REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-4522/2025-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu tog suda Žanet Vidović i uz sudjelovanje Valentine Pergar kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa opunomoćenik Ivan Borna Ninčević, odvjetnik u Karlovcu, Ulica Frana Supila 11, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, u predmetu obustave postupka priznanja prava na osobnu invalidninu, 1. listopada 2026.
p r e s u d i o j e
I Poništava se rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-09/25- 01/5614, URBROJ: 524-11-02/5-25-2 od 24. rujna 2025.
II Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Čakovec, KLASA: UP/I-551-06/24-10/1200, URBROJ: 139-010-03/33-25-5 od 5. veljače 2025.
III Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati trošak od 1.000,00 EUR-a (tisuću eura) u roku od 30 dana od dostave pravomoćne presude.
IV U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora se odbija.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-551-09/25-01/5614, URBROJ: 524-11-02/5-25-2 od 24. rujna 2025. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela KLASA: UP/I-551-06/24-10/1200, URBROJ: 139-010-03/33-25-5 od 5. veljače 2025. kojim je u predmetu prednika tužiteljice, NK, zbog njegove smrti obustavljen postupak koji se vodio radi priznavanja prava na inkluzivni dodatak.
2. Tužiteljica u tužbi navodi da je nasljednica iza pok NK, da je u upravnom postupku pogrešno odlučeno o zahtjevu njenog prednika jer je postupak priznavanja prava na inkluzivni dodatak nakon smrti njenog prednika obustavljen. Tvrdi kako se radi o osobnom pravu no da zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje zbog čega nije bilo mjesta obustavi postupka već je trebalo nastaviti postupak i meritorno odlučiti o zahtjevu. Predlaže tužbeni zahtjev usvojiti i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu radi donošenja meritorne odluke.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu predlaže tužbeni zahtjev odbiti jer je neosnovan.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5. U ovom upravnom sporu radi se o pravnom pitanju, a tužitelj iako je prvotno predlagao održavanje rasprave nakon donošenja odluke o ovom pravnom pitanju u oglednom sporu je u naknadnim podnescima naveo da ne traži održavanje rasprave, a održavanje rasprave nije tražio ni tuženik te je sud spor riješio bez rasprave, na temelju članka 98. točke 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj: 36/24 i 39/26)
6. Odredbom članka 39. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj: 47/09 i 110/21) propisano je da ako u toku postupka stranka umre postupak se može obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka.
7. Odredbom članka 7. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj: 18/22, 46/22, 119/22, 71/23 i 156/23) propisano je da dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika nasljeđuju nasljednici korisnika, prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje.
8. Odredbom članka 136. stavcima 1. i 4. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da se prava koja se na temelju ovog Zakona priznaju u novčanom iznosu priznaju s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Prava koja se priznaju u novčanom iznosu isplaćuju se mjesečno, osim jednokratne naknade i naknade za pogrebne troškove.
9. Odredbom članka 20. Zakona o inkluzivnom dodatku (Narodne novine broj: 156/23) propisano je da se pravo na inkluzivni dodatak priznaje s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
10. Prema podacima spisa povodom zahtjeva prednika tužiteljice GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 10. rujna 2024. pokrenut je postupak radi priznavanja prava na inkluzivni dodatak, a koji postupak nije dovršen za života podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva je umro dana **.**.2025. pa je prvostupanjsko javnopravno tijelo polazeći od činjenice da pravo na inkluzivni dodatak predstavlja osobno pravo obustavio postupak po zahtjevu prednika tužiteljice zbog smrti stranke.
11. Iz podataka spisa proizlazi da u roku iz čl. 19. Zakona o inkluzivnom dodatku nije donesena odluka o zahtjevu prednika tužiteljice te da je zbog smrti stranke prvostupanjsko tijelo donijelo rješenja o obustavi postupka, protiv kojeg je tužiteljica podnijela žalbu kao nasljednica, a koju je tuženik žalbu odbio.
12. Prema dosljednoj upravno-sudskoj praksi radi o zahtjevu koji, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi u slučaju da bude pozitivno riješen u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke.
13. Sud pritom polazi od toga da se dan od kojeg pripada pravo na inkluzivni dodatak ne vezuje uz dan donošenja upravnog akta ili uz dan njegove izvršnosti, nego uz trenutak podnošenja urednog zahtjeva, pa posljedično stranka koja ispunjava propisane pretpostavke može osnovano očekivati da će joj sâmo pravo, kao i pojedini mjesečni iznosi inkluzivnog dodatka koji proizlaze iz tog prava u slučaju priznavanja prava na isti biti priznati od trenutka podnošenja urednog zahtjeva.
14. U skladu s tim, ako bi u slučaju smrti stranke u toku postupka došlo do njegove obustave, onemogućilo bi se ostvarenje onoga što proizlazi iz uređenja koje priznavanje prava vezuje uz dan podnošenja urednog zahtjeva, tj. onemogućilo bi se da se priznaju oni iznosi dodatka koji se odnose na razdoblje od podnošenja zah tjeva do smrti stranke, zbog čega nema zapreke da se postupak nastavi s nasljednicima stranke.
