Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: K-625/2026-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Ladi Medanić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Julije Abramović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika MB, zbog kaznenog djela iz članka 314.stavak 2. u svezi članka 34.stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25 nadalje: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, posl. br. broj KO-DO- 425/26 od 19.lipnja 2026. godine, nakon održane javne rasprave dana 31.kolovoza 2026. i 29.09.2026, kada je zaključena u nazočnosti okrivljenika, braniteljice okrivljenika odvjetnice Maje Lakić, te zastupnice optužbe MBT dana 1. listopada 2026. godine u odsutnosti zastupnika optužbe, a u prisutnosti braniteljice i okrivljenika, izrekao je i javno objavivši:

p r e s u d i o  j e

I optuženik MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin AB i M rođ. A, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, zavarivač, nezaposlen, neoženjen, bez djece, bez imovine, vojsku nije služio, bez vojnog čina i odlikovanja, osuđivan prema izvatku iz KE, sada u istražnom zatvoru u Zatvoru u Rijeci,

k r i v  j e

što je

dana 27. svibnja 2026. između 19,00 i 20,00 sati, u [adresa], nakon što su policijski službenici PP Crikvenica prethodno zaprimili dojavu od njegovog oca AB za policijskom zaštitom i intervencijom zbog njegovog postupanja u alkoholiziranom stanju zbog čega su na mjesto događaja pristupili policijskih službenici Policijske postaje Crikvenica HB i OB, s namjerom da ih onemogući u njihovom službenom postupanju, uključenu brusilicu usmjerio prema policijskom službeniku, ĐB, te svom ocu AB govoreći kako će se ubiti ukoliko mu se približe, a nakon što je netko od ukućana isključio dovod električne energije, odbacio je brusilicu na pod, uzeo odvijač koji je ponovo usmjerio prema navedenima govoreći im: "nećete me privesti, gubite se ća, uzmite pištolje i ubijte me", da bi nastavno bacio odvijač na pod te uzeo čekić koji je ponovo bacio u pravcu navedenih policijskih službenika koji čekić je udario u garažna vrata i razbio staklo, a zatim je uzeo drugi odvijač koji je usmjerio u pravcu imenovanih policijskih službenika govoreći im da mu se ne približavaju jer će biti svega, nakon čega je izašao iz garaže i započeo bježati iz dvorišta, u kojoj namjeri je onemogućen uz uporabu fizičke sile po policijskim službenicima koji su mu stavili sredstva za vezivanje,

dakle, s namjerom da silom i prijetnjom da će izravno uporabiti silu, spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje, koja je u okviru njezinih ovlasti, a kazneno djelo je počinjeno uz uporabu opasnog oruđa i time poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela prisile prema službenoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo prisile prema službenoj osobi u pokušaju

– opisano u članku 314. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po stavku 2. citiranog članka u svezi članka 34. stavka 1. KZ/11.

pa se okrivljenik MB na temelju članka 314.stavak 2. u svezi članka 34. stavka 1. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseci

Na temelju odredbe članka 54. stavka 1. KZ/11 optuženom se uračunava u kaznu zatvora vrijeme uhićenja i to vrijeme uhićenja 27. i 28. svibnja 2026. te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru na temelju rješenja suca istrage Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kir-571/2026 od 29. svibnja 2026., a od

29. svibnja 2026. pa nadalje.

II Temeljem odredbe članka 70. KZ/11 okrivljeniku se izriče sigurnosna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od 6 (šest) mjeseci, odnosno do prestanka izvršenja zatvorske kazne.

III Temeljem odredbe članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik u obavezi je nadoknaditi troškove kaznenog postupka s osnova paušalne svote u visini od 200,00 (dvjesto) eura, dok se na temelju čl. 148 st. 6 ZKP/08 okrivljenik oslobađa obveze da naknadi ostale troškove kaznenog postupka .

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, optužnicom poslovni broj uvodno označenom optužilo je okrivljenika MB zbog kaznenog djela činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

1.1.Raspravu je proveo predsjednik vijeća kao sudac pojedinac uz suglasnost stranaka.

