Poslovni broj: Ovrv-19985/2026-8

REPUBLIKA HRVATSKA,

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ireni Klisović, na temelju prijedloga sudske savjetnice Brune Grgić, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova ulica 82, OIB: 76674680107, zastupano po punomoćniku HH, protiv ovršenika ŽH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu i obustavu ovrhe te o prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, dana 1. listopada 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika ŽH za odgodu ovrhe određene Rješenjem o ovrsi poslovnog broja Ovrv-3868/2018 od 9. listopada 2018., doneseno po javnom bilježniku Nevenke Kekez u Splitu.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika ŽH kojim se predlaže donijeti rješenje kojim se ukida potvrda pravomoćnosti i ovršnosti Rješenja o ovrsi poslovnog broja Ovrv-3868/2018 od 9. listopada 2018., doneseno po javnom bilježniku Nevenke Kekez u Splitu.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika ŽH za obustavu ovrhe određene Rješenjem o ovrsi poslovnog broja Ovrv-3868/2018 od 9. listopada 2018., doneseno po javnom bilježniku Nevenke Kekez u Splitu.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je 22. srpnja 2026. zaprimljen prijedlog ovršenika ŽH radi ukidanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti te obustave provedbe ovrhe, u kojem navodi da je ovrhovoditelj Eos Matrix d.o.o. u veljači 2026. pokrenuo provedbu ovrhe na njegovim računima na temelju javnobilježničkog rješenja o ovrsi poslovnog broja Ovrv-3868/2018. Ističe da je javna bilježnica koja je donijela navedeno rješenje umirovljena, a njezin je ured preuzela javna bilježnica Irena Šimunović iz Splita, te da u spisu ne postoje dokazi o urednoj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku, odnosno dostavnice i povratnice. Stoga smatra da je potvrda pravomoćnosti i ovršnosti izdana protivno zakonu. Nadalje navodi da je hrvatski ratni vojni invalid i dragovoljac Domovinskog rata te da mu predstoji isplata višemjesečnih zaostataka mirovine, zbog čega predlaže ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti te deblokadu računa. Uz prijedlog je dostavio zahtjev za naplatu od 20. veljače 2026.

2. Zaključkom od 12. kolovoza 2026. sud je pozvao ovrhovoditelja da se očituje na prijedlog ovršenika. Podneskom od 19. kolovoza 2026. ovrhovoditelj se usprotivio prijedlogu, navodeći da je javna bilježnica Nevenka Kekez postupak provela u skladu sa zakonom te da je potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti izdala sukladno članku 8. Ovršnog zakona. Nadalje, ovrhovoditelj je, imajući u vidu protek vremena, naveo da je potrebno provjeriti može li se predmetni spis i dalje pribaviti i koristiti kao dokaz, s obzirom na to da javni bilježnik nije dužan čuvati spis nakon proteka roka od pet godina od ovršnosti spisa. U tu je svrhu predložio saslušanje javne bilježnice Nevenke Kekez, uz napomenu da odluku o tome prepušta sudu.

3. Dopisom od 20. kolovoza 2026. sud je pozvao javnu bilježnicu Irenu Šimunović iz Splita, kao preuzimateljicu ureda javne bilježnice Nevenke Kekez, da dostavi spis predmeta poslovnog broja Ovrv-3868/2018 radi postupanja po prijedlogu ovršenika. Međutim, dopisom zaprimljenim kod ovog suda 3. rujna 2026. javna bilježnica obavijestila je sud da je predmetni spis uništen u travnju 2026., sukladno Pravilniku o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva i na temelju Rješenja Državnog arhiva u Splitu, KLASA: UP/I-034-01/26-02/57 od 31. ožujka 2026., kojim je javnobilježničkom uredu odobreno izvršenje izlučivanja (uništavanja) nepotrebnog dokumentarnog gradiva.

