REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj P Ob-18/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Katarini Dragičević, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a s boravištem u [adresa], Republika Srbija, zastupana po punomoćniku Enveru Vučetiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ad/1 CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa] i ad/2 UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], oboje tuženika zastupani po punomoćniku IE, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava suvlasništva po osnovi bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana6. srpnja 2026. godine u nazočnosti tužiteljice osobno, punomoćnika tužiteljice, tuženika ad/1 i ad/2 osobno, pun. tuženika ad/1 i ad/2, te objave 1. listopada 2026.

p r e s u d i o  j e

I.-Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice PE, koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], dvorište površine 386 m2, stambena zgrada [adresa], površine 109 m2, ukupne površine 495 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Zadru, zk odjel Benkovac, bračna stečevina PE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog za 1/2 dijela

2.Nalaže se tuženici ad/2 UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva tužiteljice PE na 1/2 dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], dvorište površine 386 m2, stambena zgrada [adresa], površine 109 m2, ukupne površine 495 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] Općinskog suda u Zadru, zk odjel Benkovac."

II.- Nalaže se tužiteljici PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženicima ad/1 ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad/2 UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati trošak ovog parničnog predmeta u iznosu od 1.562,50 eur, sve u roku od 15 dana.

III.- Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika ad/1 i ad/2 za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.

r i j e š i o  j e

I.-Odbacuje se kao nedopušten prijedlog pun. tužiteljice od 19. prosinca 2024. godine kojim se traži da se od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatraži da se odredi da u ovom parničnom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud.

II.-Odbija se kao neosnovan prigovor tuženika ad/1 i ad/2 podnijet na vrijednost predmeta spora koja je navedena u tužbi, te se u ovoj pravnoj stvari vrijednost predmeta spora ima smatrati iznos od 5.000,00 eur koji je naveden u tužbi.

Obrazloženje

1. U tužbi tužiteljice podnijetoj protiv tuženika ad/1 i ad/2 ovom sudu dana 22. siječnja 2023. godine se navodi da su tužiteljica PE i tuženik ad/1 CE bivši bračni drugovi čiji brak je razveden presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-921/88 od 24. kolovoza 1990. godine, njihova bračna zajednica je trajala od zaključenja braka 21. siječnja 1978. godine pa do razvoda, za vrijeme trajanja kojeg braka su tužiteljica i tuženik ad/1 zajedničkim sredstvima i radom između ostalog stekli i nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište ukupne površine 495 m2, k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju nekretninu je u zemljišnoj knjizi Općinskoga suda u Zadru, zk odjel [adresa] upisana tužena ad/2 UE, koja je kćerka tuženika ad/1. Slijedom izloženog predlaže se usvajanje tužbenog zahtjeva, dakle da se utvrdi da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište ukupne površine 495 m2, k. o. [katastarska općina], bračna stečevina tužiteljice i tuženika ad/1, svakog za po 1/2 dijela, te da se naloži tuženoj ad/2da tužiteljici izda tabularnu izjavu podobnu za upis prava vlasništva tužiteljice za

1/2 dijela na predmetnoj nekretnini.

2. U odgovoru na tužbu tuženika ad/1 sadržanom u podnesku od 21. veljače 2023. godine (l.s. 17-20) prigovara se vrijednosti predmeta spora koja je označena u tužbi, te se tužbeni zahtjev tužiteljice osporava u cijelosti. Nije sporno da su tužiteljica i tuženik ad/1 bivši bračni drugovi čiji brak je razveden presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-921/88 od 24. kolovoza 1990. godine, međutim netočan je navod tužiteljice da je kuća na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena zajedničkim sredstvima i radom za vrijeme trajanja braka, naime predmetnu kuću, odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik ad/1 je naslijedio od svojih roditelja pok. GE, pok. P, te je istu stekao i u vlasništvo temeljem rješenja Komisije za uzurpacije Općine Benkovac od 26. listopada 1989. godine, iz kojeg rješenja o uzurpaciji proizlazi da je predmetnu nekretninu još 1927. godine ogradio otac tuženika ad/1 i da je na istoj izgradio kuće, zasadio bajame, vrt i dr. Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nastala parcelacijom od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je isto utvrđeno u parničnom predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1896/19. Budući da je bračna zajednica tužiteljice i tuženika ad/1 trajala do pravomoćnosti presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 921/88, odnosno do 24. kolovoza 1990. godine, to se na utvrđenje bračne stečevine u ovom postupku primjenjuje Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne Novine“ broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98, u nastavku ZBPO). Dakle tuženik ad/1 je naslijedio predmetno zemljište i kuću od svojih pokojnih roditelja, te svojim radom izgradio predmetnu nekretninu. Naime, od 1990. godine do danas izvršena je obnova krova, zamjena stolarije, prozori, balkonska vrata, te je izrađena 1/2 donjeg kata, a ujedno su podmireni svi troškovi održavanja predmetne zgrade. Ukoliko se u postupku i utvrdi da je tužiteljica pridonosila odnosno ulagala u predmetnu nekretninu, ista može podnijeti zahtjev za isplatu tog iznosa. Napominje se da je predmetnu nekretninu u međuvremenu stekla treća osoba u dobroj vjeri te da nema uvjeta za utvrđivanjem bračne stečevine tužiteljice i tuženika ad/1, pri čemu se ukazuje na čl. 37. st. 3. Obiteljskog zakona. Tužiteljica je imala mogućnost zaštiti svoje pravo vlasništvo na predmetnoj nekretnini još od 1990. godine, ista je imala saznanje o izvanknjižnom stanju nekretnine, a nije ništa poduzela, slijedom čega je tužiteljica postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja.