2. Upitan na početku rasprave kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljenik je iskazao da se u odnosu na optužbu ne smatra krivim.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izveo dokaze neposrednim ispitivanjem na raspravi svjedoka žrtve policijskih službenika HB i OB, te svjedoka AB, oca okrivljenika, te čitanjem i pregledavanjem dokumentacije u spisu; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PP Crikvenica od 27. svibnja 2026. (list 39 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, ser. broj: [serijski broj] (list 41 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PP Crikvenica od 27. svibnja 2026. (list 42 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, ser. broj:

00134944 (list 44 spisa), izvješće o uporabi sredstava prisile (list 48-50, 51-53 spisa), mišljenje o okolnostima uporabe sredstava prisile (list 54-57 spisa), med. dokumentacija za ŠB (list 59-60 spisa), potvrda o usmenom zahtjevu za pružanje pomoći (list 62 spisa), snimka postupanja okrivljenika prije događaja (list 93 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PP Crikvenica od 27. svibnja 2026. (list 91-92 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, ser. broj: [serijski broj] (list 93 spisa), CD mediji – fotografije okrivljenika (list 94-95 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka HB (list 134-136 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka OB (list 138-141 spisa). zapisnik i snimka okrivljenika u ODO Rijeka (list 103-106 spisa), zapisnik i snimka ispitivanja osumnjičenika po članku 208.a ZKP-a (list 75-79 spisa), te uvidom u Izvadak iz KE , a okrivljenik je na kraju dokaznog postupka dao svoju obranu.

4. U svojoj obrani koju je iznio na kraju dokaznog postupka, optuženik je ukratko naveo kako se samog događaja uopće ne sjeća. Istaknuo je da se kaje i da mu je žao zbog svega što se dogodilo te je izrazio želju za odlaskom na liječenje. Dodao je kako je u zatvoru shvatio da nije postupio ispravno te da treba živjeti u skladu sa zakonima i socijalnim normama.

4.1.Na upit branitelja optuženik je odgovorio kako nije uzimao propisanu terapiju, jer zbog nje nije mogao raditi niti funkcionirati tijekom dana. Pojasnio je da mu je terapija škodila i da bi od nje zaspao usred posla jer nije bila odgovarajuća. Izrazio je želju za odlaskom u bolnicu na Rabu, gdje su mu trebali korigirati terapiju, napomenuvši da zadnji put kada je tamo boravio, zbog poslovnih obveza nije stizao na sastanke. U pogledu kritične zgode, naveo je da je imao obiteljskih problema sa sestrom koji su ga potaknuli na takvo ponašanje. Pojasnio je da je doživio živčani i emocionalni slom jer su mu se nagomilali problemi o kojima ni s kim nije razgovarao. Stručnu pomoć tada nije zatražio jer nije znao kako i od koga, no sada mu je to jasno i svjestan je da je to trebao učiniti. Što se tiče policijskih službenika, naveo je da ih poznaje iz ranijih postupanja, ali se ne sjeća ni samog događaja niti njih. Naglasio je da s navedenim policijskim službenicima nikada nije imao sukoba ni razmirica te da nema ništa protiv njih.

4.2.Na upit tužitelja optuženik je izjavio kako ne zna koliko je dugo uzimao terapiju niti kada je točno shvatio da ga ona uspavljuje. Zaključio je kako nikome nije rekao da bi želio promijeniti terapiju jer jednostavno nije išao za tim.

4.3. Prilikom ispitivanja pred Općinskim državnim odvjetništvom okrivljenik je naveo da se ne sjeća događaja i da se kaje zbog učinjenoga .

