-

Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-886/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Maji Valušnig, te zapisničarki Ljerki Perica, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB:72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Rimokatoličke Župe sv. Marka evanđeliste, Zagreb, Trg sv. Marka 5, OIB:52365696038, zastupane po opunomoćenici Zvjezdani Znidarčić-Begović, odvjetnici u Zagrebu Ksaverska cesta 35 a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Savska cesta 41, OIB:16488001145, radi naknade za oduzetu imovinu, nakon usmene i javne rasprave, 1. listopada 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA:UP/II-942-01/22-01/323, URBROJ:514-04-02-01-01/07-24-2 od 23. prosinca 2024.

II Nalaže se tužitelju naknaditi trošak upravnog spora zainteresiranoj osobi Rimokatoličkoj Župi sv. Marka evanđeliste u iznosu od 2.500,00 EUR-a u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude, ako ga tuženik ne podmiri u ostavljenom roku.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo , KLASA:UP/II-942-01/22-01/323, URBROJ:514-04-02-01-01/07-24-2 od 23. prosinca 2024. odbijena je žalba tužitelja, protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA:UP/I-942-01/97-01/1900, URBROJ:251-04-01/030-22-199 od 11. studenoga 2022., kojim se točkom 1. izreke zainteresiranoj osobi RKT Župi sv. Marka Evanđeliste daje u vlasništvo (vraća se) zemljište oznake zk.č.br. 1435, [adresa] površine 1196 m2 upisano u zk.ul . 7480 k. o. [katastarska općina] (koje odgovara zemljištu ranije oznake zk.č.br. 372/2 k. o. [katastarska općina] park površine 1217 m2). Točkom 2. izreke kao obveznik naknade (vraćanja) određen je tužitelj.

2. Tužitelj u tužbi pobija zakonitost rješenja zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava navodeći da je očevidom na licu mjesta održanom dana 23. travnja 2021. utvrđeno da se radi o parku, da se predmetna nekretnina danas nalazi unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 12/16 – pročišćeni tekst) u području namjene Z1 – javne zelene površine, javni park. Ističe da zelena površina sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu predstavlja komunalnu infrastrukturu, koja je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost te da je stoga navedena predmetna nekretnina vlasništvo Grada Zagreba te ne podliježe pod odredbe Zakona o naknadi. Ukazuje da je zelena površina dio uređenog i komunalnom infrastrukturom opremljenog naselja, a da su dio naselja svakako i zelene površine te da bi se vraćanjem istih nedvojbeno okrnjila prostorna cjelovitost naselja.

2.1. Predlaže sudu da poništi osporavana rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod navoda i obrazloženja iznesenih u osporavanom rješenju.

3.1. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Zainteresirana osoba Rimokatolička Župa sv. Marka evanđeliste u odgovoru na tužbu ističe da osporava tužbene navode u cijelosti u bitnom se pozivajući na sadržaj obrazloženja rješenja tuženika. Navodi da je predmetna čestica u cijelosti ograđena, te da se radi o zemljištu koje nitko od građana Grada Zagreba nije koristio, niti ne koristi za rekreaciju i šetnju dok je na provedenom očevidu utvrđeno da se radi o površini obrasloj visokim raslinjem koja se stoga očito ne kosi i kao takva ne služi građanima Grada Zagreba, a niti u naravi predstavlja park unatoč upisu takve kulture u katastru. Ističe da se predmetna nekretnina nalazi sa stražnje strane niza kuća-vila u [adresa] koje imaju svoje okućnice i vrtove (parkove), koje očito i logično ne služe kao javne zelene površine, te da nema uvjeta ni na koji način smatrati kako bi se povratom zk.čest.br. 372/2 k. o. [katastarska općina] narušila prostorna cjelovitost. Slijedom navedenog smatra da nema nikakvih stvarnih ni pravnih uvjeta smatrati predmetno zemljište dijelom komunalne infrastrukture.