3. U odgovoru na tužbu tuženice ad/2 sadržanom u podnesku od 24. veljače 2023. godine (l.s. 56-58) prigovara se vrijednosti predmeta spora koja je označena u tužbi, te se tužbeni zahtjev tužiteljice osporava u cijelosti. Tužena ad/2 je predmetnu nekretninu stekla temeljem ugovora o darovanju od5. listopada 2018. godine u dobroj vjeri, te nema uvjeta za utvrđivanje bračne stečevine tužiteljice i tuženika ad/1, pri čemu se ukazuje na zakonske odredbe čl. 122 i čl. 123. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama i čl. 37. st. 3. Obiteljskog zakona. Tužiteljica je imala mogućnost zaštiti svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini još od 1990. godine, ista je imala saznanje o izvanknjižnom stanju nekretnine, a nije ništa poduzela, slijedom čega je tužiteljica postupala suprotno načelu savjesnosti i poštenja. Također se ističe da nema uvjeta za izdavanje tabularne isprave niti tužiteljici niti tuženom ad/1, budući da je tužena ad/2 stekla predmetnu nekretninu temeljem pravnog posla i sudske odluke.

4. U podnesku pun. tužiteljice od 19. prosinca 2024. godine (l.s. 78-80) se predlaže da se od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatraži da u ovom parničnom predmetu postupka drugi stvarno nadležni sud, koji prijedlog je odbačen na pripremnom ročištu od 1. prosinca 2025. godine (l.s. 91), budući je o takvom identičnom prijedlogu pun. tužiteljice podnijetom u podnesku od 8. prosinca 2024. godine (l.s. 74) sud odlučio rješenjem od 11. prosinca 2024. godine (l.s. 75-76), te je odlučeno kao u toč. I. izreke rješenja.

5. U svezi prigovora tuženika ad/1 i ad/2 na vrijednost predmeta spora koja je označena u tužbi, za navesti je da je navedeni prigovor tuženika ad/1 i ad/2, imajući u vidu da se radi o tužbi radi utvrđenja i uknjižbe prava suvlasništva, odbijen rješenjem suda na pripremnom ročištu od 1. prosinca 2025. godine (l.s. 91), sve imajući u vidu čl. 40. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19. 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, u nastavku ZPP-a) i čl. 19. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23), te je odlučeno kao u toč. II. izreke rješenja.

6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u svu pismenu dokumentaciju koja prileži spisu, te je ista i pročitana: pravomoćna presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-921/88 od 24. kolovoza 1990. godine (l.s. 5-8), zk izvadak od 19. siječnja 2023. godine za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 9), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-20/70 od 24. veljače 1971. godine (l.s. 24), posjedovni list DGU, Područni ured za katastar Zadar, Ispostava Benkovac, od 16. listopada 2002. godine za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 25), pravomoćno rješenje Općine Benkovac, Komisija za uzurpacije od 26. listopada 1989. godine (l.s. 27-29), presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj P-1896/2019. od 15. listopada 2020. godine (l.s. 60- 63), zk izvadak od 24. veljače 2023.godine za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 65). Tijekom postupka saslušani su svjedoci JE (l.s. 94-95), ĆE (l.s. 95), BE (l.s. 96), NE (l.s. 97), TE (l.s. 100), LE (l.s. 101), DE (l.s. 101-102) i HE (l.s. 102- 103), a također su saslušani tužiteljica PE (107-108), tuženik ad/1 CE (l.s. 108-109) i tužena ad/2 UE (l.s. 109) u svojstvu stranaka.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice PE nije osnovan.

8. Predmet tužbenog zahtjeva je da se utvrdi da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište ukupne površine 495 m2 k. o. [katastarska općina], bračna stečevina tužiteljice i tuženika ad/1, svakog za po 1/2 dijela, te da se naloži tuženici ad/2 da tužiteljici izda tabularnu izjavu podobnu za upis prava vlasništva tužiteljice za 1/2 dijela na predmetnoj nekretnini.

9. Tužbeni zahtjev tužiteljice se temelji na činjenici da su tužiteljica i tuženik ad/1 bivši bračni drugovi čiji brak zaključen dana 21. siječnja 1978. godine je razveden presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-921/88 od 24. kolovoza 1990. godine, da su za vrijeme trajanja navedenog braka tužiteljica i tuženik ad/1 zajedničkim sredstvima i radom stekli predmetnu nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi zgrada i dvorište ukupne površine 495 m2, k. o. [katastarska općina], svaki za po 1/2dijela, a koja nekretnina je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasništvo tuženice ad/2-kćerke tuženika ad/1. Protivljenje tuženika ad/1 tužbenom zahtjevu tužiteljice se temelji na činjenici da predmetna nekretnina ne predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad/1, jer da je tuženik ad/1 predmetno zemljište i kuću naslijedio od svojih pok. roditelja, također da je istu stekao i u vlasništvo temeljem rješenja Komisije za uzurpacije Općine Benkovac od 26. listopada 1989.godine i da je svojim radom izgradio predmetnu nekretninu, na kojoj nekretnini da je od 1990. godine izvršena obnova krova, zamjena stolarije i izrađena polovica donjeg kata, te da je predmetnu nekretninu u međuvremenu stekla treća osoba u dobroj vjeri. Protivljenje tuženice ad/2 tužbenom zahtjevu tužiteljice se temelji na činjenici da je tužena ad/2 predmetnu nekretninu stekla temeljem ugovora o darovanju od 5. listopada 2018. godine sklopljenog sa tuženikom ad/1 i to u dobroj vjeri.