5. Svjedok-žrtva policijski službenik HB iskazao je kako radi u Policijskoj postaji Crikvenica kao policijski službenik. Predmetnoga dana, 27. svibnja 2026. je radio u autoophodnji sa kolegom OB. Oko 19,00 sati su zaprimili dojavu da EB ima problema sa sinom SB na adresi njihovog prebivališta [adresa]. Kada su on i OB došli na adresu, tamo su zatekli AB, oca okrivljenika, koji im je rekao da je njegov sin MB rastrojen, da razbija po garaži i da njega napada te da je trenutno zatvoren u garaži koja se nalazi u suterenu kuće. Kada su pristupili garaži, okrivljenik je počeo vikati i galamiti, govoreći da će se ubiti ako mu se približe pri čemu je upalio kutnu brusilicu i tako upaljenu ju je držao u ispruženoj ruci uperenoj prema policijskim službenicima, dok je bio prisutan i njegov otac. Kada je netko isključio sklopku, a on je brusilicu bacio na pod, a u ruku je uzeo odvijač, ponovno ga usmjerio prema njih troje, govoreći da uzmu pištolje i da ga ubiju. Zatim je bacio odvijač na tlo i uzeo čekić u ruku koji je je bacio u pravcu policijskih službenika koji je bacio iznad njih pri čemu je razbio stakleni dio vrata, a zatim je uzeo u ruku drugi odvijač koji je ponovno usmjerio prema policajcima. Kada su ga policijski službenici uvjerili da izađe iz garaže na dvorište, on je i dalje cijelo vrijeme držao odvijač ispred sebe u njihovom pravcu i nije im dao da mu se približe na manje od 1 ili 2 metra. Okrivljenik je cijelo vrijeme hodao unatrag, u jednom trenutku je izišao na cestu i krenuo trčati. Policijski službenik HB je počeo trčati za njim , a nakon što ga je sustigao, desnom rukom ga je s leđa uhvatio oko vrata i položio na tlo, a zatim ga je OB uhvatio ga za desnu ruku u kojoj je držao odvijač te mu ga izbio iz ruke. U konačnici su mu stavljena sredstva za vezivanje.

5.1.Na raspravi svjedok je u cijelosti ostao kod tog svog iskaza.

5.2.Na upit braniteljice svjedok je naveo kako je okrivljeni, u trenutku njihovog dolaska, bio zatvoren u garaži, dok se njegov otac nalazio vani, u dvorištu. Vrata garaže bila su zatvorena, a otvorili su ih otac okrivljenika i svjedok. Svjedok je cijelo vrijeme pokušavao komunicirati s okrivljenikom kako bi ga smirio. Međutim, komunikacija okrivljenika bila je nerazumljiva; govorio je da ga netko sluša, da ne može pred njima, a svjedok se zbog izvanredne situacije ne sjeća točnih riječi koje je okrivljeni upućivao. Okrivljenika u tom trenutku nitko nije napadao, a svjedok i otac su mu govorili da će razgovarati kada se smiri. Okrivljenik je pritom ponavljao da ga neće odvesti na psihijatriju niti ga privesti, te je spominjao da je došlo pet patrola, iz čega svjedok pretpostavlja da je u tome i bio problem. U trenutku njihova dolaska okrivljeni je već bio ozlijeđen – imao je ogrebotine na nozi i glavi. Svjedok se ne sjeća je li ga pitao kako se ozlijedio, niti je okrivljeni sam o tome išta govorio. Bio je rastrojen, vikao je, galamio, bio zajapuren, znojan i crven u licu. Više je puta rekao da ga ubiju, no svjedok nije mogao razabrati zašto je to govorio.

6.Žrtva – svjedok policijsku službenik OB je iskazao da su on i kolega HB predmetnoga dana oko 19,00 sati zaprimili poziv od šefa smjene da EB ima problema sa sinom SB. Uputili su se na adresu [adresa] u [adresa] te su tamo zatekli oca okrivljenika AB i brata od njegovog oca. Otac je rekao da je MB rastrojen i agresivan i da se nalazi u garaži u suterenu kuće. Prišli su do garaže pri čemu su vrata bila zatvorena a zatim su čuli brusilicu. Okrivljenik je otvorio vrata od garaže i uperio upaljenu brusilicu prema policijskim službenicima i njegovom ocu, pri čemu je vikao "ne približavajte mi se jer ću se ubiti”. Kad aje netko od ukućana isključio sklopku, brusilica se ugasila, bacio ju je na tlo i uzeo odvijač te ga usmjerio prema njima, govoreći da mu se ne približavaju i da će ih sve poubijati. Oca su odmaknuli prema dvorištu, a okrivljenik je bacio odvijač na tlo, ponavljao je da će ga morati ubiti i da on neće više na psihijatriju, a onda je u ruku uzeo čekić i bacio ga u smjeru policijskih službenika, a pogodio je staklo iznad vrata. U jednom trenutku je uzeo poveći odvijač i nije im dozvoljavao da mu se približe na manje od 2 metra. Premda mu je HB govorio da se smiri i da popričaju, okrivljenik je prilikom izlaska iz garaže počeo hodati unatrag i odmicati prema cesti. Kada je došao do ceste isti je počeo trčati p rema sporednoj ulici, makadamu, a HB je počeo trčati za njim te ga je u konačnici sustigao i svojom ga je rukom sa leda uhvatio oko vrata i polegao na tlo. S obzirom da je cijelo vrijeme držao odvijač u ruci pružajući otpor, OB ga je uhvatio za desnu ruku i izbio mu odvijač, nakon čega su mu stavili sredstvo za zavezivanje.