4. Podneskom od 5. rujna 2026. ovršenik ponovno navodi da, budući da spisu ne prileže dostavnice, teret dokazivanja uredne dostave rješenja o ovrsi leži na ovrhovoditelju te da rizik uništenja spisa ne može biti na njegovu teretu. Uz podnesak je dostavio specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje od 5. rujna 2026., iz koje proizlazi da je preostali nenaplaćeni iznos 202,09 eura. Nadalje navodi da je ovrhovoditelj bio potpuno pasivan u razdoblju od oko tri i pol godine, od isknjiženja osnove iz evidencije Financijske agencije 27. srpnja 2022. do ponovnog pokretanja naplate u veljači 2026., te ističe da rješenje o ovrsi nije uredno dostavljeno, zbog čega, prema njegovu mišljenju, nije moglo steći svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti. Konačno, ističe prigovor zastare svih obračunatih kamata.

5. Podneskom od 30. rujna 2026. ovršenik je obavijestio sud da je ovrhovoditelj izvršio djelomičnu naplatu u iznosu od 9,29 eura te predložio donošenje rješenja kojim bi se privremeno odgodila provedba ovrhe u odnosu na preostali dio duga.

6. Odredbom članka 65. Ovršnog zakona (NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., dalje u tekstu kao OZ) određeno je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.

7. Odredbom članka 10. OZ-a određeno je kako ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije određeno da postupak vodi i odluke donosi javni bilježnik. Odredbom članka 36. stavkom 5. OZ-a propisano je kako javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka.

8. Odredbom članka 72. stavcima 1. i 2. OZ-a određeno je kako ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta. Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

9. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, člankom 65. stavkom 1. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.

10. Ovršenik je podnio prijedlog radi za obustavu ovrhe te prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, ali nije naveo nijedan subjektivni razlog za odgodu ovrhe, slijedom čega, po mišljenju ovog suda, nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjet za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje (subjektivni uvjet), već je samo naveo kako je hrvatski ratni vojni invalid i dragovoljan Domovinskog rata te da mu predstoji isplata višemjesečnih zaostataka mirovine.

11. Svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, predstavlja umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu, pa paušalno navođenje da bi ovršenik pretrpio u štetu, ne navodeći u čemu bi se ta šteta sastojala (osim dakle u umanjenju njegove imovine, što je za ovršenika nužna posljedica ovršnog postupka), ne znači sama po sebi da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva šteta. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

12. U odnosu na prijedlog ovršenika za ukidanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, valja prije svega istaknuti da je predmetno rješenje o ovrsi doneseno 9. listopada 2018., dakle prije gotovo osam godina, a da je javnobilježnički spis u međuvremenu, sukladno propisima o čuvanju i izlučivanju dokumentarnog gradiva, uništen. Stoga sud danas ne raspolaže izvornim spisom niti dokumentacijom na temelju koje bi se neposredno mogla provjeriti urednost dostave predmetnog rješenja o ovrsi ovršeniku.

13. Međutim, sama činjenica da predmetni spis više nije moguće pribaviti ne može imati za posljedicu zaključak da potvrda pravomoćnosti i ovršnosti nije bila osnovano izdana. Za takav bi zaključak bilo potrebno utvrditi da u trenutku njezina izdavanja nisu bile ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja. U konkretnom slučaju takvo utvrđenje nije moguće izvesti iz raspoloživih podataka. Naime, u spisu ovog suda ne postoji nijedan materijalni dokaz iz kojeg bi proizlazilo da predmetno rješenje o ovrsi ovršeniku nije bilo uredno dostavljeno, niti postoji dokaz koji bi doveo u pitanje pravilnost postupanja javne bilježnice prilikom izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.