10. S obzirom na činjenični supstrat tužbe, za navesti je da se pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, sve s obzirom na čl. 551. st. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, u nastavku ObZ-a), kojim je propisano da se danom stupanja na snagu toga Zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena prema prijašnjim propisima. Na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 01. srpnja 1999. godine, kao dana početka primjene Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 162/98), primjenjuju se odredbe Zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, tj. odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne Novine“ broj 11/78, 45/89, 51/89, 59/90, 25/94, 45/98, u nastavku: ZBPO-a).Prema ZBPO-a imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina (čl. 277. ZBPO-a). Prema čl. 278. st. 2. ZBPO-a imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u čl. 277. ZBPO-a, je njegova posebna imovina. Prema čl. 285. ZBPO-a svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine, a kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO-a), te prema čl. 287. st. 2. ZBPO-a u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine

11. Nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-921/88 od 24. kolovoza 1990. godine razveden brak između ovdje tužiteljice PE i ovdje tuženika ad/1 CE, koji brak je zaključen dana 21. siječnja 1978. godine i u kojem braku je rođeno dvoje djece, sin C rođen 1978. godine i kćerka U rođena 1983. godine (navedeno proizlazi iz pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-921/88 od 24. kolovoza 1990. godine sa l.s. 5-8).

12. Nije sporno da je predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvorište površine 495 m2, k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, zk odjel [adresa] upisana kao vlasništvo za cijelo tužene ad/2 UE (navedeno proizlazi iz zk izvatka sa l.s. 9, l.s. 65).

13. Nije sporno da je ovdje tužena ad/2 UE protiv Republike Hrvatske i Grada Benkovca podnijela Općinskom sudu u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini oznake dio kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 495 m2 k. o. [katastarska općina], koji postupak se vodio pod poslovnim brojem P- 1896/2019, da je od strane ovdje tužene ad/2 UE kao tužiteljice u tom parničnom predmetu u njezinoj tužbi navedeno da je nekretninu oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 559 m2 k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća katnica sa ograđenim dvorištem, stekla darovanjem od svoga oca CE s kojim je dana 5. listopada 2018. godine sklopila darovni ugovor, da je njezin otac CE predmetnu nekretninu dobio rješenjem Komisije za uzurpacije Općine Benkovac od 26. listopada 1989. godine, da je obiteljsku kuću katnicu njezin otac CE izgradio 1980.-ih godina na terenu koji su on i njegovi prednici koristili za napasanje stoke, da je u toj kući otac živio sve do Domovinskog rata kada je kuća znatno oštećena, no otac ju je obnovio pa je danas riječ o useljivom stambenom objektu, da je okućnica predmetne kuće ograđena betonskim zidom i metalnom ogradom, a prije suhozidom i da je nekretnina u mirnom i neometanom posjedu obitelj CE dugi niz godina, te je u navedenom parničnom predmetu dana 15. listopada 2020. godine donijeta presuda kojom je utvrđeno da je u tom postupku tužiteljica UE prema tuženicima Republici Hrvatskoj i Gradu Benkovcu stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest zem. 986/25 površine 495 m2 k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Frane Vlatkovića od 28. veljače 2020. godine, koja skica je sastavni dio presude, prikazana likom A-B-C-D-A, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem presude uknjiži u zemljišnoj knjizi predmetnu nekretninu na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika (navedeno proizlazi iz presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1896/19 od 15. listopada 2020. godine sa l.s. 60-63).

14. Nije sporno da su u rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-20/70 od 24. veljače 1971. godine iza smrti pok. GE pok. P (otac tuženika ad/1 CE) koji je preminuo 1969. godine, kao zakonski nasljednici istog proglašeni njegova djeca: sinovi GE i CE, svaki za po 3/16 dijela, te sin I i kćerke CE, SE, Č i G svaki za po 2/16 dijela, te nije sporno da je ostavitelj GE pok. P (otac tuženika ad/1) u katastru upisan posjednikom nekretnina oznake dio kat. čest. [katastarska čestica] zv. Krš, oranica površine 300 m2, dio kat čest 986/25 zv. Krš, voćnjak površine 100 m2, dio kat. čest 986/25 zv. Krš, pašnjak površine 2.000 m2 i dio kat. čest 986/25 zv. Krš, kuća i dvorište površine 1.000 m2 (navedeno proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovac poslovni broj O-20/70 od 24. veljače 1971. godine sa l.s. 24 i iz posjedovnog lista sa l.s. 26.).

15. Nije sporno da je pravomoćnim rješenjem Općine Benkovac, Komisija za uzurpacije od 26. listopada 1989. godine priznato ovdje tuženiku ad/1 CE, njegovom bratu GE i majci J pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu u društvenom vlasništvu-i to na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] zvana Krš, ukupne površine 3.030 m2, u naravi voćnjak-bajamik, pašnjak i neplodno, k. o. [katastarska općina], svakom za po 1/3 dijela, nadalje ovdje tuženiku ad/1 ČE priznato je pravo vlasništvo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] zv. Krš površine 559 m2, u naravi neplodno s dvorištem i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 104 m2, u naravi vrt, k. o. [katastarska općina], a KE bratu GE je priznato pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] zv. Krš površine 553 m2, u naravi neplodno s dvorištem, k. o. [katastarska općina], a u obrazloženju navedenog rješenja se navodi da je utvrđeno da ovdje tuženik ad/1 CE, po zanimanju trgovac živi u zajedničkom domaćinstvu sa suprugom koja je po zanimanju poljoprivrednik, majkom J, te bratom GE koji je vojno lice (navedeno proizlazi iz rješenja Općine Benkovac, Komisija za uzurpacije od 26. listopada 1989. godine sa l.s. 27-29).