6.1.Svjedok je izjavio da ostaje kod svog iskaza

6.2.Na upit braniteljice, svjedok-oštećenik je odgovorio kako je okrivljeni tijekom kritične zgode poprilično mijenjao raspoloženje. Bio je znojan, nervozan, šetkao se te je bio vidno uznemiren, a pogotovo zbog prisustva oca. Policijskim službenicima je rekao da uđu u garažu, ali da otac nikako ne ulazi. Iako su ocu okrivljenika govorili da ode, on je i dalje bio prisutan. Okrivljenik je malo plakao, a malo bio razdražljiv, međutim nije teturao već se cijelo vrijeme normalno kretao. Cijelo mu je vrijeme izbijao znoj. Svjedok nije primijetio da bi okrivljeni bio alkoholiziran, no navodi da mu se nisu mogli približiti te su bili udaljeni dva metra jer je okrivljeni stalno ponavljao da mu se ne približavaju. Također je ponavljao da ne želi razgovarati s ocem i da ne želi na psihijatriju. Dok je policija bila tamo, okrivljenik nije ništa napravio sam sebi, iako je na početku govorio da će se ubiti. Nije se samoozlijeđivao dok su policijski službenici bili prisutni, a svjedok misli da je okrivljeni bio malo krvav na nekim dijelovima tijela, ali ne može točno reći gdje. Svjedok je dodao da je s okrivljenikom uglavnom više komunicirao kolega HB. Okrivljenik je spominjao kako ima neki nerješivi problem, ali nije govorio koji. Bio je prisutan otac, došao je brat ali samo na početku pa je otišao, a majka je bila na prozoru. Njima je poznato da je otac pozvao policiju, dok su bili prisutni otac nije okrivljeniku upućivao riječi, okrivljenik nije izravno govorio, obuhvaćao je svih njih. Kad je bacao odvijač, uzimao čekić i zamahivao brusilicom, to misli da nije bilo u smislu da ih želi napasti, nego više nekakvog odvraćanja, onemogućavanja da mu se itko približi.

7.Svjedok EB, otac okrivljenika naveo je kako su ga kritične prigode nazvali iz [adresa] i obavijestili ga da je njegov sin, ovdje okrivljenik, u teško alkoholiziranom stanju, da narušava javni red i mir u centru [adresa], traži alkohol te prijeti da će otići iz [adresa] i skočiti s vidikovca. Nakon toga , svjedok je otišao u [adresa], no okrivljenik se prije njega vratio kući. Po povratku kući, svjedok je zatekao okrivljenika kako sjedi na ulici u iznimno lošem psihofizičkom stanju u kakvom ga dotad nikada nije vidio. Okrivljenik je vikao da će uzeti motocikl ili automobil, da odlazi od kuće i da se više neće vratiti. Između njih je došlo do naguravanja jer mu svjedok nije dopustio da uzme bilo koje vozilo. Tijekom naguravanja okrivljenik je govorio svjedoku da ga udari i ubije jer da više nije za život i da tako ne može, te je počeo udarati glavom o kamion i ponavljati da će se ubiti jer ne može tako živjeti. Zbog navedenog su pozvali žurnu službu 112 kako bi na mjesto događaja uputili policiju i Hitnu medicinsku pomoć. Kada su stigli policijski službenici, okrivljenik se sakrio u radionicu ispod kuće, prislonio upaljenu kutnu brusilicu na svoj vrat i zaprijetio policajcima da mu ne prilaze, da će se sam riješiti te da ga više neće odvesti u postaju. Tada je svjedokov brat isključio glavnu strujnu sklopku, nakon čega je okrivljenik prislonio odvijač na vrat, vičući da ne želi u zatvor, a potom je taj odvijač bacio kroz prozor. Policijski službenici su tada udaljili svjedoka. Okrivljenik je potom uspio pobjeći iz radionice, nakon čega je jedan policijski službenik krenuo u potjeru za njim, dok je drugi ostao kod kuće. Svjedok navodi da su policijski službenici uspjeli svladati okrivljenika na udaljenosti od otprilike 150 do 200 metara od kuće. Svjedok sam čin svladavanja nije vidio, ali mu je poznato da je okrivljenik tom prigodom izjavio da će sebi oduzeti život ako ga uhite.

