Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska ulica 26d

    Poslovni broj: Gž-1245/2026-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZO, [adresa], Finida, Segetska 17, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Orjani Makovac Zubalj, odvjetnici u Bujama-Buie, protiv tuženika ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupanog po punomoćnicima (odvjetnicima) iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, povodom žalbe tuženika podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj: P-2201/2019-16 od 24. srpnja 2026., dana 1. listopada 2026.,

    r i j e š i o  j e

    Ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču -Parenzo, poslovni broj: P-2201/2019-16 od 24. srpnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    Obrazloženje

    1. Uvodno, a imajući u vidu općepoznatu činjenicu da se između potrošača (korisnika kredita) i kreditora (banaka) pred domaćim sudovima vode brojni postupci (u vezi ništetnosti odredaba ugovora o kreditu i isplate), ovaj sud mora napomenuti da su, kako pobijano rješenje, tako i žalba tuženika, opterećeni nepotrebnim sadržajem koji svoju podlogu očito ima u korištenju funkcije kopiraj/zalijepi (copy/paste), a ne u konkretnom sporu, a pogotovo ne u sadržaju konkretnog procesnog pitanja - mjesne (ne)nadležnosti prvostupanjskog suda. Tako prvostupanjski sud u pretežnom dijelu obrazloženja (od str. 1. do str. 25.) pobijanog rješenja (potpuno nepotrebno) reproducira sadržaj tužbe i odgovora na tužbu, da bi se tek na str. 25. i 26. rješenja bavio konkretnim pitanjem - svojom (ne)nadležnošću. S druge strane, tuženik u žalbi (toč. V.): „(…) ističe kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 59. ZPP-a na koju se poziva sud (…)“, nakon čega se opširno poziva na stajališta sudske prakse za koja smatra da podupiru njegovo stajalište, iako se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju uopće ne poziva na navedenu odredbu ZPP-a (!).

    2. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda podnesen po tuženiku.

    3. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženik pobija rješenje i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 -odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13 i 89/14-odluka US RH; dalje: ZPP). Predlaže da županijski sud ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak ili da pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima.

    3.1. Navedeni ZPP se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 17. lipnja 2019. primjenjuje temeljem čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/19), uz iznimke iz st. 2. -4. tog članka i čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 80/22), uz iznimke iz st. 2.-7. tog članka.

    4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    5. Žalba je osnovana.

    6. S obzirom da se tuženik u žalbi ponovno poziva na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP -a, ovaj sud ponavlja da je u rješenje poslovni broj: Gž-1377/2025-2 od 15. srpnja 2026. (kojim je ukinuto rješenje poslovni broj: P-2201/2019-9 od 19. ožujka 2025. kojim je odbijen prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda), otklonio taj prigovor navodeći u toč. 6. obrazloženja:

    „Tuženik se u žalbi poziva i na počinjenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, koja uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Međutim, pregledom prvostupanjskog spisa utvrđeno je da je sam tuženik na pripremnom ročištu koje je održano 24. ožujka 2022. predložio da sud odluči o prigovoru mjesne nenadležnosti, da o tome donese posebno rješenje i da će se ovisno o odluci o tom prigovoru očitovati tijekom daljnjeg postupka, povodom čega je sud donio raspravno rješenje kojim je odredio da će u nastavku postupka donijeti odluku o prigovoru mjesne nenadležnosti i nastaviti postupak po pravomoćnosti rješenja. Dakle, sam tuženik je ocijenio da su ispunjeni uvjeti za donošenje odluke povodom njegovog prigovora mjesne nenadležnosti, pa time on nije onemogućen u raspravljanju, kako to sada tvrdi u žalbi.“

    6.1. Ovaj sud ostaje kod iznesenog stajališta jer tuženik u sada podnesenoj žalbi samo ponavlja navode iz žalbe koju je podnio protiv rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj: P-2201/2019-9 od 19. ožujka 2025., pa nema nikakvog razloga za promjenu prednjeg stajališta.

    7. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se tuženik također poziva u žalbi, ali niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

    8. Međutim, stajalište prvostupanjskog suda o neosnovanosti prigovora mjesne nenadležnosti za sada se ne može prihvatiti kao pravilno jer u tom pravcu nisu utvrđene sve odlučne činjenice pa je ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Posljedično, za sada se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

    9. Tako je prvostupanjski sud utvrdio:

    - da se u ovom predmetu radi o sporu iz Ugovora o kreditu broj 2402006- 1031262160/51400607-5101927663 od 21. svibnja 2004. (dalje: Ugovor o kreditu) koji su sklopili tuženik kao banka, te tužiteljica kao korisnica kredita i treća osoba, kao sudužnik,

    - da je namjena kredita kupovina nekretnine, a stranke su ugovorile da je u slučaju spora nadležan sud u mjestu sjedišta banke, dakle Općinski sud u Rijeci,

    - da je prema čl. 3. toč. 1. Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 96/03; dalje: ZZP/03), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu, potrošač svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti,

    - da je namjena kredita bila kupovina nekretnine, a iz Ugovora o kreditu ne proizlazi, niti to tuženik tvrdi, da je ugovor sklopljen u svrhe koje su namijenjene zanimanju tužiteljice, odnosno njenoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti te tužiteljica ima svojstvo potrošača i radi se o potrošačkom ugovoru,