16. Sporna je u konkretnom slučaju činjenica- da li predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada i dvorište površine 495 m2, k. o. [katastarska općina], koja je nesporno nastala od dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu je tuženik ad/1 darovao svojoj kćerki tuženici ad/2, s kojom je zaključio darovni ugovor od 5. listopada 2018. godine, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad/1, radi utvrđenja koje sporne činjenice su saslušane stranke i svi predloženi svjedoci.

17. Iz iskaza tužiteljice PE, saslušane na ročištu od 6. srpnja 2026. godine (l.s. 107-108) proizlazi da u Srbiji živi od 1995. godine, zadnji put je u predmetnoj nekretnini bila 2003. godine kada je došla vidjeti nekretninu, te godine nekretnina je bila u istom stanju kao i u vrijeme dok su živjeli u toj nekretnini, radi se o kući koja ima podrum, prizemlje i prvi kat, a tu je i okućnica koja je ograđena. U predmetnoj nekretnini je zajedno s bivšim suprugom i njihovom djecom živjela od 1980. godine, ona je u nekretnini živjela jošdo 1995. godine, a bivši suprug CE do 1990. godine. Zemljište na kojem je izgrađena predmetna kuća je od strane nje i bivšeg supruga stečeno za vrijeme trajanja njihovog braka i to čini joj se 1980. godine kupnjom od ĐE jedan dio, te od Ć i DE, zemljište je kupljeno novcem koji su ona i bivši suprug zaradili tijekom braka. Ona i bivši suprug CE su kuću počeli graditi 1979. godine, ista je izgrađena do 1980. godine kada su se uselili, u kući je 1983. godine rođena njihova kćerka. Novčana sredstva kojima je izgrađena kuća su bila zajednička sredstva nje i bivšeg supruga, stečena njihovim radom, za vrijeme braka oboje su radili, bavili su se poljoprivredom, imali su vinograd, sadili su breskve, lubenice, sijali su žitarice, i to su prodavali na pijaci, bivši suprug je radio u trgovini kao trgovac, navedene poljoprivredne proizvode je prodavala na pijaci u [adresa] u periodu od 1. lipnja do kraja listopada. Njezin sin C je koristio predmetnu nekretninu, ali ne zna u kojem točno periodu jer se nije s njim čula godinama. Razlog zbog kojeg tužbu podnosi tek 2023. godine je taj što nije imala mogućnosti, a sada se želi vratiti u predmetnu kuću koju su CE i ona zajedno gradili.

18. Iz iskaza tuženika ad/1 CE, saslušanog na ročištu od 6. srpnja 2026. godine (l.s. 108-109) proizlazi da je zemljište na kojem je izgrađena kuća u [adresa] od njegovog oca ŠE, pok. P, zemljište je naslijedio od svog oca, koji je umro negdje 1983. godine. Brak između njega i tužiteljice je zaključen negdje 1985., 1986., sin je rođen 1977. godine, a kćerka je rođena 1983. godine, a brak je razveden 1990. godine. Predmetnu kuću je počeo graditi prije braka s tužiteljicom i to negdje 1972., 1973. godine, kuća je dovršena negdje 1988., 1989., za tu kuću je dizao nemile kredite, tužiteljica je radila samo 7. i 8. mjesec, pila je i imala ljubavnika. U kući su on i tužiteljica s djecom živjeli par godina, ali ne zna od kada, tužiteljica je u kući živjela cijeli Domovinski rat, dok je on u kući živio do 1990. Predmetna kuća se sastoji od podruma, prizemlja i jednog kata, sa okućnicom, međutim kuća je za vrijeme Domovinskog rata bila devastirana, a nakon Domovinskog rata on je promijenio stolariju, napravio je novi krov i plaćao je režije. Nakon tužiteljičinog odlaska iz kuće 1995. godine, u kući nije nitko živio, sin C je malo živio u [adresa], a malo u toj kući, ali ne zna koliko dugo i kojih godina. Za vrijeme njihovog braka tužiteljica je radila samo 7 i 8. mjesec-prodavala je povrće i voće na pijaci, koje je bilo dijelom njihovo, a dijelom kupljeno, a on je radio u trgovini. Predmetnu nekretninu je darovao kćerki UE, ali ne zna kada je sa kćerkom UE zaključio darovni ugovor, kćerka UE naravno da zna za njegov prethodni brak i za njegovu djecu iz prethodnog braka.