7.1.Na upit zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Rijeci, svjedok je odgovorio kako se ne sjeća da je okrivljenik tom prigodom spominjao psihijatriju, a smatra i da nije spominjao specijalne postrojbe policije, odnosno to nije čuo. U radionici je bilo alata te dopušta mogućnost da je okrivljenik uzeo i čekić, no to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je bio udaljen 15 do 20 metara od radionice, ali zna da je odvijač izletio kroz prozor. Čuo je okrivljenika kako govori da se ne približavaju jer da će u protivnom biti svega.Nadalje navodi da se okrivljenik i ranije liječio te da je na psihijatrijskom liječenju u Rijeci boravio tri ili četiri puta u trajanju od po mjesec dana, dok je na liječenju na Rabu bio dva ili tri puta, u trajanju od dva, tri pa do šest mjeseci. Ti problemi datiraju još od srednjoškolske dobi. Kada bi na liječenju proveo mjesec dana, bio bi miran nekoliko mjeseci, a nakon duljih hospitalizacija stanje bi bilo stabilno i do godinu dana. Dok je okrivljenik redovito uzimao propisanu terapiju (tablete) njegovo je stanje bilo u redu, a problemi s ponašanjem i alkoholom bi se ponovno pojavili kada bi prestao uzimati terapiju. Svjedok pojašnjava da se okrivljenik liječio od ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama (marihuani), napominjući da je konzumirao i neke teže droge, ali to nije dugo trajalo jer su ga članovi obitelji uspjeli spriječiti, a zbog čega je u konačnici i boravio na psihijatriji.

7.2.Na upit braniteljice, svjedok je odgovorio kako je okrivljenik stanovao u zajedničkom kućanstvu sa svjedokom i njegovom suprugom. Prije ovog događaja nije bilo nikakvih izgreda niti se okrivljenik na išta žalio, već je situacija eskalirala iznenada tog dana. Okrivljenik je jednom ranijom prigodom spomenuo da ga prisluškuju preko mobilnog uređaja, te svjedok dopušta mogućnost da je to ponovio i kritičnog dana, ali svjedok to zbog udaljenosti nije mogao čuti. Jedan policijski službenik stajao je na ulaznim vratima radionice, dok je okrivljenik bio unutra na udaljenosti od tri do četiri metra, pa svjedok nije mogao čuti cijeli tijek razgovora. Okrivljenik je počeo raditi kod svjedoka deset dana prije ovog događaja. Prilikom rada na gradilištu okrivljenik je propao kroz šaht te se nakon toga žalio na bolove u nozi i u predjelu leđa. Svjedok smatra da okrivljenik kritične prigode nije zadobio nove ozljede. Zaključno navodi da je okrivljenik tijekom događaja bio potpuno odsutan, nije reagirao na podražaje iz okoline niti je išta čuo, već je bio fiksiran na vlastiti cilj koji se sastojao u tome da uzme bilo koje prijevozno sredstvo (bicikl, motocikl ili automobil), ode od kuće i više se ne vrati, te ga se u tome nije moglo zaustaviti.

7.3.Stranke nisu imale primjedbi na iskaz svjedoka.

8. Stalni sudski vještak dr. prof. sc. Klementina Ružić, na zapisnik kod ovog Suda navela je kako ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja koji je sačinila za potrebe ovog postupka.

