REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-1515/2026-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KEŠ, državljanina Nepala, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Daniel Ćukušić, odvjetnik u Zagrebu, Štefanićeva 6/IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, 1. listopada 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216- 03/26-06/1034, URBROJ: 511-01-212-26-9 od 11. ožujka 2026. i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

III. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: 36162371878, da isplati odvjetniku Danielu Ćukušiću, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-216-03/26-06/1034, URBROJ: 511-01-212-26-9 od 11. ožujka 2026. odbija se kao očito neosnovan zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako mu tuženik nije omogućio da se učinkovito očituje o svim relevantnim okolnostima, niti je pažljivo i nepristrano ispitao sve odlučne činjenice, osobito u pogledu aktualnog sigurnosnog stanja u Nepalu i objektivnih zapreka u pribavljanju dokumentacije. Predlaže medicinsko vještačenje na okolnost proživljene traume uslijed međukastinskog terora i utjecaja na psihološko zdravlje tužitelja. Sve navedeno u svijetlu okolnosti da nije imao mogućnosti iskazivati na materinjem jeziku, već na srodnom jeziku (hindi umjesto nepalskog jezika). Ističe kako su krajem kolovoza i početkom rujna 2025. godine vlasti u Nepalu zabranile korištenje 26 društvenih mreža i komunikacijskih aplikacija, što je potaknulo masovne prosvjede mladih i studenata širom zemlje. Prosvjedi su eskalirali u nasilje – korišteno je bojevo streljivo, došlo je do paljenja parlamenta, kuća političkih dužnosnika te do masovnog bijega zatvorenika iz više od 25 zatvorskih objekata. Više od 14.500 zatvorenika pobjeglo je, od čega se tisuće i dalje nalaze na slobodi. Prema dostupnim izvorima, poginulo je između 51 i 76 osoba, dok je više od 1.300 osoba ozlijeđeno. Nasilje je zahvatilo i najviše političke strukture, uključujući napad na dom bivšeg premijera KEŠA, pri čemu je njegova supruga KE zadobila teške ozljede i, prema relevantnim izvorima, preminula. Strah tužitelja od povratka osobito je izražen do održavanja predstojećih izbora početkom ožujka 2026. godine, kada, prema dostupnim informacijama i recentnim iskustvima, postoji razuman i objektivno utemeljen rizik od nove eskalacije nasilja, uz napomenu da je i osporavanim rješenjem utvrđeno da su u rujnu zabilježeni protesti sa smrtnim ishodima. Zaključuje kako u konkretnom slučaju postoji strah od političkih nemira usred prosvjeda i nasilne promjene vlasti... Predlaže poništiti osporavano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak, kao i odobriti mu besplatnu pravnu pomoć.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako tužitelj u zemlji podrijetla nije bio proganjan zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja. Tijekom postupka utvrđeno je da nije bio izložen proganjanju niti ozbiljnoj nepravdi u zemlji podrijetla. Ujedno nije utvrđeno da bi povratkom u zemlju podrijetla mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Tužitelj je u Republika Hrvatska ušao zakonito, temeljem prethodno ishođene dozvole za boravak i rad. Ista je produljena triput, a nakon što je još dvaput bezuspješno pokušao ishoditi istu, zatečen je u nezakonitom boravku. Nije postupio po uručenom rješenju o povratku, ponovno je zatečen u nelegalnom boravku u Republici Hrvatskoj te nije postupio prema rješenju o protjerivanju, a tek nakon što je smješten u Prihvatni centar za strance, izrazio je namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, što potvrđuje da zloupotrebljava institut međunarodne zaštite kako bi prolongirao zadržavanje na EGP- u. U odnosu na navode tužitelja da se nije mogao izražavati na materinjem jeziku, tuženik ističe kako iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj uredno komunicirao na hind i jeziku, bez ikakvih poteškoća te nije ukazivao na probleme u razumijevanju ili izražavanju tijekom postupka. Slijedom navedenog, ne može se prihvatiti tvrdnja da mu je bilo onemogućeno učinkovito sudjelovanje u postupku iz jezičnih razloga. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je održao raspravu.

6. Na raspravi 1. rujna 2026. opunomoćenik tužitelja na upit suda navodi kako ne zna gdje se tužitelj trenutno nalazi odnosno da li je u RH, s obzirom da je prestao primati poruke opunomoćenika preko Whatsappa, dok na mailove ne odgovara.

6.1. Tuženik navodi da je tužitelj u ožujku ove godine napustio Prihvatilište te tuženik nema daljnjih saznanja gdje se tužitelj nalazi. O istome spisu prileži službena bilješka od 23. ožujka 2026. (str. 48).

6.2. Sud nije smatrao potrebnim provesti medicinsko vještačenje na okolnost proživljene traume uslijed međukastinskog terora i utjecaja na psihološko zdravlje tužitelja, s obzirom da iz svih podataka spisa proizlazi da se radi o ekonomskom migrantu.

