REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2520/2025-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Šimunović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Višiću, odvjetniku u Splitu protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 zastupanog po punomoćnici Ivani Štih, odvjetnici Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane 31. kolovoza 2026. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Marina Mlačića, odvjetnika u Zagrebu i punomoćnice tuženika Ivana Grgić Zovko, odvjetnice, dana 01. listopada 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547, isplatiti tužitelju VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade neimovinske štete iznos od 1.300,00 Eura, te s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 79,63 Eura, sa zakonskom zateznom kamatom na oba iznosa naknade, koja kamata teče od 22. listopada 2021. godine do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 naknaditi tužitelju VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 3.022,17 Eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. listopada 2026. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Presudom ovog suda poslovni broj Pn-3319/21-26 od dana 28. ožujka 2024.g. naloženo je tuženiku da isplati tužitelju s osnova naknade neimovinske štete iznos od 1.300,00 eura i s osnova tuđe pomoći iznos od 79,63 eura, sa zateznim kamatama koje na oba iznosa teku od dana 22. listopada 2021.g. do isplate, te da mu naknadi parnični troška, sa zateznim kamatama od 28. ožujka 2024.g. do isplate. U preostalom dijelu u iznosu od 80,32 eura, s osnova naknade neimovinske štete, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

2. Protiv te presude tuženik je podnio pravodobnu žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi se da je tužitelj u tužbi naveo da je krivac za prometnu nezgode vozilo registarske oznake [registarska oznaka], koje vozilo je prema potvrdi policije osigurano kod Izvor osiguranja d.d., a tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ne osporava činjenični opis pod točkom I. tužbe u pogledu odgovornosti za nastanak prometne nezgode te je posljedično tome, izjavio da osporava pasivnu legitimaciju. Stoga navodi da je nezakonita odluka suda koji je utvrdio da je nezgodu uzrokovalo vozilo strane registarske oznake.

3. Odlučujući o žalbi tuženika, Županijski sud u Zagrebu je rješenjem poslovni broj Gž-2921/2024 od 19. studenog 2025.g. ukinuo prvostupanjsku presudu u točki I. i II. izreke, te se predmet vratio ovome sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju rješenja se navodi da su navodi tužbe da je počinitelj prometne nezgode vozač automobila reg oznake Pž-355-DP, suprotni su navodima iz odštetnog zahtjeva u kojem se ne navodi da je prometnu nezgodu uzrokovalo vozilo inozemne registracije. Kako je vozilo Pž-355-DP osigurano kod IZVOR osiguranja d.d. viši sud ukazuje da je nejasno kako je utvrđena pasivna legitimacija tuženika. Dakle, u odštetnom zahtjevu se navodi da je za štetu odgovorno vozilo inozemne registracije, dok se u tužbi navodi da je počinitelj vozilo domaće registracije.

4. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom potvrde MUP-a o prometnoj nezgodi, odštetnog zahtjeva, obavijesti tuženika o zaprimanju odštetnog zahtjeva, medicinske dokumentacije, spisa PU Dubrovačko - neretvanska., Policijska postaja Ploče, odštetnog spisa, medicinskim vještačenjem.

5. Nakon provedenih dokaza i ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. U ovoj pravnoj stvari, nije sporan nastanak štetnog događaja.

7. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Prema uputi višeg suda zatražen je od Policijske postaje Ploče cjelokupni spis koji se odnosi na ovu prometnu nezgodu. Također je zatražen i odštetni spis.

9. Pregledavajući policijski spis sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu i Situacijski plan iz kojih proizlazi točna lokacija i vrijeme kad se dogodila prometna nezgoda, stanje na cesti, te su uzeti podaci o svim sudionicima prometne nezgode i njihovim vozilima kao i o oštećenjima na vozilima. Prema podacima Zapisnika o očevidu utvrđeno je da su u prometnoj nezgodi sudjelovala tri vozila i to: Vozilo kojim je upravljao tužitelj reg. oznaka [registarska oznaka], vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao vozač ĐD i teretno vozilo stranih reg. oznaka (BiH) kojim je upravljao vozač AD. Prometna nezgoda dogodila se u tunelu Međak. Pročitane su izjave sudionika prometne nezgode iz kojih proizlazi da je do nezgode došlo kada je u tunelu teretno vozilo stranih reg. oznaka počelo preticati iz lijeve u desnu prometnu traku. Prilikom prestrojavanja teretno vozilo udarilo je u vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] koje je od udarca zarotirano te je prešlo u prometnu traku za kretanje vozila iz suprotnog smjera i udarilo je u vozilo tužitelja. Pregledane su bolničke prijave iz kojih je razvidno koje ozljede su zadobili tužitelj, kao i vozač drugog vozila ĐD. Osim toga, pregledan je Obavezni prekršajni nalog kojim je okrivljenik PD vozač stranog teretnog vozila proglašen krivim za predmetnu prometnu nezgodu. U prekršajnom nalogu se navodi da je postupio suprotno čl. 43. st. 1. i st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kn. U opisu prometne nezgode navodi se da je upravljajući teretnim vozilom strane reg oznake (BiH) u blagom zavoju u tunelu Međak izvršio radnju prestrojavanja u desni prometni trak, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu ili imovini. Uslijed radnje prestrojavanja bez prethodne provjere, teretno vozilo strane reg. oznake udarilo je u vozilo reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo se uslijed kontakta zarotiralo i izgubilo kontrolu te prešlo na lijevu kolničku traku te udarilo u automobil reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj. Navedeno je da su tom prilikom tužitelj i vozač vozila [registarska oznaka] zadobili lakše tjelesne ozljede.