4.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

5. Zainteresirana osoba Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u odgovoru na tužbu ističe da osporava tužbene navode u cijelosti, pozivajući se na razloge iznijete u obrazloženju osporavanog rješenja.

5.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenice zainteresirane osobe Rimokatoličke Župe sv. Marka evanđeliste, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

8. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.

9. Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, („Narodne novine“ 92/96; 39/99; 42/99; 92/99; 43/00; 131/00; 27/01; 34/01; 65/01; 118/01; 80/02; 81/02 i 98/19) propisano je da se prijašnjem vlasniku, odnosno osobi na koju je prijašnji vlasnik prenio svoje pravo daje u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. toga Zakona, a koje pravomoćnim aktom nadležnoga tijela nije oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je svoje pravo prenio prijašnji vlasnik u skladu s posebnim zakonom.

10. Iz podataka u spisu proizlazi da je zemljište oznake zk.č. 372, kuća popisni broj 58, dvorište i vrt u Visokoj ulici broj 10 i tri zida, ukupne površine 535 čhv (1924,00 m[2] ), bilo upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Š [adresa] u [adresa], a isto je pravomoćnim rješenjem Komisije za nacionalizaciju NOO Gornji Grad u Zagrebu od 22. prosinca 1960. broj KN-04- 18578/60 preneseno u društveno vlasništvo; da su diobnim nacrtom R.N. broj 3099/14 k. o. [katastarska općina] formirane zk.č. 372/1, površine i zk.č. 372/2 površine 1217 m[2] , obje k. o. [katastarska općina], pa je provedbom ovog nacrta u zemljišnoj knjizi pod brojem Z - 26640/14, nekretnina oznake zk.č. 372/1 k. o. [katastarska općina] usklađena s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - stambena zgrada, [adresa], nadstrešnica, pomoćna zgrada, spremište, kuća [adresa] i dvorište, ukupne površine 707,00 m[2] , na kojoj su čestici u zemljišnoj knjizi i u katastarskom operatu upisani vlasnici stanova u zgradi na adresi [adresa] (ŠFV, Ignatius d.o.o., ŠF, UF, EF i MF); da prema ovom diobnom nacrtu zemljište ranije oznake zk.č. 372/2 k. o. [katastarska općina], [adresa] površine 1217,00 m[2] , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo, danas odgovara zk.č. 1435 k. o. [katastarska općina] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo, park površine 1196,00 m[2] , a ovakva čestica formirana je i u katastarskom operatu s identičnom površinom te je kao korisnik upisan Grad Zagreb.

11. Očevidom koji je proveden dana 23. travnja 2021. utvrđeno je da: zk.č. 372/1 k. o. [katastarska općina] površine 707,00 m[2] , prema novoj izmjeri zk.č. 1434 k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja uličnu zgradu na adresi [adresa] i dvorišnu stambenu zgradu na adresi [adresa], s pripadajućim dvorištem (koje se dvorište nalazi s ulične strane te iza stambene zgrade na adresi [adresa]; zk.č. 372/2 k. o. [katastarska općina] površine 1217,00 m[2] , prema novoj izmjeri zk.č. 1435 k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja neizgrađeno zemljšte obraslo visokim raslinjem, a nalazi se između Ulice Tuškanac na sjeverozapadu te dvorišnog dijela iza stambene zgrade na adresi [adresa] na jugoistoku.

12. Nadalje, utvrđeno je da tužitelj nije raspolagao nekretninom oznake zk.č. 372/2 k. o. [katastarska općina], odnosno sada oznake zk.č. 1435 k. o. [katastarska općina] (dokaz: dopisi Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada KLASA: 944-01/21-001/807 od 12. srpnja 2021. i KLASA: 944-01/21-001/813 od 6. srpnja 2021.), a da se ova parcela danas nalazi unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba" broj: 12/16 - pročišćeni tekst), u području namjene Z1 - javne zelene površine, javni park (dokaz: uvid u Zagrebačku infrastrukturu prostornih podataka - ZG GEOPORTAL).

