REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Ovr-1945/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozren Marinković, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebparking, OIB 85584865987, Šubićeva 40/III, Zagreb, protiv ovršenika OJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, dana 1. listopada 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika OJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Radojke Galić poslovnog broja Ovrv- 143/16 od 19. siječnja 2016., kao neosnovan.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Radojke Galić poslovnog broja Ovrv- 143/16 od 19. siječnja 2016., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ).
Obrazloženje
1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi rješenja o ovrsi javnog bilježnika Radojke Galić poslovnog broja Ovrv- 143/16 od 19. siječnja 2016.
2. Ovršenik je prijedlogom od 18. lipnja 2026. podnio zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom i prijedlog za odgodu ovrhe u kojem ističe prigovor zastare i navodi kako me se provedbom ovrhe nanosi teško popravljiva šteta jer mu se onemogućava raspolaganje sredstvima nužnim za život.
3. Ovrhovoditelju je ovršenikov prijedlog za proglašenje i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava dostavljen 26. lipnja 2026., koji se do dana donošenja ovog rješenja na isti nije očitovao.
4. Prijedlog ovršenika sud je razmatrao kao žalbu nakon proteka roka propisanu člankom 284. stavak 5. OZ-a, obzirom da se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe u smislu članka 284. stavak 2. OZ-a.
5. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može zatražiti od nadležnog suda da odgodi ovrhu.
6. Prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe nije osnovan.
7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.
8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, jasno je da se ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.
9. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
10. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ- a, a čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, međutim nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.
11. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
12. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama ili na drugi odgovarajući način mora dokazati vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja.
13. Ovršenik u svom prijedlogu ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava koja će mu biti zaplijenjena i prenesena u postupku izravne naplate niti ističe vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja, već vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da će joj provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva šteta jer se provedbom ovrhe onemogućava raspolaganje sredstvima nužnim za podmirenje osnovnih životnih potreba, čime sadržajno ukazuje da bi provedba ovrhe bila otegotna za njegovu egzistenciju.
14. U odnosu na navode ovršenika sud ističe da otegotnost postupka izravne naplate na egzistenciju ovršenika nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.
15. Naime, u postupku ovrhe se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek umanjuje imovinu ovršenika te ima otegotne posljedice za njegovu egzistenciju.
16. Kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).
17. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na egzistenciju ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode ovrhe učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.
18. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba ovrhe otegotna za egzistenciju ovršenika nije dostatna za primjenu instituta odgode ovrhe.
19. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
20. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka.
21. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
22. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, o kojem se ovrhovoditelj nije očitovao, a ovršenik osnovanost žalbenih razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.
U Zagrebu 1. listopada 2026.
Sudac:
Mirna Jakovac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku
3. Spis