19. Iz iskaza tužene ad/2 UE, saslušane na ročištu od 6. srpnja 2026. godine (l.s. 109) proizlazi da joj je o okolnostima stjecanja predmetne nekretnine - zemljišta i kuće, poznato ono što joj je otac rekao, pa joj je tako otac rekao da je zemljište naslijedio od svoga oca, a da je gradnju kuće počeo samo on i to prije zaključenja braka s tužiteljicom, dok nema saznanja kada je završena gradnja kuće. Poznato joj je da su u predmetnoj kući živjeli njezin otac sa tužiteljicom i sa njihovo dvoje djece i to u periodu godinu ili dvije prije Domovinskog rata, ne zna kada su se tužiteljica i njezin otac razveli, nakon Domovinskog rata u toj kući nitko nije živio. Predmetna kuća se sastoji od podruma, prizemlja, jednog kata, naravno krova, ima i okućnica, njezini roditelji otac CE i majka SE su na kući promijenili stolariju i krov i iznutra su nešto radili, konkretno od garaže je napravljena sala za fešte. Predmetnu nekretninu je otac darovao njoj, ne sjeća se koje godine, a kada je zaključivala sa ocem darovni ugovor ona je mislila da je to samo nekretnina od njezinog oca, otac joj nikada nije rekao da bi kakva prava na toj nekretnini imala njegova bivša supruga-tužiteljica koju danas vidi prvi put. Njezin polubrat C i polusestra U su živjeli sa njom i njezinim roditeljima u [adresa], na adresi [adresa], i to negdje do njezine 10,11 godine, sa njih dvoje nije nikada ništa razgovarala o predmetnoj nekretnini. Polubrat C je povremeno koristio predmetnu nekretninu, naime ona, C i U su imali ključ od nekretnine, C je bilo dopušteno korištenje nekretnine dok nije počeo stvarati probleme, a pod probleme je mislila da su u kući počele nestajati vrijedne stvari. Otac je 2016. godine pretrpio srčani i moždani udar, bio je u bolnici i tada je u bolnicu došao C sa javnim bilježnikom, uzeo je očev otisak prsta i prepisao je na sebe očev novac i očeve pokretnine (očev kombi, strojeve, traktor i frezu) i njoj je poslao poruku „sve je to sad moje pa i tata“, nakon toga njih dvoje uopće nemaju nikakav kontakt tako da C nije obaviješten o darovnom ugovoru, dok je polusestra U bila obaviještena, s njom su u kontaktu. U svezi predmetne nekretnine misli da je u zemljišnoj knjizi bila upisana država, i ona je pred sudom pokrenula postupak vezano za tu nekretninu.

20. Iz iskaza svjedoka JE (rođ. 1969. godine, nesrodan sa strankama ), saslušanog na ročištu od 3. ožujka 2026. godine (l.s. 94-95) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da čitav život živi u blizini predmetne nekretnine koja je u naravi kuća koja se sastoji od prizemlja i jednog kata sa krovištem i okućnice. Na udaljenosti od oko 500 m od predmetne nekretnine se nalazi nekretnina njegovih roditelja, sve stranke poznaje, sa istima je poznanik, kod tuženika ad/1 je negdje 1986. i 1987. godine za vrijeme ljetnih praznika radio na pijaci. Nema nikakvih saznanja o okolnostima stjecanja predmetnog zemljišta, a u svezi kuće njegovo osobno saznanje je da je ista izgrađena prije Domovinskog rata, u vrijeme kada je radio kod CE preko ljeta na pijaci kuća je već bila izgrađena, današnje stanje kuće je isto kao i prije Domovinskog rata, jedino je primijetio da je nakon Domovinskog rata na kući promijenjeno krovište i stolarija, nema saznanja o tome tko je gradio i financirao gradnju kuće, ali u vrijeme kada je radio kod CE preko ljeta na pijaci zna da su u toj kući živjeli CE i PE koji su tada bili u braku te njihov sin C, ne zna jeli još tko tada živio u kući, u to vrijeme CE je radio u seoskom dućanu u [adresa] i bavio se poljoprivredom, zakupljivao je voće i povrće koje se preko ljeta prodavalo na pijaci u [adresa] i u [adresa], PE je prodavala voće i povrće na pijaci u [adresa] od ponedjeljka do nedjelje, dok je on ta dva ljeta za CE prodavao voće i povrće na pijaci u [adresa], a tijekom godine PE i CE su radili na polju, imali su vinograd, breskve i još možda koje voćke.

21. Iz iskaza svjedoka ĆE (rođ. 1967.godine, s tužiteljicom je u daljnjem, a s tuženicima je u bližem srodstvu), saslušanog na ročištu od 3. ožujka 2026. godine (l.s. 95) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da čitav svoj život živi u blizini predmetne nekretnine na udaljenosti od cca 100-150 m. U svezi predmetne kuće koja se sastoji od prizemlja, jednog kata i krovišta može reći da su tu kuću gradili CE i njegova bivša supruga PE, misli da su njih dvoje tu kuću gradili negdje 1980-ih godina, u toj kući su njih dvoje živjeli za vrijeme svoga braka, PE je u kući živjela još do Oluje, današnje stanje kuće je isto kakvo je bilo 1980- ih godina i to misli na izvana, dok ne zna kakva je unutrašnjost kuće, budući je u kući zadnji puta bio prije Domovinskog rata, a zemljište na kojem je izgrađena kuća je od KE predaka. CE i PE su se za vrijeme svoga braka bavili poljoprivredom, prodavali su voće u [adresa], a CE je radio kao trgovac u dućanu u [adresa].

22. Iz iskaza svjedoka OE (rođ. 1975. godine, s strankama je u srodstvu), saslušanog na ročištu od 3. ožujka 2026. godine (l.s. 96) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da se njegova obiteljska kuća nalazi u blizini predmetne nekretnine na udaljenosti od cca 30-40 m, u kojoj kući živi čitav svoj život, osim za vrijeme Domovinskog rata. Iz priča svojih roditelja i sestre mu je poznato da se predmetna kuća, koja se sastoji od podruma, prizemlja, jednog kata i krovišta, gradila 1970-ih godina, i po njegom sjećanju u tu kuću su se 1980./1981. godine uselili i živjeli CE, PE, njihova djeca C i U i KE mama B, a što se tiče zemljišta na kojem je izgrađena kuća, isto je od KE predaka, naime njegova i KE obitelj su djeljenici. Kada je on u srpnju 1991. godine otišao u Sloveniju, zna da je tada PE još živjela u predmetnoj kući, rekli su mu da je PE do Oluje živjela u toj kući. Poznato mu je da su CE i PE radili na polju, imali su štandove u [adresa] i [adresa], na kojim štandovima su PE i dva do tri radnika koje su PE i CE zaposlili, sezonski prodavali voće i povrće, a CE je snabdijevao sa robom i radio je još u dućanu u [adresa].