15. U pravomoćnoj presudi donesenoj u oglednom sporu (Upravni sud u Zagrebu, Us I- 3006/25 od 23. siječnja 2026) ističe se da je riječ o odnosu iz područja upravnog prava u kojem jedan subjekt javnopravno tijelo odlučuje o pravu drugog subjekta koji nakon što je podnio uredan zahtjev osnovano očekuje da se u roku iz članka 19. Zakona o inkluzivnom dodatku donese odluka o tom zahtjevu.
16. U suprotnom, odnosno u slučaju obustave postupka uslijed smrti stranke, a koja je nastupila nakon proteka navedenog roka, javnopravno tijelo izvodi korist od prekoračenja roka za odlučivanje o zahtjevu prednika tužiteljice i nasljednice , a nasljednik ostaje lišen mogućnosti da se ispita je li njegov prednik ispunjavao sve propisane pretpostavke za priznavanje prava, odnosno da se ispita ima li nasljednik pravo na pojedine iznose dodatka koji u smislu čl. 20. navedenog Zakona pokrivaju razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti prednika.
17. Dakle, neprenosivost prava iz sustava socijalne skrbi sukladno članku 7. stavku 2. Zakona o socijalnoj skrbi, pa tako i prava na inkluzivni dodatak, se odnosi samo na temeljno pravo kao takvo, a ne i na pojedine iznose dodatka koji proizlaze iz tog prava i koji pripadaju od trenutka podnošenja zahtjeva do nekog kasnijeg trenutka npr. smrti prednika.
18. Sud posebno napominje da odredbe Zakona o socijalnoj skrbi više ne sadrže ništa slično članku 109. ranijeg Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20, 133/20 i 138/20) koji je izričito određivao da se postupak obustavlja ako prije izvršnosti rješenja o priznavanju prava iz socijalne skrbi umre osoba o čijem se pojedinačnom pravu rješavalo , pa upravo izostavljanje navedene odredbe u novom zakonodavnom uređenju govori u prilog tome da se u sustavu socijalne skrbi više nije htjelo uz nastup smrti stranke u toku upravnog postupka nadovezati obustavu tog postupka kao pravnu posljedicu.
19. Nadalje, nesporno je da je javnopravno tijelo imalo na zakonu utemeljenu obvezu u roku iz članka 19. Zakona o inkluzivnom dodatku donijeti odluku o zahtjevu prednika tužiteljice, a ta obveza javnopravnog tijela nije ovisila o korištenju pravnih sredstava zbog šutnje uprave.
20. Slijedom iznesenog, sud smatra da je povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, jer se u konkretnom slučaju ne radi o stvari koja je takve prirode da se postupak ne može nastaviti s nasljednicima umrle stranke.
21. Stoga će nakon ove presude prvostupanjsko tijelo nastaviti postupak odlučivanja o zahtjevu prednika tužiteljice te odlučiti o tome jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak od podnošenja zahtjeva do smrti prednika tužiteljice. Ako rezultat postupka bude takav da dovede do zaključka da su ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak tuženik će u daljnjoj fazi postupka odlučiti o pravu na isplatu i o isplati neisplaćenih iznosa inkluzivnog dodatka . Prvostupanjsko javnopravno tijelo moći će odlučiti o pravu na isplatu i o isplati zaostalih iznosa nakon što nasljednici podnositelja zahtjeva dostave rješenje o nasljeđivanju ili rješenje o naknadno pronađenoj imovini iz kojega će biti vidljivo jesu li svi ili samo neki od nasljednika legitimirani na nasljeđivanje neisplaćenih iznosa inkluzivnog dodatka .
22. O zahtjevu za trošak, sud je odlučio sukladno članku 144. i 147. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima, ocijenivši da je tužiteljica uspjela u sporu, te je sud prihvatio osnovanim i opravdanim zahtjev za naknadom troškova spora za sastav tužbe, sukladno Tbr. 27/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23) u zatraženom iznosu od 1.000,00 eura sukladno Tbr. 27/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
23. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podneska od 13. siječnja 2026. u iznosu od 1.000,00 EUR-a jer u navedenom podnesku tužiteljica ponavlja navode tužbe, citira odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosno materijalni propis koji treba primijeniti. Odluke drugih sudova i materijalni propisi ulaze u sferu pravilne primjene materijalnog prava, a materijalno pravo sud treba poznavati neovisno o tome citiraju li ih stranke u svojim podnescima. Stoga takav podnesak nije doprinio ishodu spora, a sud rješenjem nije ni pozvao tužiteljicu na očitovanje te za isti nije opravdano dosuditi trošak.
24. Slijedom navedenoga na temelju članka 117. stavka 1. 144. i 147. Zakona o upravnim sporovima, presudio kao u izreci.
U Zagrebu 1. listopada 2026.
Sutkinja:
Žanet Vidović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. tužiteljici po punomoćniku
2. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava , obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski postupak , [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 3. U spis