8.1.U Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Klementine Ružić koji prileži spisu navodi se kako na psihijatrijskom pregledu nakon tempore criminis kod okrivljenika nisu evidentirani simptomi poremećaja, što bi moglo dovesti u pitanje njegovu ubrojivost. Evidentirana je akutna intoksikacija alkoholom i ovisnost o alkoholu. Alkohol je mogao umanjiti samokontrolu kod okrivljenika i potaknuti njegov agresivni potencijal, ali nije bio od odlučujućeg utjecaja na okrivljenikovo ponašanje. Njegovo ponašanje tempore criminis proizlazi iz njegove strukture ličnosti. Obzirom na postojanje ovisnosti o alkoholu preporuča se izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu. Zaključno, okrivljenikovo ponašanje se u inkriminiranom razdoblju može objasniti prvenstveno osobinama ličnosti i s tim povezanim visokim agresivnim potencijalom. Kod okr. se ne može isključiti opasnost od ponavljanja sličnih kaznenih djela niti opasnost od učina težeg kaznenog djela te se preporuča i izricanje mjere psihosocijalnog tretmana. Nadalje, zaključuje se da je okrivljenik s obzirom na njegovo aktualno psihičko stanje raspravno sposoban.

8.2.Na upit suda vještakinja je izjavila da je okrivljenik u trenutku počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno.

8.3.Odgovarajući na upit zastupnice optužbe (Z ODO) u vezi s preporukom o duljini trajanja mjere liječenja od ovisnosti, vještakinja je navela kako je u praksi uobičajeno da liječenje traje pet godina. Pri tome je nužna potpuna apstinencija, bez ijednog alkoholnog recidiva, kako bi se osoba mogla smatrati izliječenom od ovisnosti o alkoholu. Vezano uz konkretan slučaj, vještakinja je preporučila da mjera liječenja od ovisnosti traje koliko i zapriječena kazna. Na daljnje pitanje zastupnice optužbe, pojasnila je da se psihosocijalni tretman provodi pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad (HZSR), dok voditelj mjere određuje konkretan tip i način provođenja tretmana za svaku pojedinu osobu.

8.4.Odgovarajući na pitanje braniteljice okrivljenika o tome postoji li mogućnost i bi li za okrivljenika bilo prihvatljivije da se, umjesto u istražnom zatvoru, liječi na slobodi u bilo kojem obliku tretmana, vještakinja je istaknula da istražni zatvor na okrivljenika djeluje ograničavajuće u smislu održavanja prisilne apstinencije i nedostupnosti alkohola, što ujedno sprječava i činjenje novih kaznenih djela. Dodala je kako je okrivljenik, prema njezinim saznanjima, u prošlosti već bio uključen u liječenje ovisnosti, ali ga je zbog vlastite manipulativnosti prema terapeutima iznenada prekidao, nakon čega bi se ponovno alkoholizirao i činio kaznena djela.Na dodatno pitanje braniteljice, vještakinja je odgovorila kako je okrivljenik sada možda unekoliko kritičniji prema svojem ponašanju, ali je to i dalje nedostatno. Nakon toga braniteljica, kao ni sam okrivljeni, nisu imali daljnjih upita.

8.5.Na završni upit suca, vještakinja je navela da okrivljenik nije počinio navedeno kazneno djelo pod odlučujućim utjecajem ovisnosti o alkoholu, budući da je izmjerena niska koncentracija alkohola u krvi (alkoholomija). Zbog toga smatra da je njegovo ponašanje dominantno motivirano strukturom njegove ličnosti, dok je alkohol takvom ponašanju samo neznatno pridonio. Zaključila je da bi okrivljenik ovakvo djelo mogao počiniti i u trijeznom stanju, pod utjecajem određenih vanjskih frustracijskih čimbenika.

9. Naposljetku je izvršen uvid u izvadak iz kaznene evidencije iz koje slijedi da je okrivljenik pravomoćno kazneno osuđivana osoba presudama Općinskog suda u Rijeci: poslovni broj Kmp-15/2020 od 9. travnja 2020. zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci uz rok kušnje od jedne godine, poslovni broj Kmp -41/2020 od 10. studenog 2023. zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora od 10 mjeseci uz rok kušnje od dvije godine, poslovni broj Kmp-47/2022 od 15. siječnja 2024. zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 3. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora od osam mjeseci uz rok kušnje od dvije godine, te poslovni broj K-1090/2024 od 22. siječnja 2025. zbog kaznenih djela obijesne vožnje u cestovnom prometu iz članka 226. KZ/11 i krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 3. KZ/11 na bezuvjetnu kaznu zatvora od jedne godine i četiri mjeseca. Također, prema podacima iz sustava eSpis utvrđeno je da je protiv optuženika donesena i pravomoćna presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kmp-5/2020 od 27. siječnja 2023. zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 1. i 2. KZ/11 pri čemu mu je izrečen pridržaj izricanja maloljetničkog zatvora uz rok od dvije godine.

10. Iz podataka prekršajne evidencije slijedi da je optuženik pravomoćno prekršajno kažnjavana osoba i to u tri navrata zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, u dva navrata zbog prekršaja iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te jednom zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Nadalje, prema podacima iz sustava eSpis protiv optuženika nisu u tijeku drugi kazneni i prekršajni postupci, no utvrđeno je da je protiv optuženika donesena i pravomoćna presuda Općinskog suda u Crikvenici Stalna služba u Senju poslovni broj Pp-7/2023 od 29. kolovoza 2023. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

11. Analizirajući obranu okrivljenika, uspoređujući je s iskazima žrtava, te ispitanog svjedoka, dakle analizirajući sve rezultate provedenog dokaznog postupka, temeljem utvrđenog stanja stvari, ovaj sud smatra u cijelosti dokazanim da je okrivljenik ponašanjem inkriminiranim u izreci presude ostvario sva obilježja kaznenog djela protiv koje mu se stavlja na teret, pa ga je za to djelo valjalo oglasiti krivim i osuditi po zakonu.

12. Naime, iz okrivljenikove obrane proizlazi kako se ne sjeća događaja, međutim kako se kaje.

13. Dakle, sporno je da li se okrivljenik ponašao na način na način kako mu se stavlja na teret optužnicom, kao i da li je bio svjestan svojeg postupanja.

14. Iz iskaza žrtava - policijskih službenika HB ( kada su pristupili garaži, okrivljenik je počeo vikati i galamiti, govoreći da će se ubiti ako mu se približe pri čemu je upalio kutnu brusilicu i tako upaljenu ju je držao u ispruženoj ruci uperenoj prema policijskim službenicima, dok je bio prisutan i njegov otac, kada je netko isključio sklopku, a on je brusilicu bacio na pod, a u ruku je uzeo odvijač, ponovno ga usmjerio prema njih troje, govoreći da uzmu pištolje i da ga ubiju, zatim je bacio odvijač na tlo i uzeo čekić u ruku koji je je bacio u pravcu policijskih službenika koji je bacio iznad njih pri čemu je razbio stakleni dio vrata, a zatim je uzeo u ruku drugi odvijač koji je ponovno usmjerio prema policajcima, kada su ga policijski službenici uvjerili da izađe iz garaže na dvorište, on je i dalje cijelo vrijeme držao odvijač ispred sebe u njihovom pravcu i nije im dao da mu se približe na manje od 1 ili 2 metra , okrivljenik je cijelo vrijeme hodao unatrag, u jednom trenutku je izišao na cestu i krenuo trčati) i svjedoka -žrtve policijskog službenika OB (prišli su do garaže pri čemu su vrata bila zatvorena a zatim su čuli brusilicu, okrivljenik je otvorio vrata od garaže i uperio upaljenu brusilicu prema policijskim službenicima i njegovom ocu, pri čemu je vikao "ne približavajte mi se jer ću se ubiti”, kad je netko od ukućana isključio sklopku, brusilica se ugasila, bacio ju je na tlo i uzeo odvijač te ga usmjerio prema njima, govoreći da mu se ne približavaju i da će ih sve poubijati), a koji iskazi su se u bitnome podudarali i na koje iskaze se logično nadovezuje iskaz svjedoka oca okrivljenika EB, proizlazi kako i na koji način se okrivljenik ponašao inkriminirane zgode.

15. Sudac je ocijenio te iskaze svjedoka – žrtve policijskih službenika, kao i iskaz svjedoka oca okrivljenika, koji je vidio dio događaja, kao iskrene, jasne i logične, međusobno su se logično nadopunjavali i sudac nije pronašao razloga zbog kojih bi lažno teretili okrivljenika, tim više što je okrivljenik u svojoj obrani navodio kako se ne sjeća događaja i kako mu je žao.

16. Iako se je okrivljenik prethodno izjasnio kako se ne smatra krivim, te kako se ne sjeća, ali kako mu je žao zbog svega, iz iskaza ispitanih svjedoka proizlazi kako je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

17.Osim toga, valjalo je uzeti u obzir da iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Klementine Ružić, a koji nalaz je sudac u cijelosti prihvatio, jer je jasan i logičan i ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi posumnjao u isti, proizlazi kako je okrivljenik inkriminirane zgode bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, te kako postoji rizik od ponavljanja kaznenih djela te se preporuča liječenja od ovisnosti o alkoholu te sigurnosna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana.