23. Iz iskaza svjedoka NE (rođ. 1973.godine, nesrodan sa strankama) saslušanog na ročištu od 3. ožujka 2026. godine (l.s. 97) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da u blizini predmetne nekretnine na udaljenosti od cca 100 m ima svoju kuću koju je izgradio 1996./1997. godine, živi u [adresa] ali od svog rođenja je stalno nazočan u [adresa], u svezi predmetne kuće koja se sastoji od prizemlja, jednog kata i krovišta i ima jedna mali podrum misli da se je kuća počela graditi 1979./1980. godine, kuću su gradili CE i PE, 1984. godine su se njih dvoje uselili u kuću, zajedno sa djecom C i U i KE mamom B, u kući je PE živjela do 1995. godine, a zemljište na kojem je kuća izgrađena je od KE predaka. Za vrijeme braka CE je radio u dućanu u [adresa] i na polju, a PE je radila na polju i na pijaci u [adresa] prodavala voće i povrće koje je dobavljao CE.

24. Iz iskaza svjedoka TE (rođ. 1964. godine, nesrodan s strankama), saslušanog na ročištu od 7. travnja 2026. godine (l.s. 100), u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da su on i tuženik ad/1 poznanici, za CE je radio ljeti u periodu od 1987. do 1990. godine kada je u [adresa] za njega prodavao sezonsko voće i povrće. U predmetnoj kući u [adresa] je bio samo jednom u periodu dok je sezonski radio kod CE, te on nema nikakvih saznanja o okolnostima stjecanja predmetne nekretnine. Poznato mu je da je CE radio u dućanu u [adresa] i također kupovao voće i povrće za preprodaju, dok mu nije poznato što je tužiteljica radila.

25. Iz iskaza svjedoka LE (rođ. 1970. godine, nesrodan s strankama), saslušanog na ročištu od 17. travnja 2026. godine (l.s. 101) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da je bio susjed PE i CE u [adresa], tužiteljicu je zadnji put vidio 1995. godine, kuća njegovih roditelja se nalazi u blizini predmetne nekretnine na udaljenosti od cca 15-20 m i sa roditeljima je do 1991/1992. godine živio u [adresa]. Poznato mu je da su PE i CE kada su se oženili najprije živjeli u staroj KE kući koja se nalazi na udaljenosti od oko 80 m od predmetne kuće, a zatim su koliko on zna PE i CE 1980. -ih godina izgradili predmetnu kuću koja se sastoji od prizemlja i jednog kata, a tu je i podrum, stanje kuće je uvijek isto, u toj kući su živjeli PE i CE sa obitelji, a čini mu se da je PE u kući ostala do 1995. godine. Nije mu ništa poznato o okolnostima stjecanja zemljišta na kojem je kuća izgrađena, a što se tiče zaposlenja, PE i CE su se bavili poljoprivredom, čini mu se da je CE u selu držao dućan ili je radio u tom dućanu.

26. Iz iskaza svjedoka DE (rođ. 1943., nesrodan s strankama), saslušanog na ročištu od 17. travnja 2026. godine (l.s. 101-102) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da u [adresa] živi čitav svoj život, njegova kuća se nalazi na udaljenosti od oko 20-tak m od predmetne kuće koje ima prizemlje i kat. Predmetna kuća se napravila u roku od 1-2 godine, i to prije Domovinskog rata, ne zna točno kojih godina, ali u svakom slučaju kuća se je gradila za vrijeme trajanja braka PE i CE, kuća je napravljena od njihove proizvodnje, a pod tim misli da su njih dvoje imali u selu najviše stabala bresaka, koje su prodavali, tužiteljica je na pijaci, čini mu se u [adresa] i [adresa], cijelo ljeto prodavala breskve i druge proizvode, njih dvoje su radili i druge poljoprivredne radove, CE je radio i kao trgovac u trgovini u selu, a zemljište na kojem je kuća izgrađena je od KE predaka. Sadašnje stanje predmetne kuće koja ima prizemlje i kat je isto kao i prije Domovinskog rata.