    - da je čl. 81. ZZP/03 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, s tim da se smatra da se o pojedinačnoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj, poglavito, ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca, a pravna posljedica takvih odredbi propisana je čl. 87. st. 1. ZZP/03 kojim je određeno da je nepoštena ugovorna odredba ništetna,

    slijedom čega zaključuje:

    - da je u konkretnom slučaju mjesna nadležnost određena u tipskom ugovoru, na unaprijed formuliranom obrascu, pa se temeljem zakonske presumpcije ima smatrati da se radi o unaprijed formuliranoj ugovornoj odredbi o kojoj tužiteljica nije imala mogućnosti pregovarati niti utjecati na njen sadržaj,

    - da odredba o mjesnoj nadležnosti, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, stavlja u neravnopravan položaj tužiteljicu, jer je njen sadržaj izražavao volju samo jedne strane,

    - da navedena odredba, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, stavlja u neravnopravan položaj tužiteljicu i iz razloga što je cestovna udaljenost između prebivališta tužiteljice ([adresa]) i sjedišta tuženika ([adresa]) u oba smjera veća od 200 km, pa bi bila otežana mogućnost tužiteljičinog dolaska na sud (u mjeri da troškovi i način dolaska odvrate tužiteljicu od parnice),

    - da je kraj iznijetog navedena odredba Ugovora o kreditu, koja sadrži sporazum o mjesnoj nadležnosti, ništetna, te se prvostupanjski sud poziva na odredbu čl. 19.l Zakona o potrošačkom kreditiranju, pa je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud.

    10. Prije svega, prema shvaćanju ovoga suda, za ocjenu mjesne nadležnosti u ovom predmetu nema mjesta primjeni odredbe čl. 19.l st. 1. ZPK -a, na koju okolnost se tuženik osnovano poziva u žalbi. Naime, Zakon o potrošačkom kreditiranju odredbom čl. 19.l dopunjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN br. 102/15), a istom je propisano da u sporovima koji nastanu u vezi s ugovorom o kreditu potrošač može pokrenuti postupak protiv druge ugovorne strane bilo pred sudovima države u kojoj druga ugovorna strana ima sjedište, ili neovisno o sjedištu druge ugovorne strane, pred sudovima mjesta gdje potrošač ima prebivalište. Dakle, imajući u vidu citiranu odredbu, uz ostale odredbe dodane Glave IV.B Ništetnost i sudski postupci (čl. 19.j. i 19.k), jasno je da je tim člankom uređena nadležnost suda za slučaj spora u vezi ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem, a ne nadležnost u slučaju spora u vezi s ugovorom o kreditu kojeg je potrošač ugovorio s bankom sa sjedištem u [adresa] pa se predmetni Ugovor o kreditu ne može smatrati ugovorom o kreditu s međunarodnim obilježjem.

    11. Nadalje, iako iz sadržaja obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud imao u vidu zaključak donesen na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 5. studenog 2020., prema kojem je prorogacijska klauzula (o mjesnoj nadležnosti) u korist registriranog sjedišta banke klauzula o kojoj se nije posebno pregovaralo, a ista je ništetna ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača imajući u vidu vrijednost predmeta spora, udaljenost između prebivališta tužitelja (potrošača) i sjedišta tuženika (banke), mogućnost dolaska na sud (u mjeri da taj trošak i način dolaska stranku odvrati od bilo kakvog prigovora ili pravnog lijeka ili tužbe), opće imovno stanje potrošača, te ostale relevantne okolnosti koje predstavljaju questio facti, sud je ocjenu pretpostavki iz tog zaključka proveo manjkavo navodeći u obrazloženju samo da je cestovna udaljenost između prebivališta tužiteljice ([adresa]) i sjedišta tuženika ([adresa]) u dva smjera veća od 200 km, pa bi bila otežana mogućnost tužiteljičinog dolaska na sud (u mjeri da troškovi i način dolaska odvrate tužiteljicu od parnice) , bez ikakve argumentacije i konkretizacije u čemu se očituje otežana mogućnost dolaska tužiteljice na sud koji je ugovoren sporazumom o mjesnoj nadležnosti i kojim se konkretno troškovima radi, a što bi tužiteljicu moglo odvratiti od parnice.

    11.1. Naime, nije dovoljno samo konstatirati koliko iznosi udaljenost između prebivališta potrošača i sjedišta banke odnosno suda koji je ugovoren sporazumom o mjesnoj nadležnosti, već je potrebno utvrditi sve okolnosti konkretnog slučaja (udaljenost, mogućnost dolaska na sud, opće imovno stanje potrošača i ostale relevantne okolnosti), jer nema nikakve dvojbe da sama udaljenost ne mora otežati dolazak na sud s obzirom da i udaljenija mjesta mogu biti prometno bolje povezana (uz manje troškove) od mjesta koja su međusobno manje udaljena.

    12. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a prihvaćena je žalba tuženika, ukinuto pobijano rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    13. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o prigovoru mjesne (ne)nadležnosti imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja, a posebno sadržaj zaključka opisanog u toč. 11. obrazloženja. U svrhu utvrđenja relevantnih činjenica prvostupanjski sud će provesti i ocijeniti predložene dokaze, a za koje smatra da ih je potrebno provesti u ovom stadiju postupka.

    13.1. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će nadležni prvostupanjski sud u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

    U Varaždinu 1. listopada 2026.

    Sudac

    Milko Sambolek

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.