10. Pregledan je odštetni spis u kojem se nalazi prijava štetnog događaja koja je upućena tuženiku u prijavi štetnog događaja tužitelj je opisao da je do prometne nezgode došlo u tunelu Međak zbog nepropisne vožnje vozača teretnog vozila iz BiH koji je bez provjere mrtvog kuta skrenuo u desni prometni trak i udario u automobil koji se kretao tom trakom, te ga odbacio u traku za suprotan smjer gdje je naknadno udario automobil oštećenog, ovdje tužitelja. Dostavljeno je Izvješće Zavoda za hitnu medicinu kao i medicinski nalazi tužitelja koji se odnose na liječenje nakon ozljeđivanja u ovoj prometnoj nezgodi te na fizikalnu terapiju, a također i Odgovor na ponudu isplate nespornog iznosa štete od 9.000,00 kn za koju je tužitelj naveo da je preniska.

11. Utvrđeno je da je ovu prometnu nezgodu skrivio vozač stranog teretnog vozila AD koji je bez prethodne provjere izvršio radnju prestrojavanja u drugu prometnu traku udarivši pri tome u vozilo reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo je odbačeno i zarotirano na suprotan kolnički trak gdje je udarilo u vozilo tužitelja koje se kretalo iz suprotnog smjera.

12. S obzirom na sve izloženo utvrđena je odgovornost vozača vozila strane reg. oznake koji je i prekršajno kažnjen radi počinjenog prekršaja, pa slijedom toga proizlazi pasivna legitimacija i odgovornost tuženika, temeljem čl. 34. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

13. Okolnost da je tužitelj u tužbi neprecizno opisao segment prometne nezgode koja se dogodila, a nije opisao cjelokupni slijed događaja iz kojeg proizlazi odgovornost štetnika, ne utječe na činjenicu da je upravo tuženik pasivno legitimiran, s obzirom da je prometnu nezgodu skrivilo vozilo strane reg. oznake.

14. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem, koje je povjereno stalnom sudskom vještaku medicinske struke, za ortopediju i traumatologiju doc. prim. dr. sc. TD.

15. Prema nalazu i mišljenju vještaka, proizlazi da je u štetnom događaju tužitelj zadobio slijedeće ozljede:

- istegnuće vratne paravertebralne muskulature

- udarac u prsni koš i sternum.

16. Po nalazu i mišljenju vještaka, proizlazi da je tužitelj pretrpio fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg jakog intenziteta 7 dana, te manjeg intenziteta još naredna 10 dana, kumulativno.

17. Po mišljenju vještaka, tužitelj je u trenutku štetnog događaja pretrpio strah i to tzv. primarni koji se javio u situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja, koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Potom je, u daljnjem tijeku liječenja tužitelj trpio tzv. sekundarni strah, koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, koji je jakog intenziteta trajao 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, te slabijeg intenziteta 10 dana, sve kumulativno.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da su kod tužitelja zaostale trajne posljedice u omjeru od 2%.

19. Prema nalazu i mišljenju vještaka, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega kod kućanskim poslova, održavanja osobne higijena i odlazaka kod liječnika i a fizikalnu terapiju. Trebala mu je 2 sata dnevno kroz prvih 10 dana liječenja, a u narednom periodu od 20 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno, dakle sveukupno 40 sata.

20. Navedenim ozljedama povrijeđeno je pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi sa čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, dalje: ZOO/05).

21. Utvrđena težina povrede i sve okolnosti ovog slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, shodno čl. 1100. st. 1. ZOO/05. U ovom slučaju, radi se o kumulaciji više povreda prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda, opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade, za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

22. Pri tome je sud utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi, a to su fizički bolovi, strah, duševne boli radi smanjenja životnih aktivnosti, koje su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO/05, kriteriji koji utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

23. Prilikom dosuđivanja naknade za neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sud se rukovodio utvrđenjem vještaka o trajnim posljedicama u obimu 2%, trajanju i jačini fizičkih bolova koje je tužitelj trpio, te trajanju, jačini i karakteru pretrpljenog straha. Također je uzeta u obzir i činjenica da se radi o osobi rođenoj 1960. godine, dakle srednje životne dobi, te će u predvidivo dugom vremenskom razdoblju ulagati pojačane napore u svakodnevnim životnim aktivnostima.