18. Slijedom iznesenog, a imajući u vidu sve prethodno provedene dokaze, ocjenom tih provedenih dokaza, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj vezi (prethodno obrazloženo), sud je nedvojbeno utvrdio da su se u ponašanju okrivljenika "tempore criminis", inkriminirane zgode, ostvarila sva obilježja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret optužnicom , dakle kaznenog djelo prisile prema službenoj osobi u pokušaju – opisano u članku 314. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po stavku 2. citiranog članka u svezi članka 34. stavka 1. KZ/11.

19. U pogledu subjektivnih elemenata kaznenog djela sud je utvrdio da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom budući je obzirom na svoju životnu dob i iskustvo bio svjestan svog postupanja te da njegovo ponašanje predstavlja ponašanje koje je kaznenopravno nedopušteno i društveno neprihvatljivo, a u tijeku postupka na osnovu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka utvrđeno je da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela ubrojivost okrivljenika bila smanjena, ali ne bitno.

20. Stoga je u svemu valjalo odlučiti kao u izreci presude, okrivljenika za djelo opisano u izreci presude proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

21. Prilikom izbora kaznene sankcije sud je okrivljeniku olakotnim cijenio okolnost da je da ima zdravstvenih problema, da je djelo počinio u smanjenom ubrojivom stanju, ali ne bitno, dok je otegotna okolnost na strani okrivljenika to što je višestruko kazneno osuđivan.

22. Cijeneći težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela, ocjenjujući stupanj krivnje okrivljenika, pobude iz kojih je djelo počinjeno, ulogu okrivljenika u počinjenju djela, a uvažavajući istaknute olakotne okolnosti i otegotne okolnosti, kao i težinu počinjenog djela i stupanj ugroze zaštićenog dobra sud je okrivljeniku izrekao bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i četiri mjeseca.

23. Sud smatra da će upravo takvom sankcijom biti ispunjena opća i posebna svrha kažnjavanja odnosno da će takva sankcija utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela kao i na sve ostale građane da ne čine kaznena djela odnosno da će utjecati na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja koja se ne bi u konkretnom slučaju ostvarila izricanjem blaže vrste kazneno-pravne sankcije okrivljeniku, jer je razvidno da je okrivljenik uporan u činjenju kaznenih djela, a do sada izrečene kazne očigledno nisu utjecala na okrivljenika na način da ga odvrate od daljnjeg činjenja kaznenih djela, već upravo suprotno, okrivljenik ustraje u kriminalnoj aktivnosti i čini novo kaznena djela.

24. Okrivljeniku će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme za koje je bio uhićen, te vrijeme za koje je bio zadržan u istražnom zatvoru.

25. Temeljem odredbe članka 70. KZ/11 okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obaveznog psihosocijalni tretman u trajanju od 6 (šest) mjeseci, odnosno do prestanka izvršenja zatvorske kazne, obzirom da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka – psihijatra proizlazi kako preporuča da mu se ista izreče, a za izricanje iste ispunjeni su uvjeti u skladu s tom odredbom. Okrivljeniku nije izrečena sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti, jer iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ne proizlazi da je to djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola.

26. Kako je okrivljenik proglašen krivim, na temelju čl. 148 st. 1 ZKP/08 naloženo mu je da podmiri troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu utvrđenu sukladno složenosti i duljini trajanja kaznenog postupka, kao i imovinskim prilikama optuženika, dok je na temelju čl. 148 st. 6 ZKP/08 oslobođena dužnosti da naknadi ostale troškove kaznenog postupka, smatrajući da bi plaćanjem istih bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika zbog lošeg imovnog stanja, isti prima mirovinu i visoke životne dobi.

U Rijeci, 1. listopad 2026.

Sudac

Lada Medanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana ovjerenog primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- Općinskom državnom odvjetništvu Rijeka, uz zapisnik,

- okrivljeniku, putem zatvora,

- braniteljici, uz zapisnik,

- Zatvoru u Rijeci

- žrtvama, po pravomoćnosti,

- CZSS, po pravomoćnosti