27. Iz iskaza svjedoka HE (rođ. 1978. godine, tužiteljica i tuženik ad/1 su mu roditelji), saslušanog na ročištu od 17. travnja 2026. godine (l.s. 102-104) u pogledu sporne činjenice u bitnome proizlazi da su se njegovi roditelji PE i CE vjenčali u siječnju 1978. godine, on je rođen u veljači1978. godine, baka i stric su mu pričali da je rođen u staroj kući, u kojoj je živio do svoje godine dana i dva mjeseca, a kad je imao godinu i dva mjeseca roditelji, on i baka su već živjeli u predmetnoj kući-novoj kući, koja se počela graditi par mjeseci nakon vjenčanja njegovih roditelja, njegov stric koji ima 80 godina mu je rekao da se je kuća napravila jako brzo, u roku od nekih godinu dana, u toj kući su sve do 1991. godine živjeli njegovi roditelji, on, sestra i baka, s tim da je mama ostala u kući živjeti do 1995. godine, kada je nasilno istjerana iz kuće od strane njegovog oca CE. Sadašnje stanje kuće je isto kao i prije Domovinskog rata, radi se o kući koja se sastoji od prizemlja i jednog kata, tu je i podrum, okućnica, kuća je ograđena sa zidom još 1984. godine i iste godine je postavljena i ograda na zid. U periodu od 2007.-2014.godine on je za stalno živio u toj kući, tj. koristio je cijelu kuću, dok je u periodu od 2014.-2018. godine živio na relaciji [adresa], a od 2018. godine više ne dolazi u tu kuću jer je 2018. godine promijenjena brava na kući od strane SE (ista je supruga tuženika ad/1). Za vrijeme dok je za stalno živio u toj kući, konkretno 2009. godine je promijenio svu stolariju na predmetnoj kući i krovište, što je financirao prodajom svog osobnog automobila, to je učinio uz suglasnost majke i oca, a izvođač svih tih radova je bio AE. Zemljište na kojem je kuća izgrađena je bilo Općenarodna imovina, odnosno to zemljište je uživano od strane predaka njegovog oca. Gradnja kuće je financirana novcem stečenim radom njegovih roditelja u braku, otac je radio u seoskoj trgovini kao trgovac, a majka se bavila poljoprivredom, također su roditelji imali dva štanda i to jedan u [adresa] i jedan u [adresa], na kojim štandovima se prodavalo voće i povrće u periodu od 1. lipnja do 1. listopada, kojom prodajom voća i povrća na ta dva štanda su se njegovi roditelji bavili od početka svoga braka, od 1978. pa sve do 1991., majka bi svako jutro u selu pripremila svu robu koja će se ići prodavati na štand i majka je svih tih godina za vrijeme trajanja braka prodavala na štandu u [adresa] voće i povrće od 1. lipnja do 1. listopada, njegovi roditelji su od poljoprivrede jako dobro živjeli i puno toga su stekli za vrijeme trajanja svoga braka. Njegova majka je i dan danas prijavljena na adresi [adresa], na kojoj adresi se nalazi predmetna kuća, međutim ista otkada je otjerana iz kuće otišla je u Srbiju skloniti se kod svoga brata, gdje i danas živi. U predmetnoj kući u [adresa] je živio i koristio kuću uz suglasnost svog oca i majke, međutim njegov otac je 2017. godine doživio tri moždana udara i jedan srčani udar, a po povratku iz toplica njegovog oca su stisli kojoti, za vrijeme korone otac je nekretninu prepisao na svoju kćerku UE, što je njemu osobno sve sumnjivo jer za vrijeme korone sudovi nisu radili. On i otac nisu u nikakvoj zavadi, u dobrim su odnosima, ali se ne čuju, naime čuo je da kada otac izađe u grad da se jada i plače ljudima, također se otac ponekad kradomice telefonski javi svojoj sestri kojoj plače i jada joj se da je ovo morao napraviti na silu jer kada je došao iz toplica da se je bojao da ga neće supruga i kćer smjestiti u dom i da je kuću prepisao na silu na kćerku UE. Zadnji puta se s ocem čuo 2018. godine kada je nazvao ocu, nakon tatinog izlaska iz toplica, a od 2018. godine ne može doći u kontakt sa ocem, a i ne želi sebi stvarati probleme, naime zaključali su mu kuću u kojoj je rođen i odrastao i tamo ne može doći.

28. U svezi sporne činjenice koja se odnosi na to da li predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 495 m2 k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad/1 čiji brak zaključen dana 21. siječnja 1978. godine je razveden presudom ovoga suda poslovni broj P- 921/88 od 24. kolovoza 1990. godine, za navesti je da je na okolnost stjecanja predmetnog zemljišta tužiteljica u svom iskazu navela da su predmetno zemljište ona i tuženik ad/1 negdje 1980. godine kupili novcem kojeg su zaradili tijekom braka i to od prodavatelja ĐE, Ć i DE, dok je pak tuženik ad/1 u svom iskazu naveo da je predmetno zemljište naslijedio od svoga oca GE pok. P. Svoju tvrdnju o kupnji predmetnog zemljišta, tužiteljica tijekom postupka apsolutno ničim nije dokazala, niti iskazima svjedoka, niti pismenom dokumentacijom koja prileži spisu. Naime, iz pismene dokumentacije (rješenja o nasljeđivanju iza smrti GE, pok. Poca tuženika ad/1, posjedovnog lista, rješenja o uzurpaciji od 26. listopada 1989. godine), te iz iskaza saslušanih svjedoka ĆE, OE, NE, DE i HE (dok pak svjedoci JE, TE i LE nemaju saznanja o okolnostima stjecanja zemljišta) kao nesporno slijedi da predmetno zemljište predstavlja vlastitu imovinu tuženika ad/1 KE, stečeno nasljeđivanjem od oca GE pok. P. Iskaze navedenih svjedoka koji su iskazivali na okolnost sjecanja predmetnog zemljišta sud je prihvatio u cijelosti, naime radi se o sinu tužiteljice i tuženika ad/1 (HE), te mještanima k. o. [katastarska općina] koji u blizini sporne nekretnine imaju svoje nekretnine i od kojih su neki i rodbinski povezani s strankama (svjedoci ĆE i BE), iz čega slijedi da o spornoj činjenici svjedoci imaju osobno saznanje, a također su njihovi iskazi o spornoj činjenici u suglasnosti s navedenom pismenom dokumentacijom.

