao vjerodostojnim, kao i ostalim provedenim materijalnim dokazima. Naime, iz iskaza ispitane svjedokinje ER proizlazi kako, nakon što se na semaforu za njen smjer kretanja ravno upalilo zeleno svjetlo, krenula je sa vozilom kada je na sredini raskrižja, točnije na tramvajskoj pruzi prednjim dijelom svog vozila reg. oznake [registarska oznaka] naletio na prednji lijevi bočni dio njenog vozila vozač VR. S druge strane okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani tvrdio kako je neposredno prije započinjanja lijevog skretanja iz Heinzelove u Zvonimirovu za njegov smjer bilo je uključeno zeleno svjetlo u obliku strelice, nakon čega je započeo skretanje. Na ročištu pred sudom okrivljenik je djelomično izmijenio svoju obranu na način da je tvrdio kako je on u raskrižje ušao na znak zelenog svjetla na semaforu odnosno za njegov smjer kretanja bila je upaljena zelena strelica za skretanje u lijevo, a tu strelicu vidio je nakon što je ušao u raskrižje i čekao da se upali. Iz materijalnih dokaza koji prileže spisu, poglavito zapisnika o očevidu proizlazi da se prometna nesreća dogodila 5. svibnja 2026. u 22:26 sati , a iz iskaza ispitane svjedokinje da se dogodila u 22:20 sati. Okrivljenik u svojoj obrani nije osporavao vrijeme nastanka prometne nesreće. Iz vještačkog nalaza i mišljenja proizlazi da ako se doista nesreća dogodila u 22:20 sati i bio aktivan signalni plan rada prema pribavljenoj dokumentaciji tada nije bilo paljenja dopunske lijeve strelice već se promet odvijao tako da oba smjera imaju istovremeno zeleno svjetlo glavnog signala u kojem slučaju vrijedi prednost prolaska pa da je okrivljenik propustio oštećenicu, a s obzirom da je raskrižje pregledno do nesreće ne bi došlo. Dakle, provedenim dokazima osporena je obrana okrivljenika da je neposredno prije prometne nesreće za njegov smjer kretanja bila upaljena zelena strelica na semaforu. Osim toga, djelomičnom izmjenom svoje obrane u kojoj je najprije tvrdio da je započeo skretanje nakon što je za njegov smjer bilo uključeno zeleno svjetlo u obliku strelice, a zatim je tvrdio da je već ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu, a da je tek ulaskom u raskrižje vidio zelenu strelicu koju je čekao da se upali, okrivljenik je pokazao nesigurnost i time neuvjerljivost u svojoj obrani. S druge strane iskaz ispitane svjedokinje ER je postojan, uvjerljiv i potvrđen materijalnim dokazima u spisu i vještačkim nalazom i mišljenjem budući je vještak posredno potvrdio iskaz ispitane svjedokinje u kojem navodi da je bila zaustavljena čekajući da se upali zeleno svjetlo te da je vozilom krenula na znak zelenog svjetla na semaforu. Naime, vještak je naveo da je sudarna brzina vozila oštećenice iznosila oko 40 km/h, a da bi do sudara dostigla brzinu od 40 km/h od ispred zaustavne linije morala je ubrzavati s prosječnim ubrzanjem od oko 2,5 m/s[2] te krenuti vremenski 4,4 sekunde prije sudara, te je konstatirao kako je ubrzanje njezinog vozila tehnički moguće i radi se o odrešitijem ubrzavanju vozila. Upravo tu činjenicu okrivljenik je dovodio u sumnju u svojoj pisanoj obrani danoj prije provedenog vještačenja.

34. Sud smatra, na temelju provedenog dokaznog postupka činjenično stanje u predmetu je u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe provoditi druge dokaze . Stoga je sud odustao od prvobitne namjere pozivanja i ispitivanja u svojstvu svjedoka GR koja osim toga nije dostupna sudu budući živi i radi u Južnoj Koreji.

35. Sud je okrivljeniku utvrdio novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

36. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazni.

37. Kao olakotna okolnost uzeta je dosadašnja prekršajna nekažnjavanost okrivljenika, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene.

38. Stoga je sud okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom minimalnom iznosu (za konkretni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna u rasponu od 390,00 do 920,00 eura), s time da se sukladno članku 293. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za prekršaj kojim je izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba novčana kazna uvećava za iznos od 260,00 eura.

39. Vodeći računa o visini izrečene novčane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika, ovaj sud smatra opravdanim u konkretnom slučaju dopustiti okrivljeniku da izrečenu novčanu kaznu plati u 6 (šest) jednaka mjesečna obroka, sukladno odredbi članku 33. stavku 11. Prekršajnog zakona.

40. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenik obročnom otplatom u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

41. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka za prometno vještačenje, troškove za izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru po zahtjevu I. PPP Zagreb te troškove suda u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, a budući je okrivljenik poricao počinjenje prekršaja, proveden je dokazni postupak, kojim je nesporno utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret pa je stoga dužan snositi naprijed navedene troškove postupka. Sve ove poduzete radnje tijekom postupka utjecale su na veće troškove postupka po osnovi paušala koji padaju na teret okrivljenika. Međutim, sud je ipak vodio računa i o imovinskim prilikama okrivljenika pa ga nije obvezao na naknadu troškova u većem iznosu, iako su troškovi postupka po osnovi paušala realno bili veći.

42. Okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, a temeljem u izreci citirane zakonske odredbe. Naime, okrivljenik je počinio teži prekršaj protiv sigurnosti prometa na cestama, kritične zgode ne poštivanjem prednosti prolaska izazvao je prometnu nesreću u kojoj su dvije osobe zadobile tjelesne ozljede. Iz tog razloga okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, odnosno kategorije kojom je upravljao u vrijeme počinjenja prekršaja, držeći dužinu trajanja izrečene zaštitne mjere primjerenu utvrđenim okolnostima, ocjenjujući da će se upravo ovako izrečenom zaštitnom mjerom postići svrha generalne, a posebice specijalne prevencije. Temeljem članka 58. Prekršajnog zakona zaštitna mjera se može izreći u trajanju od jednog mjeseca do 2 godine.

U Zagrebu 1. listopada 2026.

Sudac

Darjan Bižupić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku: VR, [adresa],

2. tužitelju: MUP, PUZ, I. PPP Zagreb,

3. spis.