13. Donoseći pobijano rješenje tuženik u obrazloženju navodi kako iz spisa predmeta nedvojbenim proizlazi da se u ovoj upravnoj stvari ne radi o zemljištu koje ima javnu namjenu te koje služi kao prostor za odmor i rekreaciju stanovnika Grada Zagreba, da se isto ne održava na teret Grada Zagreba, jer je ograđeno i zaraslo u visoko raslinje, a sve radove na njemu (kao na primjer uklanjanje stabala kestena uz sjevernu među s Visokom 8 ), za koje je priložen i račun Gradskog stambenog Gospodarstva u Zagrebu broj 60/01/1 za uklanjanje stabla kestena temeljem rješenja od 14. svibnja 2019 za obavljanje poslova zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, od strane Ministarstva kulture, naplaćuju se iz sredstava pričuve zgrade [adresa]. Uz iznijeto smatra da pravilno zaključuje prvostupanjsko tijelo da nije razvidno da je Grad Zagreb raspolagao predmetnom nekretninom, a koja u naravi predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište. Nadalje smatra da je u konkretnom slučaju razvidno da se je prema priloženim dokazima u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja, nedvojbeno raspravilo o tome je li predmetna nekretnina, uz isticanje da je definirana u području namijene Z-1-javne zelene površine javni park, bila predmetom raspolaganja od strane Grada Zagreba, odnosno proizlazi da se razjasnilo činjenično stanje oko primijene članka 55. točke 3. Zakona o naknadi i raspravilo da li to zemljište predstavlja park ili nije park, budući da se nigdje ne opaža opremljenost sadržajima i drugom opremom koju zahtijeva gradski javni park kao što je na primjer postojanje klupa na istom zemljištu, radi čega slijedi utvrđenim upravo suprotno da predstavlja neizgrađeno i zapušteno građevinsko zemljište, koje održavaju sami stanari zgrada koje se nalaze na predmetnom zemljištu.

14. Prema mišljenju ovog suda pravilno zaključuje tuženik, da se u konkretnom slučaju ne radi o zemljištu koje ima javnu namjenu te koje služi kao prostor za odmor i rekreaciju stanovnika Grada Zagreba, te da se ne radi o parku budući da se nigdje ne opaža opremljenost sadržajima i drugom opremom koju zahtijeva gradski javni park kao što je na primjer postojanje klupa na istom zemljištu, radi čega slijedi utvrđenim upravo suprotno da predstavlja neizgrađeno i zapušteno građevinsko zemljište, koje održavaju sami stanari zgrada koje se nalaze na predmetnom zemljištu.

15. Temeljem svega naprijed navedenog i u postupku utvrđenog, sud nalazi da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, te da je osporeno rješenje doneseno temeljem potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu zakona. Tuženik je u osporavanom rješenju odgovorio na sve žalbene prigovore tužitelja tumačeći relevantno materijalno pravo na potpuno pravilan način, te ovaj sud u cijelosti prihvaća obrazloženje tuženika dano u osporavanom rješenju u vezi iznesenih žalbenih navoda.

16. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima riješio kao u izreci.

17. Zainteresiranoj osobi Rimokatoličkoj [adresa] evanđeliste je obzirom na potpuni uspjeh u sporu, na temelju članka 147. Zakona o upravnim sporovima i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 i 107/25), dosuđen trošak zastupanja po opunomoćeniku odvjetniku za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.250,00 Eura (Tbr. 27/1 u svezi s Tbr. 46) i pristupa na ročište 14. rujna 2026. u iznosu od 1.250,00 Eura (Tbr. 27/2 u svezi s Tbr. 46) tako da ukupno dosuđeni trošak iznosi 2.500,00 EUR.

U Zagrebu, 1. listopada 2026.

Sutkinja:

Maja Valušnig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. tužitelju putem e-komunikacije

2. tuženiku putem e-komunikacije

3. zainteresiranoj osobi Rimokatolička Župa sv. Marka evanđeliste putem e- komunikacije

4. zainteresiranoj osobi Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu putem e- komunikacije

5. U spis