REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-1470/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EŽK, državljanina Nepala, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Daniel Ćukušić, odvjetnik u Zagrebu, Štefanićeva 6/IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, 1. listopada 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216- 03/25-06/12179, URBROJ: 511-01-212-26-9 od 4. ožujka 2026. i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

III. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: 36162371878, da isplati odvjetniku Danielu Ćukušiću, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-216-03/25-06/12179, URBROJ: 511-01-212-26-9 od 4. ožujka 2026. odbija se kao očito neosnovan zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako mu tuženik nije omogućio da se učinkovito očituje o svim relevantnim okolnostima, niti je pažljivo i nepristrano ispitao sve odlučne činjenice, osobito u pogledu aktualnog sigurnosnog stanja u Nepalu i objektivnih zapreka u pribavljanju dokumentacije. Predlaže medicinsko vještačenje na okolnost proživljene traume uslijed međukastinskog terora i utjecaja na psihološko zdravlje tužitelja. Sve navedeno u svijetlu okolnosti da nije imao mogućnosti iskazivati na materinjem jeziku, već na srodnom jeziku (hindi umjesto nepalskog jezika). Ističe kako su krajem kolovoza i početkom rujna 2025. godine vlasti u Nepalu zabranile korištenje 26 društvenih mreža i komunikacijskih aplikacija, što je potaknulo masovne prosvjede mladih i studenata širom zemlje. Prosvjedi su eskalirali u nasilje – korišteno je bojevo streljivo, došlo je do paljenja parlamenta, kuća političkih dužnosnika te do masovnog bijega zatvorenika iz više od 25 zatvorskih objekata. Više od 14.500 zatvorenika pobjeglo je, od čega se tisuće i dalje nalaze na slobodi. Prema dostupnim izvorima, poginulo je između 51 i 76 osoba, dok je više od 1.300 osoba ozlijeđeno. Nasilje je zahvatilo i najviše političke strukture, uključujući napad na dom bivšeg premijera UŽK, pri čemu je njegova supruga EŽ zadobila teške ozljede i, prema relevantnim izvorima, preminula. Strah tužitelja od povratka osobito je izražen do održavanja predstojećih izbora početkom ožujka 2026. godine, kada, prema dostupnim informacijama i recentnim iskustvima, postoji razuman i objektivno utemeljen rizik od nove eskalacije nasilja, uz napomenu da je i osporavanim rješenjem utvrđeno da su u rujnu zabilježeni protesti sa smrtnim ishodima. Zaključuje kako u konkretnom slučaju postoji strah od političkih nemira usred prosvjeda i nasilne promjene vlasti, nemogućnosti prava na izbor bračnog partnera, straha od tjeranja u novi dogovoreni brak... Predlaže poništiti osporavano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak, kao i odobriti mu besplatnu pravnu pomoć.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da tužitelj u zemlji podrijetla nije bio proganjan zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja. Tijekom postupka utvrđeno je da nije bio izložen proganjanju niti ozbiljnoj nepravdi u zemlji podrijetla. Ujedno nije utvrđeno da bi povratkom u zemlju podrijetla mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Obrazlaže da je tužitelj u Republika Hrvatska ušao zakonito, temeljem prethodno ishođene dozvole za boravak i rad, koja mu je u dva navrata bila produljena. Namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu izrazio je tek nakon što više nije uspio ishoditi daljnje produljenje navedene dozvole, što dodatno potvrđuje da je njegov primarni motiv dolaska bio ekonomske prirode, a što upućuje na zaključak da institut međunarodne zaštite koristi u svrhu reguliranja svog boravišnog statusa, a ne radi stvarne potrebe za zaštitom. U odnosu na navode tužitelja da se nije mogao izražavati na materinjem jeziku, tuženik ističe kako isti nisu osnovani, jer iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj uredno komunicirao na hindi jeziku, bez ikakvih poteškoća te nije ukazivao na probleme u razumijevanju ili izražavanju tijekom postupka. Slijedom navedenog, ne može se prihvatiti tvrdnja da mu je bilo onemogućeno učinkovito sudjelovanje u postupku iz jezičnih razloga. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je održao raspravu.

6. Na raspravi 1. rujna 2026. opunomoćenik tužitelja na pitanje suda odgovara da je tužitelj u srpnju bio u Prihvatnom centru za strance, gdje ga je opunomoćenik pokušao posjetiti, ali je tužitelj odbio taj posjet. Stoga odustaje od dokaznog prijedloga za saslušanjem tužitelja.

6.1. Tuženik navodi kako ima podatak da je tužitelj 18. srpnja 2026. zatečen od strane PP Zaprešić, kojom prilikom mu je oduzeta iskaznica tražitelja međunarodne zaštite i doneseno je rješenje o povratku s rokom napuštanja EGP-a od 30 dana.

6.2. Sud nije smatrao potrebnim provesti medicinsko vještačenje na okolnost proživljene traume uslijed međukastinskog terora i utjecaja na psihološko zdravlje tužitelja, s obzirom da iz svih podataka spisa proizlazi da se radi o ekonomskom migrantu.

7. Naime, tužitelj je u Republiku Hrvatsku ušao legalno 12.9.2023. godine, temeljem vize Republike Hrvatske, koja je izdana temeljem odobrene dozvole za boravak i rad od 18.4.2023. do 22.11.2023. izdane od Policijske uprave međimurske. Potom mu je odobrena dozvola za boravak i rad u Policijskoj upravi zadarskoj za razdoblje od 1.12.2023. do 27.6.2024. Novu dozvolu boravka i rada odobrila je Policijska uprava zagrebačka za razdoblje od 28.6.2024. do 2.5.2025. Potom je više poslodavaca zatražilo novu dozvolu za boravak i rad, ali su zahtjevi obustavljeni. Utvrđeno je da je tužitelj od 3.5.2025. u nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj. Dana 26.11.2025. godine zatečen je od strane policijskih službenika mobilne jedinice za provedbu nadzora državne granice u nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj te mu je uručeno rješenje o povratku s rokom za napuštanje EGP -a od 20 dana. Dana 30.12.2025. godine tužitelj je u prisutnosti odvjetnika pristupio u službene prostorije VI. policijske postaje Zagreb te je izrazio namjeru za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, a potom je upućen u Prihvatilište.

7.1. Tužitelj je dana 13.1.2026. godine u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Naveo je da je zemlju podrijetla napustio 12.9.2023. iz ekonomskih razloga. Izjavio je da je njegov otac bio član stranke Congress te da je za vrijeme izbora u Nepalu 2022./2023. godine došlo do sukoba te ga je njegov otac htio zaštiti tako što mu je savjetovao da ode iz države dok se situacija ne smiri. Izjavio je da se ima u planu raditi u Republici Hrvatskoj, a vratiti se dok zaradi novce. Na okolnosti povratka izjavio je da ako se vrati da će ga ubiti ljudi iz druge stranke s kojima je imao sukob, a oni su ga već tukli i napali.

7.1. Povodom podnesenog zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a radi izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobrenja međunarodne zaštite, tužitelj je saslušan na zapisnik 19.2.2026. Naveo je da je zemlju podrijetla napustio bez ikakvih poteškoća, koristeći se vlastitom putnom ispravom. Istaknuo je da je u Republiku Hrvatsku stigao iz ekonomskih razloga, ali je izjavio da je u godini po nepalskom kalendaru 2079., što je razdoblje od 14.4.2022. do 13.4. 2023.godine, došlo do prosvjeda. Naime, tužiteljev otac je bio član političke stranke Mawodi, došlo je do sukoba, prvo verbalnog, a potom i do fizičkog, između stranke Congress i Mawodi stranke. Izjavio je da je te prilike ošamario jednu osobu te su od tad u neprijateljskom odnosu. Tužitelj je izjavio da je nakon toga događaja, ta osoba s kojom se fizički sukobio, došla iste večeri u njegov obiteljski dom, a on je zbog toga pobjegao u Kathmandu. Prema savjetu oca nije se više vraćao kući, već je zatražio dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Tužitelj je izjavio da je na njegovu kuću bačen kamen 9.9.2025.

8. Tuženik pravilno navodi u osporenom rješenju kako tvrdnje o sukobu između političkih stranaka Congress i Mawodi tijekom nepalske 2079. godine (razdoblje od 14.4.2022. do 13.4.2023. godine), kao i tvrdnja da je ošamario jednu osobu te se nakon toga nalazio u neprijateljskom odnosu s tom osobom, upućuju na izolirani incident privatne naravi, a ne na sustavno ili organizirano proganjanje. Činjenica da je tužitelj bez poteškoća napustio zemlju podrijetla koristeći vlastitu putnu ispravu dodatno ukazuje na izostanak interesa državnih tijela za njegovo procesuiranje ili proganjanje. Uvidom u javno dostupne i relevantne izvore informacija o zemlji podrijetla nije utvrđeno postojanje političke stranke pod nazivom „Mawodi“ u Nepalu. Budući da navodi tužitelja u tom dijelu nisu potkrijepljeni objektivnim i provjerljivim informacijama o zemlji podrijetla, a takav podatak nije potvrđen ni u relevantnim dostupnim izvorima, ocjenjuje se da je iskaz tužitelja u tom dijelu nevjerodostojan. Navedeno dodatno dovodi u pitanje ukupnu vjerodostojnost iznesenih tvrdnji tužitelja.

9. Tužitelj je u Republiku Hrvatsku ušao zakonito, temeljem prethodno ishođene dozvole za boravak i rad, koja mu je u dva navrata bila produljena. Namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu izrazio je tek nakon što više nije uspio ishoditi daljnje produljenje navedene dozvole, što dodatno potvrđuje da je njegov primarni motiv dolaska bio ekonomske prirode, a što upućuje na zaključak da je institut međunarodne zaštite koristi u svrhu reguliranja svog boravišnog statusa, a ne radi stvarne potrebe za zaštitom. Tužitelj je izričito na zahtjevu izjavio da je Saveznu Demokratsku Republiku Nepal napustio isključivo iz ekonomskih razloga, s namjerom rada i zarade u Republici Hrvatskoj te povratka u zemlju podrijetla nakon stjecanja financijskih sredstava, premda je pri iznošenju razloga napuštanja zemlje podrijetla govorio o političkoj angažiranosti svoga oca, zbog čega je navodno imao problema te je i napustio zemlju podrijetla. Nadalje, tužitelj je izričito izjavio da u zemlji podrijetla nije osobno imao nikakvih političkih problema, nije bio kažnjavan, tužen, pritvaran, izložen mučenju, maltretiranju, niti mu je mjesto prebivališta bilo pretresano. Tijekom postupka također je izjavio da je od 2016. do 2021. godine bio napustio zemlju podrijetla iz ekonomskih razloga te je otišao raditi u Dubai, a u vrijeme covida se morao vratiti u zemlju podrijetla, prema to nije želio, a poslije nije uspio dobiti novu vizu za Dubai. Isto tako, utvrđena je nedosljednost u izjavama tužitelja. Iako je naveo da je završio samo osnovnu školu, tvrdio je na saslušanju da je radio kao učitelj u osnovnoj školi dvije godine, što nije potkrijepio nikakvom dokumentacijom, a izjavio je također da plaća nije zadovoljavala životne potrebe.

10. Prema ocjeni suda tužitelj u tijeku postupka nije učinio vjerojatnim postojanje osnovanog straha od proganjanja na temelju rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja niti postojanje stvarne opasnosti od ozbiljne nepravde. U Priručniku Ureda visokog povjerenika UNHCR-a o postupku i uvjetima za utvrđivanje statusa izbjeglica prema Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Protokolu iz 1967. godine o statusu izbjeglica navodi se kako je migrant osoba koja, zbog razloga koji nisu sadržani u definiciji pojma izbjeglice, dobrovoljno napusti svoju zemlju kako bi se nastanila negdje drugdje. Može biti potaknut željom za promjenom ili avanturom, obiteljskim ili nekim drugim razlogom privatne naravi. Ako je potaknut na odlazak isključivo ekonomskim razlozima, on je ekonomski migrant, a ne izbjeglica. Slijedom navedenoga, nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje azila iz čl. 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine broj 70/15, 127/17, 33/23, 17/25, dalje Zakon).