7. Naime, tužitelj je u Republiku Hrvatsku ušao legalno dana 29.1.2021.godine, temeljem vize C Republike Hrvatske za razdoblje od: 18.12.2020. do 1.2.2021., a koja je izdana temeljem odobrene dozvole za boravak i rad od 24.11.2020. do 24.11.2021. izdane od Policijske postaje Petrinja. Potom je ista produžena u istoj policijskoj postaji u tri navrata: prva, za razdoblje od 25.11.2021. do 25.11.2022., druga, za razdoblje od 26.11.2022. do 25.11.2023. te treća, za razdoblje od 26.11.2023. do 25.11.2024. U istoj policijskoj postaji zatražena je nova dozvola 3.10.2024., ali je postupak obustavljen rješenjem od 27.11.2024. Potom je 26.7.2025. zatražena nova dozvola za boravak i rad od Policijske postaje Samobor, ali je ista obustavljena rješenjem od 8.9.2025.

7.1. Utvrđeno je da je tužitelj od 25.11.2024. u nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj. Dana 4.7.2025. godine od strane I. policijske postaje Zagreb uručeno mu je rješenje o povratku KLASA: UP/I-216-03/04/864 te mu je određen rok za napuštanje od 15 dana. Dana 19.7.2025. tužitelj je samovoljno pristupio u službene prostorije I. policijske postaje te je priložio molbu za produženje roka za dragovoljni odlazak za još 30 dana od dana primitka rješenja. Dana 22.7.2025. godine uručeno mu je rješenje o produženju roka za još 30 dana KLASA: UP/I-216-04/25-02/940, URBROJ: 511-19- 27-25-1 te je određen rok za napuštanje, po kojem je trebao napustiti EGP najkasnije do 22.8.2025., a po kojem nije postupio. Dana 21.1.2026. godine od strane policijskih službenika I. policijske postaje Zagreb zatečen je u nelegalnom boravku u Zagrebu, na adresi: [adresa] te mu je izdano rješenje o protjerivanju KLASA: UP/I-216- 01/26-03/37, URBROJ: 511-19-27-26-1, kojim mu se zabranjuje ulazak i boravak u EGP-u u trajanju od jedne godine te je smješten u Prihvatni centar za strance . Dana 3.2.2026. godine u Prihvatnom centru izrazio je namjeru za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

8. Tužitelj je dana 11.2.2026. godine u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Naveo je da je zemlju podrijetla napustio u veljači 2020. godine iz ekonomskih razloga, jer nije mogao pronaći posao niti dovoljno zaraditi za uzdržavanje obitelji. Na okolnosti povratka izjavio je da se ne želi vratiti, jer je u međuvremenu došlo do političkih promjena i kao član stranke CPN-UML bi mogao imati problema. Izjavio je da članovi stranke Gen Z napadaju članove njegove stranke, uništavaju kuće, pa ga je strah toga te se ne može vratiti dok se situacija ne smiri.

8.1. Povodom podnesenog zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a radi izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobrenja međunarodne zaštite, tužitelj je saslušan na zapisnik 25.2.2026. Naveo je da je zemlju podrijetla napustio bez ikakvih poteškoća, koristeći se vlastitom putnom ispravom. Istaknuo je da je u Republiku Hrvatsku stigao isključivo iz ekonomskih razloga , jer nije mogao pronaći posao u zemlji podrijetla niti dovoljno zaraditi za uzdržavanje obitelji, odnosno da je došao zaraditi.

9. Tužitelj je u Republiku Hrvatsku ušao i boravio temeljem radne dozvole, ista je produljena triput, a nakon što je još dvaput bezuspješno pokušao ishoditi istu, zatečen je u nezakonitom boravku, a potom nije postupio po uručenom rješenju o povratku. Ponovno je zatečen u nelegalnom boravku u Republici Hrvatskoj te mu je uručeno rješenje o protjerivanju i smješten je u Prihvatni centar za strance, nakon čega je tek izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu . Iz navedenog proizlazi da primarni motiv dolaska i boravka u Republici Hrvatskoj nije bio traženje zaštite od proganjanja, već isključivo ekonomske prirode, što samo po sebi ne predstavlja osnovu za odobravanje međunarodne zaštite. Tužitelj je izričito na zahtjevu izjavio da je Saveznu Demokratsku Republiku Nepal napustio isključivo iz ekonomskih razloga, s namjerom rada i zarade u Republici Hrvatskoj. Nadalje, izričito je izjavio da u zemlji podrijetla nije bio kažnjavan, tužen, pritvaran, izložen mučenju, maltretiranju, niti mu je mjesto prebivališta bilo pretresano.