29. U svezi sporne činjenice koja se odnosi na okolnost stjecanja predmetne kuće (koja se sastoji od prizemlja i jednog kata sa krovom) izgrađenoj na zemljištu koje je nesporno bilo vlastita imovina tuženika ad/1, za navesti je da je tužiteljica u svom iskazu navela da je predmetna kuća izgrađena od strane nje i tuženika ad/1 za vrijeme trajanja njihovog braka njihovim zajedničkim novcem i to u periodu od 1979. do 1980. godine kad su se uselili u kuću, dok je tuženik ad/1 u svom iskazu naveo da je kuću počeo graditi prije braka s tužiteljicom negdje 1972/1973, da je kuća dovršena negdje 1988./1989. godine, da je za kuću dizao nemile kredite, da je tužiteljica radila samo 7 i 8 mjesec, iz čijeg iskaza bi se dalo zaključiti da tuženik ad/1 očito smatra da je kuća njegova vlastita imovina. Svoj navod o okolnostima stjecanja predmetne kuće (vremena gradnje, financiranja), tuženik ad/1 tijekom postupka apsolutno ničim nije dokazao. Naime iz iskaza saslušanih svjedoka ĆE, NE, LE, DE i HE proizlazi da su predmetnu kuću i to u kratkom roku u periodu negdje krajem 1970. početak 1980. sagradili tužiteljica i tuženik ad/1 novcem stečenim od svoga rada, naime da su se njih dvoje bavili poljoprivredom i prodajom voća, povrća sezonski, s tim da je tuženik ad/1 još radio i u dućanu u selu, a iskaze tih svjedoka o navedenoj činjenici sud je prihvatio iz već gore navedenih razloga.

30. Dakle, iz provedenih dokaza proizlazi utvrđenim da je brak tužiteljice i tuženika ad/1 zaključen dana 21. siječnja 1978. godine, a razveden je presudom ovoga suda poslovni broj P- 921/88 od 24. kolovoza 1990. godine, da je u braku stranaka rođeno dvoje djece sin C (rođ. 1978.) i kćerka U (rođ. 1983.), da su se za vrijeme trajanja braka tužiteljica i tuženik ad/1 bavili poljoprivredom i sezonskom prodajom voća i povrće na dva štanda u [adresa] i [adresa], da je uz bavljenje poljoprivredom tuženik radio kao trgovac u dućanu u selu. Nadalje proizlazi utvrđenim da je predmetno zemljište (na kojem je izgrađena kuća koja se sastoji od prizemlja i kata sa krovom) bilo vlastita imovina tuženika ad/1, dok je kuća izgrađena sredstvima koja su predstavljala bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ad/1. Slijedom navedenih utvrđenih činjenica, imajući u vidu čl. 287. st. 1. i 2. ZBPO-a (koji zakon se ovom slučaju primjenjuje), po mišljenju suda predmetna kuća, odnosno vrijednost kuće predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika i to svakog za po 1/2 dijela, međutim kako je zemljište vlastita imovina tuženika ad/1, to doprinos tužiteljice i tuženika ad/1 kao bivših bračnih drugova u stjecanju čitave predmetne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 495 m2 k. o. [katastarska općina] kao cjeline (dakle zemljišta i kuće) sukladno čl. 287. st. 1. i 2. ZBPO-a zasigurno ne može biti isti, svakog za po 1/2 dijela kako to tužiteljica traži ovom tužbom. Naime, s obzirom da je zemljište nesporno bilo vlastita imovina tuženika ad/1, to u ovom slučaju, imajući u vidu načelo pravnog jedinstva nekretnine u smislu odredbe čl. 2. st. 3. i čl. 9. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, u nastavku ZVDSP-a), da bi se utvrdili suvlasnički omjeri na nekretnini u cjelini, je trebalo utvrditi koliko vrijednost zemljišta kao vlastite imovine tuženika ad/1 sudjeluje u vrijednosti nekretnine u cjelini, a potom i ovisno o odnosu te vrijednosti prema vrijednosti koja predstavlja bračnu stečevinu (u kojoj su suvlasnici na jednake dijelove) utvrditi suvlasničke omjere tužiteljice i tuženika ad/1 na nekretnini u cjelini. Kako je za opisano utvrđivanje suvlasničkih omjera na predmetnoj nekretnini u cjelini, bilo potrebno izvođenje dokaza očevidom uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka građevinske struke, to je imajući u vidu da je teret dokazivanja sporne činjenice bio na tužiteljici, a tužiteljica na tu okolnost nije predložila izvođenje dokaza građevinskog vještačenja, valjalo tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se traži da se utvrdi da je predmetna nekretnina bračna stečevina tužiteljice i tuženika ad/1 svakog za po 1/2 i da se tuženoj ad/2 naloži izdavanje tabularne isprave, odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u toč. I. izreke presude.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tuženicima ad/1 i ad/2 priznati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 eur sastoji se od odvjetničke nagrade za zastupanje po punomoćniku iz reda odvjetnika, i to za sastav odgovora na tužbu tuženika ad/1 od 21. veljače 2023. (100 bodova po Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika- "Narodne Novine" broj 138/23, 107/25, u nastavku Tarifa), za sastav odgovora na tužbu tuženice ad/2 od 24. veljače 2023. (100 bodova po Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 54. Tarife), te za zastupanje na ročištima od 5. veljače 2025. (25 bodova po Tbr. 9. toč. 5., Tbr. 54. Tarife), od 1. prosinca 2025., od 3. ožujka 2026., od 17. travnja 2026. i od 6. srpnja 2026. (4X100 bodova po Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 54. Tarife). Na iznos od 1.250,00 eura priznat je PDV od 25% u iznosu od 312,50 eur. Slijedom navedenog valjalo je o zahtjevu pun. tuženika ad/1 i ad/2 za naknadu parničnog troška (l.s. 105), temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a odlučiti kao u toč. II. i III. izreke presude.

U Zadru, 1. listopada 2026.

S u d a c

Katarina Dragičević

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u roku od 15 dana od ročišta za objavu odluke, odnosno od primitka odluke, ovisno o ispunjenju uvjeta određenih u čl. 335. ZPP-a, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA

1. Tužiteljici, po punomoćniku, uz rješenje za platež sudske pristojbe na presudu,

2. Tuženicima ad/1 i ad/2, po punomoćniku.