14. Pri tome valja imati u vidu da je javni bilježnik u postupku određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postupao kao povjerenik suda te je, sukladno tada važećim odredbama Ovršnog zakona, bio ovlašten donijeti rješenje o ovrsi i dati potvrdu o njegovoj ovršnosti. Zakonom je izričito bilo propisano da javni bilježnik sam daje potvrdu ovršnosti svojih odluka, dok je sud u povodu prigovora ovlašten ispitati jesu li za njezino izdavanje bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

15. U konkretnom slučaju ne postoje okolnosti koje bi dovele u pitanje pretpostavku pravilnosti postupanja javne bilježnice. Ovršenik svoje tvrdnje o neurednoj dostavi temelji isključivo na činjenici da se u danas raspoloživom materijalu ne nalaze dostavnica odnosno povratnica, pri čemu pritom ne iznosi niti jedan konkretan podatak ili dokaz koji bi upućivao na to da mu predmetno rješenje doista nije bilo dostavljeno na zakonom propisan način. Sama činjenica da nakon proteka gotovo osam godina više nije moguće izvršiti uvid u cjelokupni javnobilježnički spis ne predstavlja dokaz neuredne dostave niti sama po sebi dovodi u pitanje pravomoćnost i ovršnost rješenja.

16. Nadalje, u okolnostima konkretnog slučaja ne bi se drugačije činjenično stanje moglo utvrditi niti provođenjem predloženih dokaza. Javni bilježnik koji je predmetni postupak vodio više nije u mogućnosti predočiti spis niti dokumentaciju koja je u međuvremenu uništena, dok bi se očitovanjem odnosno saslušanjem javne bilježnice koja je preuzela ured druge javne bilježnice mogla potvrditi jedino činjenica o postojanju i stanju preuzetog spisa, ali ne i naknadno rekonstruirati sadržaj dokumentacije koja više ne postoji. Stoga sud ocjenjuje da izvođenje daljnjih dokaza ne bi moglo dovesti do pouzdanijeg utvrđenja činjenica odlučnih za donošenje odluke.

17. Pri ocjeni osnovanosti prijedloga valja imati u vidu i činjenicu da je predmetno rješenje o ovrsi doneseno 2018. godine te da je ovršenik tek nakon proteka gotovo osam godina doveo u pitanje njegovu pravomoćnost i ovršnost. Pritom iz podataka kojima sud raspolaže proizlazi da je predmetna osnova za plaćanje ranije već bila evidentirana u postupku provedbe ovrhe, dok ovršenik ne navodi konkretne okolnosti iz kojih bi proizlazilo da je tek sada, prvi put, saznao za postojanje predmetnog rješenja o ovrsi. Sama činjenica da se ovrha ponovno provodi odnosno da je u veljači 2026. pokrenuta naplata na računima ovršenika ne može dovesti u pitanje svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti rješenja koje je stečeno znatno ranije.

18. Stoga, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, osobito vrijeme donošenja predmetnog rješenja, činjenicu da je javnobilježnički spis u međuvremenu zakonito izlučen i uništen, nepostojanje bilo kakvog konkretnog materijalnog dokaza koji bi upućivao na neurednu dostavu te zakonom propisanu ovlast javne bilježnice da kao povjerenica suda donese predmetno rješenje i izda potvrdu o njegovoj ovršnosti, sud nije našao osnovu za zaključak da u trenutku izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti za njezino izdavanje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

19. Slijedom navedenog, prijedlog ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti valjalo je odbiti kao neosnovan, kako je odlučeno u točki II. izreke ovog rješenja.

20. U odnosu na prijedlog ovršenika za obustavu ovrhe, valja istaknuti da sukladno članku 72. stavcima 1. i 2. OZ-a ovrha, među ostalim, mora biti obustavljena ako je potvrda ovršnosti ukinuta, odnosno ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, kao i kada je provedba ovrhe postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

21. Kako je u ovom postupku utvrđeno da nema osnove za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi, nije ostvaren ni razlog za obustavu ovrhe iz članka 72. stavka 1. OZ-a. Također, nisu utvrđene ni druge okolnosti zbog kojih bi provedba ovrhe bila nemoguća ili se iz drugih razloga ne bi mogla provesti. Stoga nisu ostvarene zakonske pretpostavke za obustavu ovrhe, slijedom čega je prijedlog ovršenika za obustavu ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan, kako je odlučeno u točki III. izreke ovog rješenja.

U Splitu, 1. listopada 2026.

SUTKINJA

Irena Klisović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- ovrhovoditelju po punomoćniku HH putem e-kom.,

- ovršeniku,

- u spis.