10. Prema ocjeni suda tužitelj u tijeku postupka nije učinio vjerojatnim postojanje osnovanog straha od proganjanja na temelju rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja niti postojanje stvarne opasnosti od ozbiljne nepravde. U Priručniku Ureda visokog povjerenika UNHCR-a o postupku i uvjetima za utvrđivanje statusa izbjeglica prema Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Protokolu iz 1967. godine o statusu izbjeglica navodi se kako je migrant osoba koja, zbog razloga koji nisu sadržani u definiciji pojma izbjeglice, dobrovoljno napusti svoju zemlju kako bi se nastanila negdje drugdje. Može biti potaknut željom za promjenom ili avanturom, obiteljskim ili nekim drugim razlogom privatne naravi. Ako je potaknut na odlazak isključivo ekonomskim razlozima, on je ekonomski migrant, a ne izbjeglica. Slijedom navedenoga, nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje azila iz čl. 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine broj 70/15, 127/17, 33/23, 17/25, dalje Zakon).

11. Tužitelj prema vlastitim navodima u zemlji podrijetla nije bio kažnjavan, tužen, pritvaran, uhićen niti mu je mjesto boravka bilo pretreseno. Uz navedeno, tužitelju nitko nije pravio probleme prilikom napuštanja nepalskog teritorija, koji je prema vlastit im navodima napustio legalno, služeći se vlastitom putnom ispravom, a k tome je u Hrvatsku došao temeljem dozvole za boravak i rad. Stoga se ocjenjuje da nije vjerojatno da bi mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik proganjanja ili ozbiljne nepravde po povratku u zemlju podrijetla. United Nation Development Programme (UNDP) izvješćuje daje studija International Labour Organization (ILO) iz 2020. godine pokazala da je većina migranata iz Nepala spremna vratiti se svojim kućama ako im se ukaže prilika za zaposlenje. Poljoprivreda i kućanski poslovi navedeni su kao glavne mogućnosti zapošljavanja te je UNDP s ciljem rješavanja ovog problema pokrenuo dva projekta kako bi se otvorila nova radna mjesta za migrante povratnike, odnosno postavljeni su temelji za dugoročni ekonomski oporavak i socijalnu koheziju migranata povratnika. Novinski članci od rujna 2025. godine pokazuju kako su se u Nepalu odvijali prosvjedi protiv korupcije, koji su eskalirali 9. rujna 2025. kada su državne zgrade zapaljene. Nemiri su izbili zbog zabrane društvenih mreža. Također, vlada je tu zabranu u međuvremenu povukla, a prosvjedi su se pretvorili u širi pokret protiv korupcije. Iako su, prema nekim informacijama, desetci ljudi poginuli, a više njih i ozlijeđeno, prosvjedi su se odvijali samo na području glavnog grada, odnosno Kathmandua, gdje tužitelj ionako nije živio. Politička situacija u Nepalu se stabilizirala te nisu zabilježeni novi nemiri i prosvjedi, stoga za tužitelja ne postoji rizik od povratka. Utvrđujući osobne okolnosti tužitelja, a imajući u vidu opisano činjenično stanje, nisu nađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom smrtnom kaznom ili smaknućem, kao ni da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju te ozbiljnoj i individualnoj prijetnji životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba. Stoga nisu ispunjeni ni uvjeti za odobrenje supsidijarne zaštite iz čl. 21. Zakona.

12. Protivno navodima iz tužbe, iz spisa predmeta proizlazi da je tuženik omogućio tužitelju da se učinkovito očituje o svim relevantnim okolnostima te je pažljivo i nepristrano ispitao sve odlučne činjenice, osobito u pogledu aktualnog sigurnosnog stanja u Nepalu. U odnosu na navode tužitelja da se nije mogao izražavati na materinjem jeziku, tuženik pravilno ističe da je tužitelj uredno komunicirao na hindi jeziku te nije ukazivao na probleme u razumijevanju ili izražavanju tijekom postupka.

13. Slijedom navedenoga, prema ocjeni suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te prigovori iz tužbe nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS -a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

14. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, koji prileži spisu tuženika, proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, točkom II. izreke odobrena je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15, 155/22).

14.1. Budući da je pravnu pomoć pružio odvjetnik Daniel Ćukušić, točkom III. izreke naloženo je tuženiku da mu isplati iznos od 1.250,00 eur, u skladu s čl. 6. i 9. Pravilnika te tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Odvjetniku je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu po 250 bodova, dakle 500 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura te uvećano za PDV od 250,00 eura iznosi ukupno 1.250,00 eura.

U Zagrebu 1. listopada 2026.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba na presudu ne odgađa izvršenje (članak 51. stavak 5. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti).

Dna:

1. Odvjetnik Daniel Ćukušić, Štefanićeva 6/IV, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Ilica 335, [adresa] Zagreb

3. U spis