24. Kako tužitelj nije tvrdio da mu je pomoć pružana od strane profesionalaca, sud polazi od zaključka da su tužitelju pomoć i njegu pružali ukućani, dakle besplatno. Svejedno, tužitelj ima pravo naknade ovog oblika štete, prema neto cijeni sata tuđe pomoći koju naplaćuju osobe koje se time bave profesionalno. Kako je cijena pomoći i njege takve vrste iznosi barem 3,32 eura neto po jednom satu, to je tužitelju dosuđena naknada ovog oblika štete u cjelokupnom zatraženom iznosu od 79,63 eura. Naime, tužitelj je imao pravo i na veći iznos naknade ovog oblika štete (40 sati x 4,00 eura =160,00 eura), ali kako je sud vezan odnosno ograničen visinom postavljenog tužbenog zahtjeva, to sud nije mogao dosuditi viši iznos od zatraženog.

25. Kako je tužitelj prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Miljenka Franića u dijelu ocjene trajanja i jačine bolova te procjeni visine smanjenja životnih aktivnosti , vještak je pozvan na ročište radi usmenog očitovanja. Tom prilikom je izjavio da smatra da smanjenje životnih aktivnosti iznosi barem 4 %, jer su tužitelju radi zadobivenih ozljeda i posljedica uvelike otežane kretnje i rotacije vratom, što ga onemogućava u obavljanju svakodnevnih obveza.

26. Na ročištu dana 04. ožujka 2024. godine saslušan je sudski vještak dr. Miljenko Franić koji se očitovao na prigovore tužitelja i naveo da je u svom nalazu i mišljenju fizičke bolove iskazao kumulativno, a da se bolovi mogu iskazati i povremenog trajanja što bi onda bilo u omjeru jedan dana kumulativnih bolova, tri dana povremenog intenziteta bolova. Naglasio je da tužitelj nije došao na pregled kod vještaka, pa je vještak izradio nalaz i mišljenje uzevši u obzir samo priloženu medicinsku dokumentaciju, temeljem koje je procijenio trajne posljedice od 2 %, što smatra da je korektno i kod svog nalaza ostaje u cijelosti.

27. Nalaz i mišljenje vještaka sud je prihvatio, jer je izrađen po pravilima struke, objektivno i obrazloženo.

28. S obzirom na sve navedeno, tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.300,00 Eura i naknadu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 79,63 Eura. U preostalom dijelu već je ranijom prvostupanjskom presudom donesenom u ovom postupku, odbijen zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu od 80,32 Eura, te je u tom dijelu presuda postala pravomoćnom dana 19 . studenog 2025.g.

29. Napominje se da je tuženik povodom odštetnog zahtjeva isplatio tužitelju nesporni iznos od 9.000,00 kn ( 1.194,51 Eur), što je sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja naknade neimovinske štete.

30. Dosuđene su zakonske zatezne kamate na iznos neimovinske štete i tuđe pomoći, koje teku od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva, dakle od dana 22. listopada 2021. godine pa do isplate, shodno odredbi čl. 1103. ZOO-a. Dosuđene kamate teku od dospijeća do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 . st. 3. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, promatrajući cjelokupan postupak, a odnosi se na troškove zastupanja tužitelja po punomoćniku - odvjetniku. Troškovi su odmjereni prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 Eura.

32. Troškovi tužitelja obuhvaćaju: sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova, sastav tužbe – 100 bodova, sastav podneska od 20.06.2022. – 100 bodova, pristup na ročište 24.11.2022. – 100 bodova, sastav podneska od 09.10.2023. – 100 bodova, pristup na ročište 11.10.2023. – 100 bodova, pristup na ročište 08.12.2023. – 25 bodova, sastav podneska 01.03.2024. – 25 bodova, pristup na ročište 04.03.2024. – 100 bodova, pristup na ročište 17.04.2026. - 100 bodova, pristup na ročište 18.06.2026. - 100 bodova i pristup na ročište 31.08.2026. - 100 bodova, što je ukupno 1050 bodova, odnosno 2.100,00 Eura. Dosuđen je PDV u iznosu od 525,00 Eura, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 234,08 Eura, pristojba na tužbu u iznosu od 53,09 Eura i pristojba na presudu u iznosu 110,00 Eura, što je sveukupno 3.022,17 Eura, koliko je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju s osnova parničnog troška.

33. Dosuđene su kamate na parnični trošak koje teku od dana presuđenja tj. od 01. listopada 2026. godine do isplate, budući se radi o dospjelom potraživanju shodno čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, 01. listopada 2026. godine

Sutkinja

Nives Šimunović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda. O žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika