REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: O-6326/2026-5

(raniji poslovni broj:O-2293/2026)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle MH (ime majke: M) iz [adresa], OIB: / (datum rođenja: **.**.1900. / datum smrti: **.**.1986.), državljanke SFRJ, bez održavanja ročišta, 1. listopada 2026.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Ostavinski postupak iza umrle MH, ponovno je pokrenut 25.06.2026. na prijedlog predlagatelja – PH

2. Prijedlogom za provođenjem ostavinskog postupka predlagatelj je predložio sudu provođenje ostavinskog postupka u odnosu na sljedeća prava za koje tvrdi da čine ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu:

– pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Mirogoj, odjel RKT, polje 130, razred II, broj 107 (list 13. spisa).

3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.

3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).

3.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).

3.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

3.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.st.1. ZPP).

4. Iz isprava koje su priložene spisu: potvrde Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Podružnica gradska groblja od 25.05.2026. (list 13. spisa) i izvatka iz matice umrlih (list 14. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostaviteljica bila nositelj prava korištenja grobnog mjesta.

4.1. Iz potvrde Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Podružnica gradska groblja proizlazi da je nositelj prava korištenja grobnog mjesta AH, [adresa], dok je ostaviteljica AH – MH iz [adresa].

5. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložio sâm predlagatelj i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostaviteljica bila nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti.

5.1. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.5. ZN – a, a u vezi s čl.174. ZN – a, obustavio ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.

5.2. Obustava ostavinskog postupka u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

6. Predlagatelju se ponovno napominje da je prilikom podnošenja novog prijedloga dužan sudu dostaviti dokaz da je ostavitelj istovjetan osobi koja je upisana u grobnom očevidniku kao nositelj prava korištenja. Primjerice, isprava na temelju koje je izvršen upis ostaviteljice u grobni očevidnik, uvjerenje o prebivalištu ili drugi dokaz iz kojeg proizlazi da je ostaviteljica nekada živjela na adresi navedenoj u grobnom očevidniku ([adresa]) ili drugi odgovarajući dokaz o istovjetnosti ostavitelja i osobe upisane u grobni očevidnik). Naime, iz izvatka iz matice umrlih proizlazi da je posljednje prebivalište ostaviteljice bilo na adresi u [adresa], dok je kao nositelj prava korištenja grobnog mjesta u grobni očevidnik upisana '' MH [adresa]''. Posljedično, sud ne može (bez prilaganja ranije navedenih isprava) nedvojbeno utvrditi da su ostaviteljica – AH – MH iz [adresa] i AH, [adresa] – nositelj prava korištenja grobnog mjesta, ista osoba. Iz navedenog razloga sud je još u rješenju od 23.04.2026. (kojim je prvi put obustavio ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari) naveo (dao uputu predlagatelju) da uz novi prijedlog dostavi sudu dokaz da je ostaviteljica u tijeku svog života imala prebivalište na adresi u [adresa], a kako bi sud nedvojbeno mogao utvrditi da se radi o osobi koja je istovjetna osobi upisanoj u grobni očevidnik kao nositelja prava korištenja grobnog mjesta. Međutim, predlagatelj nije postupio po uputi suda već je uz prijedlog od 25.06.2026. (uz isprave koje je i ranije dostavio sudu) dostavio i izvadak iz matice rođenih za PH, a kojim nije moguće dokazati istovjetnost ostaviteljice i osobe upisane u grobni očevidnik kao nositelja prava korištenja, već samo činjenicu da su se predlagateljevi roditelji zvali ĐH (datum rođenja: **.**.1924.) i ŽH, rođ. P (datum rođenja: **.**.1926.).

6.1. Budući da je ostaviteljica umrla prije 1990. godine sud ne raspolaže podacima je li iza ostaviteljice uopće vođen ostavinski postupak, a ako jest je li doneseno rješenje o nasljeđivanju i tko su utvrđeni, odnosno proglašeni nasljednici. Naime, spisi, imenici i upisnici koji se odnose na ostavinske postupke (iza osoba umrlih prije 1990. godine) nalaze se u Državnom arhivu grada Zagreba, Avenija Dubrovnik 32 - obavezna najava putem e- maila: [adresa elektroničke pošte]. S obzirom na navedeno predlagatelj je dužan, u slučaju da podnosi novi prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka / prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, dostaviti sudu ovjerenu presliku spisa predmeta (ako je ostavinski postupak vođen), odnosno potvrdu da ostavinski postupak nije vođen.

6.2. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 1. listopada 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).

DOSTAVITI:

1. Nasljedniku / predlagatelju

2. U spis