11. Tužitelj prema vlastitim navodima u zemlji podrijetla nije bio kažnjavan, tužen, pritvaran, uhićen niti mu je mjesto boravka bilo pretreseno. Također, nije pripadnik niti jedne političke stranke. Uz navedeno, tužitelju nitko nije pravio probleme prilikom napuštanja nepalskog teritorija, koji je prema vlastitim navodima napustio legalno, služeći se vlastitom putnom ispravom, a k tome je u Hrvatsku došao temeljem dozvole za boravak i rad. Stoga se ocjenjuje da nije vjerojatno da bi mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik proganjanja ili ozbiljne nepravde po povratku u zemlju podrijetla. United Nation Development Programme (UNDP) izvješćuje daje studija International Labour Organization (ILO) iz 2020. godine pokazala da je većina migranata iz Nepala spremna vratiti se svojim kućama ako im se ukaže prilika za zaposlenje. Poljoprivreda i kućanski poslovi navedeni su kao glavne mogućnosti zapošljavanja te je UNDP s ciljem rješavanja ovog problema pokrenuo dva projekta kako bi se otvorila nova radna mjesta za migrante povratnike, odnosno postavljeni su temelji za dugoročni ekonomski oporavak i socijalnu koheziju migranata povratnika. Novinski članci od rujna 2025. godine pokazuju kako su se u Nepalu odvijali prosvjedi protiv korupcije, koji su eskalirali 9. rujna 2025. kada su državne zgrade zapaljene. Nemiri su izbili zbog zabrane društvenih mreža. Također, vlada je tu zabranu u međuvremenu povukla, a prosvjedi su se pretvorili u širi pokret protiv korupcije. Iako su, prema nekim informacijama, desetci ljudi poginuli, a više njih i ozlijeđeno, prosvjedi su se odvijali samo na području glavnog grada, odnosno Kathmandua, gdje tužitelj ionako nije živio. Politička situacija u Nepalu se stabilizirala te nisu zabilježeni novi nemiri i prosvjedi, stoga za tužitelja ne postoji rizik od povratka. Utvrđujući osobne okolnosti tužitelja, a imajući u vidu opisano činjenično stanje, nisu nađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom smrtnom kaznom ili smaknućem, kao ni da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju te ozbiljnoj i individualnoj prijetnji životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba. Stoga nisu ispunjeni ni uvjeti za odobrenje supsidijarne zaštite iz čl. 21. Zakona.

12. Protivno navodima iz tužbe, iz spisa predmeta proizlazi da je tuženik omogućio tužitelju da se učinkovito očituje o svim relevantnim okolnostima te je pažljivo i nepristrano ispitao sve odlučne činjenice, osobito u pogledu aktualnog sigurnosnog stanja u Nepalu. U odnosu na navode tužitelja da se nije mogao izražavati na materinjem jeziku, tuženik pravilno ističe da je tužitelj uredno komunicirao na hindi jeziku te nije ukazivao na probleme u razumijevanju ili izražavanju tijekom postupka.

13. Slijedom navedenoga, prema ocjeni suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te prigovori iz tužbe nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

14. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, koji prileži spisu tuženika, proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, točkom II. izreke odobrena je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15, 155/22).

14.1. Budući da je pravnu pomoć pružio odvjetnik Daniel Ćukušić, točkom III. izreke naloženo je tuženiku da mu isplati iznos od 1.250,00 eur, u skladu s čl. 6. i 9. Pravilnika te tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Odvjetniku je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu po 250 bodova, dakle 500 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura te uvećano za PDV od 250,00 eura iznosi ukupno 1.250,00 eura.

U Zagrebu 1. listopada 2026.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude Žalba na presudu ne odgađa izvršenje (članak 51. stavak 5. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti).

Dna:

1. Odvjetnik Daniel Ćukušić, Štefanićeva 6/IV, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Ilica 335, [adresa] Zagreb

3. U spis