REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Broj: Pp-12492/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vlatkici Jurić, uz sudjelovanje Štefice Meštrović, kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TJ, radi djela prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, IV Policijske postaje, Klasa: 211-07/26-1/19533 od 24. rujna 2026. godine, dana 01. listopada 2026. godine
p r e s u d i o j e
I Temeljem odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
okrivljenika TJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske
oslobađa se optužbe
da bi (citat): "dana 24.09.2026. godine u 19,30 sati u mjestu [adresa] kao pješak…okrivljenik je navedenog dana i vremena na navedenoj adresi na ulici remetio javni red i mir na način da je vikao i galamio prema osobi riječima "jebem ti mater" i "seljančugo" te uznemiravao ostale prolazeće građane, čime je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira".
II Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka u paušalnom iznosu padaju na teret državnog proračuna.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, IV Policijska postaja, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.
2. Ispitujući optužni prijedlog, ovaj Sud je utvrdio da djelo, kako se to činjeničnim opisom u optužnom prijedlogu okrivljeniku stavlja na teret, po propisu nije prekršaj.
3. Naime, činjeničnom opisu djela prekršaja nedostaje bitno zakonsko obilježje djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, konkretno nedostaje element javnosti jasno naznačen u činjeničnom opisu djela prekršaja. Ovo stoga što je člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da: "Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj…".
4. Činjenični opis djela prekršaja mora sadržavati opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i ostale bitne okolnosti za točno utvrđenje prekršaja, a kako bi se tako konkretizirane odlučne činjenice mogle podvesti pod zakonski opis bića konkretnog djela prekršaja. U konkretnom slučaju u činjeničnom opisu nedostaju konstitutivni elementi bića djela prekršaja, odnosno, bitno zakonsko obilježje djela prekršaja, a to je da je okrivljenik na javnom mjestu remetio javni red i mir. Dakle, činjeničnom opisu djela prekršaja nedostaje element javnosti jer je odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira eksplicite navedeno: "javnom mjestu…", a koji izričaj čini bitno zakonsko obilježje konkretnog djela prekršaja.
5. Slijedom navedenog, djelo kako se to okrivljeniku stavlja na teret činjeničnim opisom optužnog prijedloga ne sadrži čak ni djelomični zakonski opis djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te nedostaju bitni elementi konkretnog djela prekršaja koji bi se mogli podvesti pod navedeni zakonski opis djela prekršaja pa je temeljem odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci. Stoga djelo prekršaja kako je to navedeno u optužnom prijedlogu u odnosu na okrivljenika nije prekršaj. Naime, nije dovoljno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga naznačiti samo "na ulici", kao i "prema osobi", a da se ne naznači da je remetio javni red i mir na javnom mjestu prema konkretnoj osobi s podacima o njezinom identitetu. Iako Sud zna da je ulica javno mjesto, nužno je da je izričaj "javno mjesto" naveden u činjeničnom opisu djela prekršaja kao bitno obilježje konkretnog djela prekršaja.
6. Obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava Suda, a temeljem zakonske odredbe citirane u izreci presude.
Zagreb, 01. listopada 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Štefica Meštrović
Vlatkica Jurić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u Zagrebu, u roku od 8 dana, nakon primitka presude. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu.
Dostavna naredba:
1. Okrivljeniku – TJ, [adresa]
2. Tužitelju – PU zagrebačka, IV Policijska postaja
3. Pismohrana - ovdje.
